Ako se ne možete opustiti, tijelo vam je primorano crpiti rezervnu energiju koju dobivate zahvaljujući endokrinom sustavu. To je koristan trik ako bježite od grabežljivaca ili trčite za plijenom, ali nije baš idealna strategija za svakodnevni život. Nadbubrežne žlijezde luče adrenalin i kortizol, hormone koji vas stalno drže u stanju visoke napetosti. Uz to, kortizol potiskuje prijemljivost mozga za serotonin, hormon dobrog raspoloženja, što može pridonijeti osjećaju tjeskobe. Stres možemo prirodno podnijeti, ali samo na kratke staze i baš je stoga potrebno naći svakodnevno vrijeme za opuštanje.
Šetnja sunčanom stranom
Ako ste u stanju provesti 30 do 40 minuta na dan meditirajući, povećava se područje mozga koje regulira emocije, raste i dio mozga odgovoran za osjećaj perspektive, samilost i suosjećanje. Praksa meditacije osobito je korisna ako ste skloni raditi previše stvari odjednom i pritom ne uživati ni u jednoj.
Postoji izreka: sjedite meditirajući 20 minuta svaki dan, osim ako ste previše zaposleni. Tada sjedite sat vremena - kaže Rachel Kelly, britanska novinarka, supruga i majka, koja se dugo godina borila s depresijom i naposljetku je pobijedila.
U svojoj popularnoj knjizi "Šetnja sunčanom stranom" sažela je 52 koraka koja su joj pomogla da se osjeća bolje i živi bolje. Knjiga je ne davno prevedena i na hrvatski jezik i objavljena u izdanju Mozaika knjiga.
Pozornost na dahu
- Meditacija je nužna ako želite postati svjesniji i živjeti "pomnije", pod tim mislim da prihvatite sve što se u tom trenutku događa. Ali ja sam s tim imala teškoća. Mirno mi je sjedenje vrlo neugodno i kad sam to prvi put pokušala, nisam bila sigurna da doista meditiram. Naravno, to mi je stvorilo stres. Led je probijen kada sam riječ meditacija zamijenila riječju disanje, što je uklonilo naboj iz cijele aktivnosti. Svatko može disati, dakle svatko može meditirati - kaže Rachel Kelly.
A to nije nimalo teško. Treba pronaći neko mirno mjesto, isključiti telefone, televizor i mobitel, udobno sjesti i jednostavno pustiti sve misli koje padnu na um zadržavajući pritom pozornost na dahu.
Ključno je ne mijenjati i ne kontrolirati nijedan dio tog iskustva. Samo se usredotočiti na udah i izdah. To se naziva i usmjerena svjesnost na sadašnji trenutak (mindfulness) i fokusiranje na meditacijski objekt - disanje.
- Meni to osobito pomaže kod padova raspoloženja. Omogućuje mi da prođem kroz negativne osjećaje, umjesto da im dopustim da narastu - zaključuje Kelly.