Određena hrana doista ima iscjeljujući učinak na kožu, održavajući je svježom, mladolikom, hidratiziranom i zdravom. Među najčešćim kožnim bolestima danas su akne i psorijaza, a u borbi s njima prehrana je najveći saveznik. Od voća se za zdravu kožu preporučuju jagode, borovnice, kupine i šljive jer sadrže velike količine vitamina C, nazvanog i anti-aging vitamin zbog njegove učinkovitosti u borbi s nestabilnim molekulama kisika - slobodnim radikalima, koji uništavaju kolagen u koži.
Maslinovo ulje ima antioksidativna i protuupalna svojstva, omekšava kožu, uz izvrsne blagodati za organizam. Vitamin E, poznat i kao eliksir mladosti, u maslinovom se ulju nalazi u najiskoristivijem obliku. Losos - riba bogata omega-3 i omega-6 masnim kiselinama - može znatno poboljšati zdravlje cijelog organizma, pa tako i kože. Sadrži obilje omege-3, koja tvori zaštitnu membranu oko stanica. Što je membrana jača, stanice mogu zadržati više vode pa koža izgleda ljepše i mlađe. Idealno bi bilo jesti ribu tri puta na tjedan. Simptomi nedostatka omega-3 masnih kiselina mogu biti suha koža, lomljiva kosa, meki ili krhki nokti, ispucani vrhovi prstiju, tamne mrlje na licu, mješovit ten (suh i mastan), tvrda koža na laktovima, perut, rane na tjemenu i opadanje kose. Omega-3 ne može se sintetizirati u tijelu pa se mora unositi hranom ili dodacima. Za zdravlje kože važni su karotenoidi, prirodni pigmenti koji primjerice mrkvi i bundevi daju narančastu boju. Zahvaljujući svom antioksidativnom djelovanju štite stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala.
Sprečavanje starenja
Svakako treba izbjegavati fast food i prerađenu hranu, začinjene i masne obroke, začine, ulja, umake, kečap, majonezu, čips, masno i dimljeno meso, zrele sireve, slatkiše, mliječnu čokoladu, sladoled, kavu i gazirana pića, zaslađivanje napitaka. Poželjno je konzumirati voće, povrće, naročito zeleno, raženi kruh, ječam, heljdu, zob, piletinu, puretinu, zeleni čaj, svježe cijeđene voćne i povrtne sokove. Sokovi su posebno dobrodošli jer sadrže brojne vrste karotenoida: alfa-karoten dobit ćemo iz mrkve i bundeve, dok likopena ima u crvenom voću - lubenicama, crvenom grejpu i guavi, a ponajviše u kuhanim rajčicama. U tamnozelenom povrću, bundevi i crvenoj paprici velike su količine luteina i zeaksantina, kriptoksantina ima u mangu, narančama i breskvama. Astaksantin nalazimo u lososu i ulju račića krila. Alfa-karoten i kriptoksantin mogu prijeći u vitamin A, no ni približno kao beta-karoten. Bundeva obiluje i vitaminima C, E i A te moćnim enzimima koji čiste kožu. Špinat je odličan izvor vitamina i antioksidansa koji pomažu u obnovi stanica, a usporavaju i rast stanica raka. Daje koži mladenački izgled, sjaj i sprečava prijevremeno starenje. Također je bogat luteinom, vlaknima, kalijem i folnom kiselinom, koji obnavljaju kožna oštećenja izazvana sunčevim zrakama i drugim štetnim utjecajima.
Mliječni proizvodi bogati su vitaminom A, važnim sastojkom zdrave kože. Mlijeko blago čisti kožu zahvaljujući laktičnoj kiselini, djeluje protuupalno i smiruje iritacije te hidratizira. I šalica zelenog čaja pružit će vam mnogo više od relaksacije. Redovito pijenje zelenog čaja smanjuje rizik od razvoja raka kože. Dodaju li mu se citrusi, još će pojačati njegovo antioksidativno djelovanje. Za vlažnost i tonus kože najpotrebnija je voda. Dovoljnim unosom vode, uz kvalitetnu i raznovrsnu prehranu, pospješujemo obnavljanje stanica i izlučivanje otpadnih tvari iz organizma.
Psorijaza i akne
Ako bolujete od psorijaze, veće doze vitamina C uputno je izbjegavati, kao i citrusno voće, jer potiču još brže obnavljanje kože. Zdrava se koža obnavlja svakih 28 dana, i to tako da stanice iz dubljih slojeva kože sazrijevajući dolaze na površinu, mijenjaju svoje značajke te nadomještaju površinske stanice koje se ljušte. Koža zahvaćena psorijazom obnavlja se četiri do pet puta brže od zdrave kože, tako da stanice koje dolaze na površinu imaju samo tjedan dana da prođu čitav razvojni proces, što za posljedicu ima njihovo gomilanje, oslabljenu funkciju i ubrzano odumiranje. Akne su u odrasloj dobi češće kod žena, a najčešće ih uzrokuje kronični stres jer nadbubrežne žlijezde pojačano luče hormon kortizol koji potiče kožu na stvaranje akni. Policistični jajnici i hormonske promjene u žena vrlo su čest uzrok akni, kao i teška i masna kozmetika, a vrlo ih često uzrokuje i prehrana bogata mliječnim proizvodima i dodanim šećerima pa to treba izbjegavati.