Svi nekamo žurimo, trčimo i često smo preplavljeni stresom. Vjerojatno ste upoznati s posljedicama tzv. sindroma sagorijevanja odnosno stanju kronične izloženosti stresu koji može biti okidač za mnoge bolesti. Ako znamo da je i našem umu i tijelu potreban predah i odmor, zašto to ne činimo? Zašto nam je sve drugo važnije od nas samih?
Nikad dovoljno vremena za sebe
Ako i ukradete malo vremena za sebe, to nije dovoljno. Živimo prema naučenim obrascima da što više radimo i zaokupljeni smo nečim, to je bolje. Kod mnogih je to prema iskrivljenoj logici da što više toga postignem u jednome danu, daje mi više na vrijednosti kao osobi.
Čitate popis stvari koje trebate obaviti i ludite - kada da stignem sve to? Popis je sve duži, sve je manje vremena i osjećate se preplavljeno. Ako neprestano skačete s jednog zadatka na drugi, bez vremena za sebe i za odmor, stres se samo povećava, i vi se svakim danom osjećate sve lošije. Ako vas neko vrijeme drži taj osjećaj vrijeme je da zastanete i predahnete prije nego što ‘‘pregorite‘‘. Na sve to često se nadovezuje manjak osjećaja radosti življenja. Naravno, život nije uvijek ugodan i svi mi prolazimo kroz neke kontraste i izazove u životu. Oni dođu i prođu. Međutim problematično je ako više ne osjećate radost i kada riješite neki vaš problem, odnosno ako se osjećate da imate sve manje strpljenja, samokontrole i da ste manje sposobni voljeti. To su vam sve ozbiljni znaci da to shvatite ozbiljno i da je vrijeme da stanete na loptu i preispitate vaš život.
Naš um i tijelo neraskidivo su povezani i utječu jedno na drugo
Uglavnom loše spavate, svako jutro se budite i prije nego i izađete iz kreveta vaš um već razmišlja o danu ispred vas i svim obvezama. Uhvati vas osjećaj preplavljenosti, muke, jeze i tjeskobe, pa biste najradije da vas sve to zaobiđe i da ostanete ležati jer ste kronično umorni i iscrpljeni i dosta vam je svega. Ako su vaša jutra poput ovoga onda je to svakako signal da nešto nije u redu, jer ako vas zapljusnu osjećaji iscrpljenosti i preplavljenosti prije nego što je dan započeo, to vam je znak da zastanete i zapitate se što ne valja i što je potrebno promijeniti.
Toliko ste okupirani svojim obvezama da možda uopće i ne razmišljate o tome koje vam poruke šalju vaše tijelo i vaš um.
Kako prepoznati da sagorijevate iznutra?
Izdvojila sam sljedećih deset pokazatelja na koji nam način naše tijelo i um šalju poruke da je vrijeme da zastanemo i odmorimo se:
1. Strah od svakodnevnih obveza
To je jedan od prvih indikatora da je vrijeme za odmor. Kada samo pomislite „Više ne mogu ovako. To je previše. Osjećam se nepripremljeno i umorno. Kad bi barem netko drugi mogao preuzeti moje mjesto.
2. Odlaganje za sutra
Automatski strah od obveza kod mnogih okida lošu naviku odlaganja stvari za sutra ili prokrastinacije. To vam je ono - Ne započinjem jer se bojim da zadatak neće biti na visini. Prokrastinacija vodi do paralize, jer što se duže čeka prije početka, to je više posla za obaviti, a osjećaj straha i strepnje samo se povećava. I tako se vrtite u krugu iz kojega je teško izaći. Ako želite izaći iz tog labirinta treba vam disciplina i ustrajnost, ali i da pravilno posložite svoje prioritete i znate učinkovito upravljati vremenom. Sve su to vještine koje se mogu naučiti ako ih ne posjedujete.
3. Često kasnite i ne stižete na vrijeme ispuniti zadatke
To je još jedna posljedica prokrastinacije. To može biti neki zadani rok u školi ili na poslu koji ste propustili i sl. Zapitajte se - postoji li nešto što možete skinuti sa svog rasporeda što nije tako važno kako biste imali više vremena za sebe i za odmor? Gdje piše da baš sve morate odraditi u jednom danu?
4. Teško se fokusirate
Kad samo pomislite što vas sve čeka to vam sve više otežava da se fokusirate. Postajete duhom odsutni, zaboravljate važne stvari ili informacije
5. Lako planete i iznervirate se
Lako se iznervirate u prometu, nestrpljivi ste s djecom i sl.? Naizgled male stvari zapravo su pokazatelj pogrešno usmjerenih mehanizama nošenja s izazovima. Iritabilnost je još jedan tipičan pokazatelj da je vrijeme da zastanete.
6. Tjeskobni ste
Osjećaj tjeskobe sasvim je logičan uslijed nedostatka odmora kao i zabrinutost od toga da nećete stići obaviti sve vaše dnevne aktivnosti. Sve skupa to se preobražava u vaš strah da će se nešto loše dogoditi. Tjeskoba je jedno intenzivno i složeno emocionalno stanje uzrokovano psihičkom ili tjelesnom patnjom. Kada ljudi doživljavaju tjeskobu, često osjećaju uznemirujući osjećaj tuge, nemira, mučenja i unutarnju bol. Iako su takvi osjećaji često povezani s gubicima ili traumama i neki drugi veliki životni izazovi također mogu potaknuti ovo emocionalno stanje. Drugim riječima, tjeskoba se može osjećati kao osjećaj duboke unutarnje muke, patnje ili tuge, a što je obično u vezi s nečim dubokim i vrijednim za nas. Takvi se osjećaji mogu manifestirati na tjelesnoj i psihičkoj razini.
Na tjelesnoj razini može potaknuti neke tjelesne senzacije, uključujući bol, osjećaj težine, plačljivost i usporeno kretanje te nedostatak zraka. Osim toga, može potaknuti propitkivanje aspekta identiteta, uvjerenja i drugih egzistencijalnih pitanja. Tjeskoba je indikator da trebamo postaviti više čvršćih granica u svom životu i zastati neko vrijeme kako bismo sačuvali svoje zdravlje. Nikome nismo ni potrebni ni korisni ako smo bolesni, zar ne? To znači da se trebamo fokusirati na ono što možemo učiniti danas kako bismo bili zdravi sutra.
7. Hrana kao utjeha - emocionalno prejedanje
Za mnoge ljude hrana predstavlja bijeg od stvarnosti i stresa. Hrana služi kako bi otupila osjećaj iritabilnosti i tjeskobe, kada se treba nositi sa strahom od neke obveze ili prelaska na idući zadatak.
Emocionalna glad dolazi iz emocionalne praznine, a znate i sami da tu prazninu ne možete popuniti hranom jer osjećaji zbog kojih ste posegnuli za ‘‘utjehom‘‘, ostaju i dalje prisutni, a pored toga javlja se i osjećaj krivnje i ljutnje na sebe, što ste opet popustili, što nemate snage da se oduprete i dovoljno samodiscipline. Ako jedete kada ste pod stresom i kad niste gladni da biste se osjećali bolje to vam je to - ušli ste u toksičan krug emocionalnog prejedanja - ciklus se nastavlja i ponavlja, vi ste sve tromiji i deblji, preplavljeni osjećajem nemoći u odnosu na hranu, kao i u odnosu na svoja osjećanja.
Emocionalno prejedanje samo je signal da ste umorni i da vam je prije svega potreban duhovni odmor.
8. Ne znate reći ‘‘ne‘‘! Pretjerano planiranje
Preuzeli ste na sebe previše zadataka i jednostavno izrekli previše ‘‘može‘‘ i ‘‘da‘‘? Mnogi se ponose svojim sposobnostima multi-taskinga odnosno puno toga u malo vremena i tako zapravo povezujemo svoj doživljaj vlastite vrijednosti s tim koliko smo toga učinili i odradili. Što više toga - više vrijedimo. Mnogi se ne ravnaju s pravim prioritetima u životu nego lete da moraju obaviti sve i svašta, umjesto da se fokusiraju na stvaranje prioriteta koji omogućuju da napravimo možda manje, ali da to bude kako treba. Prioriteti nam omogućuju odabir onoga što je trenutno najvažnije i odlaganje svega ostaloga bez žaljenja.
9. Stalno okruženi ljudima
Ako ste često ili stalno u društvu s drugim ljudima, htjeli vi to ili ne, dovodite sebe pod njihovu sferu utjecaja, odnosno onoga što oni misle i čine i kako se ponašaju, tako da nemate dovoljno vremena za procesuiranje svojih misli i osjećaja iz tog dana. Da se razumijemo, nema ničega lošeg u provođenju vremena u društvu drugih ljudi, međutim, ako svjesno izbjegavate samoću, velika je vjerojatnost da se radi o problemu širih razmjera. Također, nema veze imate li ‘‘ekstro‘‘ ili ‘‘intro‘‘ tip osobnosti jer naprosto neprestana okruženost ljudima pokazatelj je za sve nas da ne odvajamo dovoljno vremena za sebe.
10. Od umora i stanja kronične iscrpljenosti do bolesti
Svatko od nas ima svoj rok trajanja kada je u pitanju i naš um i tijelo i u nekom trenutku, naša tijela jednostavno posustanu zbog nedostatka odmora. Gase se i na taj nam način šalju poruku da nešto nije u redu. Niste se redovito i zdravo hranili, imali dovoljno kvalitetnog sna, previše ste anksiozni, itd. Malo po malo sve je to doprinijelo da ste se doveli do stanja u kojem jeste - do bolesti.
Ako ste često bolesni onda svakako obratite pozornost na ova tri područja u vašem životu.
San: Spavate li dovoljno i kvalitetno? Odmarate li se? Noću se naš mozak i tijelo regeneriraju.
Hrana: S čime i kako se hranite? Jedete li redovito ili preskačete obroke? Često se na brzoj prehrani i konzumirate puno gaziranih napitaka, kave, pušite i sl.? Ne pijete dovoljno vode? Nije dobro i kad-tad stiže račun za naplatu.
Tjelesna aktivnost: Krećete li se dovoljno? Živite li većinom sjedilačkim načinom života?
Kada ste zadnji puta sebi posvetili dan i vrijeme?
Ne mislim pri tome na nešto što je netko drugi želio da učinite, za što vam nije bio problem sudjelovati, nego na nešto što ste vi odabrali samo za sebe. Ako imate problema u pronalaženju odgovora na ovo pitanje, to znači da trebate odvojiti više vremena za sebe. Vrijeme je blagdana i još užurbanijeg ritma života pa dobro pripazite da ne pretjerate jer sve prije ili kasnije dođe na naplatu. Stoga mislim da ćete se složiti sa mnom da je bolje spriječiti nego liječiti. Sretno!
Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje