Čini se da je depresija je postala najčešći mentalni poremećaj. U posljednje tri godine broj oboljelih se utrostručio. Unatoč toj činjenici ova mentalna bolest nažalost je i dalje nedovoljno prepoznata jer ljudi i dalje imaju različite predrasude u vezi s problemima mentalnog zdravlja i depresije, što ima za posljedicu velik broj slučajeva depresije odnosno oboljelih koji se ne liječi.
Problemi zbog kojih ljudi najčešće potraže psihološku pomoć su usamljenost, osjećaj potištenosti, nervoze, tjeskobe, frustracija, strahova i općenito nemogućnosti da izađu na kraj sami sa sobom.
Činjenica je da svi mi živimo u prilično turbulentnim i izazovnim vremenima - rastu napetost, tenzije i frustracije. Kada i ako ljudi nemaju ‘‘zdrave‘‘ mehanizme obrane, onda kod mnogih agresija postaje jedan od najčešćih mehanizama ili načina obrane. Možda se o depresije više govori nego prije, ali ne i dovoljno, a još manje se radi na njezinoj prevenciji.
Kako da znam jesam li anksiozna ili depresivna? Ili oboje?
Anksioznost je stanje u kojem se osoba nalazi u stanju nemira, iščekivanja, napetosti i kao jedne lebdeće opasnosti koju osjeća na dnevnoj bazi koja paralizira i onemogućava normalno svakodnevno funkcioniranje.
Kod depresivnog stanja osoba osjeća stalan umor, manjak energije, iscrpljenost, nedostatak motivacije, dosadu, stvari u kojima je nekada uživala više ne usrećuju... Također ono što je karakteristično i što predstavlja ključnu razliku u odnosu na normalnu tugu su intenzitet i trajanje. Depresija je konstantna i surova i obuhvaća sve aspekte života s narušenim društvenim aktivnostima, disfunkcionalnošću u obiteljskom i radnom okružju.
Kad je u pitanju san, ono što je zanimljivo je to da za razliku od depresivne osobe koja osjeća umor i muči se da zaspe iako osjeća umor, anksiozna osoba se osjeća budno čak i noću. Depresivnoj osobi nedostaje motivacija, a anksiozna se osjeća loše ako ništa ne radi. Depresivna osoba nema volje za ništa - ni za školu ni za posao za razliku od anksiozne koja se osjeća vrlo uznemireno ako ništa ne radi i ne ispunjava svoje obaveze. U odnosima s drugim ljudima, depresivnoj osobi je svejedno i zapravo uopće joj više nije stalo do druženja, odnosa za razliku od anksiozne osobe koju stanje tjeskobe sprječava da ima kvalitetne odnose zbog stalne agitacije, napetosti, nervoze. Sve u svemu, i jedno i drugo stanje često su ‘‘udruženi‘‘.
Primjer depresivne osobe
Ovo je njezina priča koju mi je ispričala kako je sve počelo i što ju je potaknulo da konačno potraži stručnu pomoć.
‘‘Česti ispadi bijesa, nervoza, stalan osjećaj umora i manjka energije, nemiran um, nestrpljivost, opsjednutost poslom i ono što mi je najteže palo - manjak sna, zapravo hrpa nezdravih obrazaca ukorijenjenim u mentalnim problemima i disbalansu mojih hormona. konačno su me nakon devet mjeseci prisilili da si priznam da uopće nisam OK i da moram nešto napraviti. Potražila sam stručnu pomoć psihijatra koji mi je prepisao terapiju antidepresivima. Puno mi je bolje. Nakon tri mjeseca evo me k vama i jedva čekam da se i ja uključim u taj tzv. rad na sebi, svojim osjećajima i emocijama i da se bolje upoznam‘‘.
Ovo je samo jedna od mnogih priča koje se kod nekih osoba završava dobrim ishodom, kod drugih lošim, a nažalost kod nekih osoba i tragično.
Ono što je tipično za depresiju i što ju karakterizira je to jedno patološko depresivno raspoloženje, smanjena energija, bespomoćnost, osjećaj krivnje, gubitak interesa i zadovoljstva, poremećaj sna i apetita, loša koncentracija, crne misli i nisko samopoštovanje. Dakle, simptomi mogu biti i emocionalni, kognitivni, somatski i motivacijski. Da bi se mogla dijagnosticirati klinička depresija, psihijatar treba utvrditi postojanje pet ili više od gore navedenih simptoma koji traju duže od dva tjedna.
Dijagnoza i holistički pristup u liječenju
Dobra je vijest da se depresija može uspješno liječiti. Liječenje može biti različito za svaku osobu i zavisi od težine simptoma i uzroka poremećaja. Odnosno treba i mora biti veoma individualno.
Odabrani psihoterapeut također može postaviti dijagnozu i to na osnovu simptoma i psihološke procjene stanja kao što su: raspoloženje, kakve su vam misli i njihov tijek, poremećaji spavanja, nivo aktivnosti i apetiti.
Budući da nije rijetko da depresija bude povezana s nekim zdravstvenim problemima, terapeut vas može uputiti na neke preglede, uglavnom iz krvi. Često se događa da kod nekih žena upravo problemi sa štitnjačom ili nedostatak vitamina D mogu izazvati ili pojačati simptome depresije. Zato je bitno da nikako ne zanemarite simptome i prema potrebi potražite liječničku i psiho pomoć.
Dobro bi bilo da ljudi osvijeste da je razvijena depresija doista ozbiljna mentalna bolest - zbog koje se ide na bolovanje jednako kao i kod bilo koje druge bolesti - s izraženim potencijalnim komplikacijama kao što su: česti napadi panike, gubitak težine nekontrolirano povećanje), poremećaji probavnog sustava, glavobolje, migrene, vrtoglavice, problemi u odnosima i društvena izolacija kao i samopovređivanje i misli o suicidu.
Što se liječenja tiče, u principu postoje dvije najčešće korištene konvencionalne metode:
- Liječenje lijekovima koji su najčešće prepisivani i koji liječe bolest tako što povećavaju dostupnost neurotransmitera serotonina u mozgu
- Razgovorna integrativna i holistička (psiho)terapija koja može pomoći osobi da bolje razumije svoje misli i osjećanja i da nauči kako da se nosi s njima, zatim kako bi identificirala razloge koji narušavaju njeno mentalno zdravlje.
Ova terapija temelji se na ideji da je naša stvarnost oblikovana našim nesvjesnim iskustvima iz djetinjstva, krivim vjerovanjima i obrascima ponašanja. Dokazana je kao vrlo učinkovita kod depresivnih ljudi i često se koristi zajedno sa farmaceutskim tretmanom. Ta kombinacija daje najbolje rezultate kao u slučaju koje sam navela kao primjer. Razgovor je terapeutski ljekovit, ali nije neki čarobni štapić jer zahtjeva i individualni rad na sebi, promjenu loših životnih navika, načina razmišljanja i ponašanja, što nije uopće lako i jednostavno.
Suplementacija
Kad je u pitanju jedan cjelovit ili holistički pristup u liječenju depresije, također je bitno istaknuti i važnost odnosno utjecaj vitaminsko-mineralnih suplemenata koje najčešće čine amino kiseline, enzimi, minerali, vitamini, ljekovite biljke i neki laboratorijski proizvodi. Navest će nekoliko vrsta dodataka prehrani za koje je znanstveno dokazano da imaju pozitivan učinak na simptome depresije odnosno njezino liječenje.
Tu su prije svega vitamini koji su nam bitni za mnoge naše tjelesne funkcije. Ipak ova dva vitamina posebno su korisna za ublažavanje simptoma depresije: to su vitamini B (B-12 i B-6) koji su ključni za zdravlje mozga. Ako je smanjena njihova razina, onda i depresija odnosno simptomi mogu biti jači. Vitamin D također ključan za zdravlje srca, mozga i kostiju. Vrlo je moguće da postoji veza između nedostatka ovog vitamina i depresije.
Također bih istaknula i omega-3 masne kiseline. To su esencijalne masti koje su nam svima važne za neurološki razvoj i zdravlje mozga. Dodavanje omega-3 dodataka u prehrani preporučuje se u smanjenju simptoma depresije.
I na kraju pored svega nabrojanog zapravo je najvažnija briga o sebi. Simptome depresije možete staviti pod kontrolu brigom o sebi što podrazumijeva zdravu prehranu, dovoljno sna, ugodnu atmosferu, izbjegavanje ljudi s negativnom energijom, tjelesne i zabavne aktivnosti, duhovnost.
Nemojte sebe zanemariti. Potražite pomoć prema potrebi i na vrijeme i živite svjesno i osviješteno brinući se o sebi.
Mirella Rasic Paolini, specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje