FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Ana Dukić
Ana Dukić
pouzdan mjerač ili

Pametni sat vam stalno govori da ste pod stresom - je li zaista u pravu? Upitali smo ekipu s FER-a

11. studeni 2021.
Provjerili smo koliko su pametni satovi pouzdani kao mjerači i analizatori naših dnevnih aktivnosti

Pametni satovi posljednjih godina mijenjaju klasične satove, ne samo zbog izgleda nego i zbog prednosti koje nude. Naime, pametni satovi su nam postali mjerači i analizatori dnevnih aktivnosti, od spavanja, hodanja, otkucaja srca pa sve do stresa.

Matea je FER-ova doktorandica i vlasnica pametnog sata koja često koristi opciju upravljanja stresom, a otkrila nam je zašto joj je on postao njezin vjeran pratitelj.

- Vrlo zanimljivom funkcijom se pokazao upravo upravljač stresa. On me ponekad zna upozoriti da mi je razina stresa povišena te mi onda ponudi vježbe disanja. Ponekad se to dogodi u neočekivanim trenucima kada ne mislim da sam naročito pod stresom, ali očigledno on može prepoznati i manja odstupanja od "normalnog" stanja. Kada mislim da sam pod stresom, često volim provjeriti u koju zonu tada spadam, ponekad mislim da sam u narančastoj ili crvenoj zoni (izrazito povišena razina stresa), ali sat pokaže zelenu (niska razina stresa), što djeluje umirujuće na mene. S druge strane, kad je obrnuta situacija te sat pokaže povišenu razinu stresa, moram priznati da krenem tražiti razloge zašto je tome tako - ispričala nam je Matea.

Koliko su zapravo pametni satovi pouzdani kao mjerači, otkrila nam je FER-ova doktorandica Ivana Čuljak, koja se trenutno nalazi na znanstvenom usavršavanju na Institutu za biomedicinsko inženjerstvo Sveučilišta u Torontu.


Kako pametni satovi mjere stres?

- Većina pametnih satova mjerenje razine stresa zasniva na kontinuiranom mjerenju srčanog ritma. U posljednje vrijeme, mnogi od njih nude mogućnost mjerenja varijabilnosti srčanog ritma (HRV), koji za razliku od mjerenja srčanog ritma, daje bolji uvid o razni stresa korisnika. Varijabilnost srčanog ritma daje informaciju o promjeni vremenskog intervala između dva uzastopna otkucaja srca. Za razliku od mjerenja srčanog ritma, varijabilnost srčanog ritma daje informaciju o malim fluktuacijama rada srca - rekla je Čuljak.

Dodaje kako većina pametnih satova koristi fotopletizmograski senzor, skraćeno PPG senzor, za mjerenje srčanog ritma i varijabilnosti srčanog ritma. PPG senzor je, kaže, neinvazivna optička metoda koja detektira mikrovaskularne promjene volumena krvi u ljudskom tkivu. Upravo praktičnost PPG senzora dovela je do toga da većina pametnih satova koristi ovu tehnologiju za mjerenje srčanog ritma, kao i za određivanje zasićenost krvi kisikom.

Ivana navodi kako je jedna od zanimljivosti kod nekih pametnih satova kalibracija stresa.

- Korisnik može unijeti subjektivne pokazatelje stresa te tako kalibrirati (podesiti) sustav mjerenja stresa. Najčešće se razina stresa prikazuje u rasponu od 0 do 100, gdje prva četvrtina označava da niste u stresu, druga četvrtina nizak stres, te dalje treća i četvrta četvrtina označavaju srednji i visok stres. Promjene u srčanom ritmu, krvnom tlaku, i epidermalnoj aktivnosti te disanju obično se koriste pri određivanju razine stresa kod pametnih satova, no, uz sve to, potrebno je voditi osobni, subjektivni izvještaj - tvrdi Čuljak.

Osim srčanog ritma i varijabilnosti srčanog ritma, većina pametnih satova razinu stresa određuje koristeći kombinaciju nekoliko parametara izdvojenih iz jednog ili više fizioloških signala. Uz srčani ciklus, tvrdi, najčešće se koriste značajke izvučene iz elektrodermalne aktivnosti (vodljivost kože), a razlog je povezanost vodljivosti kože s različitom razinom uzbuđenja izazvanog širokim rasponom emocionalnog i psihološkog stanja.

- Razinu stresa možemo pratiti i praćenjem obrazaca spavanja, gdje iznenadna promjena u obrascu spavanja, uglavnom smanjenje dubokog sna može biti znak stresa. Dakle, smanjenje dubokog sna tijekom nekog vremena može se koristiti za zaključak da je osoba pod stresom, ali ovaj pristup nije 100% točan jer bi mogli biti drugi razlozi za smanjenje trajanja dubokog sna osim stresa - navodi.

image
FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK



Podižu svijest o vlastitom tijelu

- S obzirom na to da se optički senzori koriste za mjerenje pulsa na zapešću ruku, koje ima većina pametnih satova, osjetljiv je na pokrete ruku. Metoda mjerenja na zapešću ruke nije najpouzdanija metoda, a da bi se poboljšala točnost mjerenja, potrebno je izvesti mjerenje prilikom mirovanja. Pozicija uređaja je od velikog značaja te bi vjerojatno za mjerenje HRV bolje bilo koristiti mjerenja na prsima, a postoje i najnovija istraživanja koja koriste mjerenja na ušnoj resici - objasnila je sugovornica.

Podaci o razini stresa, koristeći pametne satove, daleko su od kliničkog standarda, no s druge strane sa svojom dostupnošću široj masi ljude, mogu, ističe Čuljak, podići svijest o vlastitom tijelu.

- Također, pametni satovi obrađuju podatke u stvarnom vremenu, što je, dodatno, podložno velikom utjecaju šuma i pogrešaka pri detekciji otkucaja srca. Kao primjer toga, senzori ponekad propuste otkucaj srca, ili registriraju otkucaj u trenutku kad ga nema te tako direktno utječu na točnost mjerenja - rekla je.

image

Ivana Čuljak

FOTOGRAFIJE: PRIVATNA ARHIVA


Varijabilnost srčanog ritma (HRV) vs. srčani ritam

Prilikom mjerenja razine stresa pametni satovi prate otkucaj srca ili varijabilnost srčanog ritma, a iako obje metode imaju svoje prednosti i nedostatke, sugovornica navodi kako je točnija metoda mjerenja varijabilnosti srčanog ritma.

- Kod mjerenja otkucaja srca, pri izlaganju stresnoj situaciji, očekuje se povećanje srčanog ritma, ali i svaka tjelesna aktivnost većinom rezultira povećanjem srčanog ritma, tako da to treba razlikovati. Općenito, nizak broj otkucaj srca označava mirovanje (okvirno oko 60 do 100 otkucaja u minuti), dok visoki odgovara nekoj vrsti napora. S druge strane, varijabilnost srčanog ritma (HRV) mjeri varijabilnosti u vremenu između dva uzastopna otkucaja srca. Nizak HRV označava da se tijelo nalazi u stresnoj situaciji, što zbog fizičke aktivnosti ili nekih drugih vanjskih ili unutarnjih stresora. S druge strane, viši HRV označuje sposobnost prilagođavanja datoj situaciji, točnije toleranciji na stres - objasnila je.

Dodaje kako HRV zapravo mjeri vrijeme između dva uzastopna otkucaja srca što zahtjeva točnija mjerenja nego klasično mjerenje otkucaja srca. Prednost kod korištenja klasičnog praćenja promjene otkucaja srca bi bila jednostavnost izvedbe u odnosu na mjerenje varijabilnosti srčanog ritma. No, ističe, kako je HRV najprecizniji biomarker za mjerenje razine stresa.

- Iako se vrijednosti srčanog ritma i varijabilnost srčanog ritma smatraju sličnim metričkim varijablama, one imaju potpuno drugačije primjene i stoga ih je i potrebno koristiti ovisno o kontekstu. Praćenje srčanog ritma je najbolje koristiti tijekom vježbanja, gdje s velikom preciznošću može pokazati učinke treninga na kardiovaskularni sustav u realnom vremenu. Dok, s druge strane, HRV je najbolje koristiti tijekom mirovanja - ističe Čuljak.

Dakle, ustanovljeno je da je varijabilnost srčanog ritma pouzdanija metoda mjerenja, no postavlja se pitanja što znači nizak ili visok HRV.

- Nizak HRV označava izlaganje negativnim situacijama, kao što su stres ili nedostatak sna, te može ukazivati na loše zdravlje koje može pridonijeti problemima mentalnog zdravlja kao što su depresija i tjeskoba, pa čak i neke kardiovaskularne bolesti. Visok HRV se obično smatra pokazateljem zdravog srca i tolerancije na stres. Dobro razumijevanje HRV-a može pomoći korisniku da prati reakcije živčanog sustava na različite situacije te tako s vremenom korisnik može vježbati smanjenje razine stresa - kaže.

Ako promatramo reakciju našeg kardiovaskularnog sustava na vanjske čimbenike onda težimo ka tome da on bude prilagodljiv ovisno o situaciju u kojoj se nalazi, rekla je Ivana. Prilagodljivost kardiovaskularnog sustava, tvrdi, rezultira u povećanju varijabilnosti srčanog ritma, a k tome i zdravlju pojedinca. Dok s druge strane, nemogućnost prilagođavanja može rezultirati stresom, a pokazatelj toga je smanjenje varijabilnosti srčanog ritma. Navodi kako je možda jedna od posljedica, koja je sve češća u modernom načinu života srčani zastoj, a javlja se bez prethodnih indikacija kardiovaskularnih oboljenja.

Kako bi se takve negativne posljedice stresa spriječile, važno je boriti se protiv stresa.

- Osobno smatram da je najbolja metoda borbe protiv stresa kontrolirano disanje jer kontinuirano smanjujemo srčani ritam, odnosno povećavamo varijabilnost srčanog ritma. S druge strane, primjer plitkog i nepravilnog disanja ubrzava rad srca i naš HRV postaje sve manji zbog čega se nalazimo pod stresom - kaže Čuljak.

Neki pametni satovi sad uvode praćenje aspekata fizičkog stresa kao što je fizička spremnost korisnika, praćenje oporavka nakon fizičkog napora te se iz tih podataka može prilagoditi zona treniranja te povećati ili smanjiti intenzitet vježbanja. Uz to mnogi satovi imaju vođene vježbe disanja koje smanjuju razinu stresa.


Može li pametni sat biti stvarno pouzdan mjerač razine stresa?

- Pametni satovi do neke mjere mogu prepoznati promjenu u tijelu, što ne mora nužno značiti da svaka promjena koju oni bilježe kao stres, zapravo i je stres. Smatram da bi svaki korisnik trebao koristiti subjektivni osjećaj i pratiti kako pojedine stresne situacije utječu na njega pa te iste informacije zapisati na svom pametnom satu, kao subjektivni input - rekla je Čuljak.

Dodaje kako je jako bitno pratiti kontekst situacije koja se bilježi kao stresna, kako bi pametan sat uopće bio učinkovit.

- Budući da postoji široka paleta pametnih satova, generalizirati njihovu točnost je jako teško, no pametni satovi su još uvijek u ranoj fazi razvoja, i porastom računalne snage i mogućnosti upotrebe umjetne inteligencije pri analizi razine stresa, vjerojatno će učiniti novije verzije pametnih satova sve točnije i bolje - zaključila je.

Teme
Linker
11. studeni 2021 14:02