Rijetko će koje dijete odoljeti da ne stavi u usta čisti bijeli snijeg. Iako roditelj u tome vidi opasnost od upale grla, zapravo je riječ o nečem drugom - pada s neba pa sadrži atmosferske nečistoće i kemikalije.
- Snijeg i kišnica nisu bez klica, zračnim putem kontaminiraju se nusproduktima izgaranja, prašinom ili mikrobnim aerosolima - objašnjava Wolfgang Straf, ekolog iz Njemačke savezne agencije za okoliš. No, čak i ako bi snijeg bio potpuno čist, kaže ekolog, postoji još jedan problem.
- Nije važno samo što je u snijegu nego i što nije. Po tome se snijeg razlikuje od pitke vode. Pitka voda, koja se uglavnom dobiva iz podzemnih dubina, sadrži minerale i elektrolite kao što su magnezij, kalcij, kalij i natrij. Snijeg se, s druge strane, najbolje može usporediti s destiliranom vodom. A ako nju pijete u prekomjernim količinama, možete se razboljeti.
Problemi
Konzumiranje vode bez elektrolita povećava osmotski tlak na naše stanice. To se naziva reverzna osmoza i krije opasnost od uklanjanja vitalnog natrija iz organizma. To pak može izazvati takozvanu intoksikaciju vodom, što rezultira teškim problemima s cirkulacijom, a u ekstremnim slučajevima može biti i smrtonosno - kaže Wolfgang Straf.
Dakle, snijeg ne bi trebalo jesti, koliko god izgledao svježe i čisto, i važno je o tome podučiti djecu. No ako za njim i posegnu u malim količinama, želučana kiselina trebala bi se moći nositi s klicama. S druge strane, intoksikacija vodom dogodila bi se samo kada bi se konzumiralo snijega u količini od oko dvije litre vode.