Došlo je do promjene vremena i nižih temperature što itekako može utjecati na naš organizam, na mentalne i fizičke funkcije tijela, a poznata je i česta sklonost depresiji u ovo vrijeme. No, ne trebamo se obeshrabriti. Priroda je kao i uvijek spremila sezonske plodove kojima ćemo moći uravnotežiti stanje u hladnijim danima i unijeti toplinu u svoj organizam.
Konzumiranje namirnica koje griju u prohladne dane pridonijet će poboljšanju imuniteta, mentalnih sposobnosti, čak i raspoloženja.
Za to su prije svega zaslužni određeni začini koji povoljno utječu na probavu te donose ravnotežu u organizam.
Kopar, komorač, đumbir, hren, cimet, ružmarin, bosiljak i kurkuma samo su neki od začina koji vam mogu koristiti u ovo doba godine.
Sitni, ali poželjni
Prema staroj indijskoj disciplini ajurvedi dobro je u hladnije dane uzimati hranu koja zagrijava tijelo, a u vruće dane onu koja ga hladi. I drevni kineski taoisti vjeruju da jesen predstavlja prijelaz iz aktivnog stanja u stanje čuvanja, nadoknađivanja i obnavljanja. Stoga, osim namirnica koje zagrijavaju, preporučuju konzumiranje i hrane koja će na brz i adekvatan način mineralizirati naš organizam te mu vratiti snagu.
Idealna namirnica za to su svi orašasti plodovi. Tako umjesto kemijskih i umjetnih minerala u obliku tableta možemo konzumirati orašaste plodove kao što su orasi, bademi, kikiriki i indijski orah, koji te minerale sadrže u prirodnom obliku.
Smatra se da šest do osam oraha dnevno može zadovoljiti čovjekove potrebe za mineralima. U orahu ima, primjerice, magnezija, cinka, sumpora, fosfora, joda, nezasićenih masnih kiselina i vitamina.
Orah, kao i ostali orašasti plodovi, sadrži omega-3 masne kiseline koje se troše prilikom procesa razmišljanja pa ih nužno treba nadoknaditi. Odličan su izvor vitamina E i cinka koji su zaduženi za intelektualne sposobnosti i utječu na poboljšanje kognitivnih sposobnosti.
Dobre strane graha
I mahunarke, cjelovite žitarice, krumpir i müsli namirnice su bogate magnezijem, dok će razvoju mentalnih sposobnosti pridonijeti konzumacija mladoga graha. Osim toga, grah, kao i krumpir i gljive, spada u gomoljaste plodove za koje se smatra da jako dobro zadržavaju toplinu. Grah se spominje u mnogim drevnim spisima pa nije teško zaključiti da se radi o jednoj od najstarijih namirnica na svijetu. Grah je prije svega bogat vlaknima. Smatra se da je jedna šalica kuhanoga graha dovoljna da zadovolji naše dnevne potrebe. Niz zdravih proteina, vlakana, minerala i vitamina čine ga izuzetno zdravom namirnicom. Pokazalo se da je crni grah jako dobar za zdravlje probavnog sustava, prije svega debelog crijeva. Prepun je hranjivih tvari kao što su proteini, vitamini B9 i B1, fosfor, željezo, mangan i molibden.
Grah i to onaj crni mogu nam biti od višestruke koristi, pa ga je poželjno pojesti barem jednom na tjedan.
Vrijeme kestena
Osim namirnica koje zagrijavaju tijelo, namirnice kao što su kukuruz ili kesteni daju puno energije. A jesen je vrijeme kestena. Plodovi pitomog kestena čiste krv i jačaju imunitet, istina teško su probavljivi, ali zato daju puno energije, a samim time dobro zagrijavaju organizam.
Sadrže mnogo ugljikohidrata, bjelančevina, šećera, masti i celuloze, pa su ih stari narodi znali koristiti za jačanje organizma, dok su se u srednjem vijeku plodovi pitomog kestena koristili kao važna namirnica u prehrani siromašnih slojeva društva, a divlji kesten kao hrana za stoku, ponajviše za konje, pa otuda i njegov drugi naziv - konjski kesten.
Kesten je izuzetno hranjiv, sadrži vrlo vrijedne minerale i vitamine kao što su magnezij, kalcij, kalij, fosfor, željezo, gotovo sve vitamine skupine B. Plodovi se koriste u prehrani na razne načine - kuhani, pečeni, kao pire, sušeni za brašno, u mnogim slatkim i slanim jelima, kao med od kestena itd.
Vrijedan sastav meda
Možda najpoznatija ljekovita namirnica za hladnijih dana je med. Med je, uz ostale namirnice kao što je crvena leća ili svi mliječni proizvodi, dobar jer grije tijelo. Ljekovito svojstvo meda jest olakšavanje simptoma gripe i prehlade, odnosno bolesti respiratornog sustava kao što su bronhitis, upala grla i sinusa.
Zahvaljujući svom iznimnom sastavu med se od davnina smatrao svetom hranom i jednim od najvažnijih prirodnih lijekova za široki spektar tegoba.
Mješavina je niza organskih kiselina, aminokiselina, enzima, peludnih zrnaca, eteričnih ulja, flavonoida, vitamina i minerala u manjim količinama (pretežno vitamini B1, B2, B5, B6, C, D, E, K te minerali natrij, kalij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo, cink, jod, bakar, krom i selen) i drugih vrijednih sastojaka. Šećeri sadržani u medu su fruktoza (oko 41 posto), glukoza (34 posto) te saharoza (1-2 posto). Ova namirnica izniman je izvor energije jer predstavlja lako probavljivu visokokaloričnu hranu te je stoga pogodna za sportaše, a ujedno je zdrava alternativa bijelom šećeru.
Češnjak ima jaka antivirusna, antibakterijska i antifungalna svojstva, a uz navedeno, snažan je antioksidans.
Ljekovita 'smrdljiva ruža'
Dobro su poznati i začini koji najbolje pojačavaju probavnu vatru i zagrijavaju tijelo, kao što su čili papričice, sjemenke gorušice, crni papar i češnjak. Češnjak ili “smrdljiva ruža”, kako su ga u Grčkoj još nazivali, jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka u svijetu. Danas je dokazano da češnjak sadrži oko 200 aktivnih tvari - bogat je eteričnim uljima koja sadrže sumpor, vitaminima (A, B1, B2 i C), mineralima (kalijem, željezom, jodom, kalcijem, selenom i fosforom), sadrži aminokiseline, enzime, polioze poput inzulina, adenozina i alicina. Ima izuzetno jaka antivirusna, antibakterijska i antifungalna svojstva.
Snažan je antioksidans, djeluje protuupalno i odlično djeluje na imunitet. Ujedno je odlična namirnica za hladne zimske dane, pogotovo u vrijeme kada vladaju gripe i prehlade. Svakodnevno pojedite dva-tri češnja češnjaka. To će ojačati vaš imunitet i smanjiti mogućnost zaraze.