Svjetski dan bubrega obilježava se svake godine, drugog četvrtka u ožujku s ciljem podizanja svijesti o važnosti ovog organa za cjelokupno zdravlje. Globalnu kampanju osmislili su Međunarodno nefrološko društvo (ISN) i Međunarodna federacija zaklade za bubrege (IFKF), a ovogodišnja tema je ‘Zdravlje bubrega za sve - Ujednačimo dostupnost skrbi i optimalnog liječenja!‘.
Tihi ubojica
Kronična bubrežna bolest definira se kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma. Riječ je o dugotrajnom i progresivnom slabljenju bubrežne funkcije. U početnim stadijima često nema simptoma ili oni ostanu neprepoznati budući da se razvijaju polako i postupno. U toj se fazi nepravilna bubrežna funkcija može otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće je riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, gdje se mogu uočiti povišene vrijednosti kreatinina u krvi, kao i znakovit nalaz povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom. Postoji pet stadija od kojih je kod posljednjeg potrebno započeti s nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom.
- Prema procjenama, ova bolest pogađa više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta i uzrok je više od 3,1 milijuna smrtnih slučajeva u 2019. godini. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu - navode iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Nestašica stručnog kadra
Nedavna terapijska otkrića nude dosad neviđene mogućnosti sprečavanja ili odgađanja bolesti i ublažavanja komplikacija kao što su kardiovaskularne bolesti i zatajenje bubrega, čime se u konačnici produžuje trajanje i poboljšava kvaliteta života osoba koje boluju od kronične bubrežne bolesti. Iako bi ove terapije trebale biti univerzalno dostupne svim pacijentima, u svakoj zemlji i svakom okruženju, prepreke kao što su nedostatak osviještenosti o kroničnoj bubrežnoj bolesti, nedovoljne spoznaje o novijim terapijskim strategijama ili nedovoljno povjerenje u iste, nestašica specijalista za bolesti bubrega i troškovi liječenja doprinose velikim razlikama u pristupu liječenju, osobito u zemljama s niskim i srednjim prihodima, ali i u nekim okruženjima s visokim prihodima. Te nejednakosti naglašavaju potrebu podizanja svijesti o kroničnoj bubrežnoj bolesti i izgradnje kapaciteta radne snage u zdravstvu.
Oboljeli od dijabetesa, visokog tlaka i pretili su u većem riziku
Vodeći uzroci bubrežne bolesti jesu šećerna bolest i povišeni arterijski tlak, a porast kronične bubrežne bolesti u populaciji može se objasniti starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, neregulirane hipertenzije i pretilosti, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima iz okoliša.
Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja od iste, stoga je bitno da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju prema liječnikovim uputama i pridržavaju se preporučenih životnih navika kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.
- Prema broju umrlih u 2022. godini u Hrvatskoj, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na devetom su mjestu s 1.581 umrlih osoba, od toga je 787 osoba umrlo zbog bubrežnog zatajenja. Vodeći se procjenama da 10 posto odrasle populacije u svijetu ima određeni stupanj kronične bubrežne bolesti, procjenjuje se da u Hrvatskoj od kronične bubrežne bolesti boluje do 300.000 osoba - navode iz HZJZ.
Na koje sve načine smanjiti rizik od ove bolesti, pročitajte ovdje.