Depresija pogađa gotovo svaku šestu osobu u nekom trenutku života i ozbiljno je zdravstveno stanje koje je potrebno liječiti. No, često se depresija brka s "običnom" tugom ili depresivnim raspoloženjem, što je uobičajeno i normalno stanje koje svi doživljavamo. Također, pandemija je u znatnoj mjeri utjecala na pogoršanje simptoma mentalnih stanja i bolesti ostavljajući mnoge ljude tjeskobnima, depresivnima, očajnima i bez nade u svrhu i bolji život. Žene će dvostruko češće nego muškarci oboljeti od depresije, ali će više žena i potražiti stručnu pomoć. Teška osobna iskustva mogu izazvati depresiju kod ljudi koji su izloženi većem riziku od bolesti, ali isto se tako može razviti iz vedra neba. Učestalost depresivnih epizoda raste s godinama, ali depresija nije dio starenja. Isto tako, ponekad su simptomi depresije suptilni, pa često i zanemareni, što je češće u starijih ljudi - hrana više nema dobar okus, bolovi se pogoršavaju ili se mijenjaju obrasci spavanja. Ispod radara nerijetko ostaju i muškarci u depresiji. Manje od žena govore o svojim osjećajima, a neki depresivni muškarci ne izgledaju tužno ili loše, ali su razdražljivi, ljutiti ili nemirni, neki se pokušavaju nositi s depresijom nepromišljenim ponašanjem, pićem ili drogom. Mnoge bolesti mogu izazvati depresiju, a istovremeno depresija može usporiti oporavak od bolesti. Isto tako postoje i neke životne okolnosti nakon kojih je normalno biti tužan. Evo koji su neočekivani okidači depresivnih misli nakon što zađemo u četrdesete.
Preopterećenje
Većina u srednjim godinama žonglira između zahtjeva djece, ostarjelih roditelja, partnerskog odnosa i posla. Nije neuobičajeno osjećati se tužno, bezvrijedno i nositi teret krivnje. Žene u obitelji podnose više tereta i zbog toga postaju depresivne. Stoga im se savjetuje da se brinu za sebe, ako već nisu, da sada pronađu vrijeme za uživanje u onome što vole, da se dovoljno odmore, vježbaju, jedu zdravo, obnove prijateljstva ili steknu nove prijatelje te da potraže i stručnu pomoć ako se depresivno raspoloženje ne popravi.
Niska razina vitamina B12
Osjećaj letargije i bezvoljnosti može izazvati i nedostatak vitamina B12, koji ima važnu ulogu u stvaranju crvenih krvnih stanica, metabolizmu stanica, živčanoj funkciji i proizvodnji DNK. U hrani ga ima u crvenom mesu, peradi, ribi i mliječnim proizvodima, ali ako ne jedete te namirnice ili ih jedete u manjim količinama, moguć je manjak tog vitamina. Uz to, s godinama neke osobe više nemaju dovoljno želučane kiseline za oslobađanje vitamina B12 iz hrane. Najbolje je izmjeriti razinu ovog vitamina iz krvi. Ponekad će biti potrebno uravnotežiti prehranu, ali se u dogovoru s liječnikom može posegnuti i za dodacima prehrani ili injekcijama B12.
Poremećaji štitnjače
Depresivno raspoloženje može biti simptom nedovoljno aktivne ili povremeno preaktivne štitnjače. Ako ste stariji, to može biti jedini simptom. A moguće je da se u slučaju preaktivne štitnjače pojavi i treperenje srca, tremor ili umor. Nedovoljno aktivna štitnjača može uzrokovati zatvor ili umor. Zato se ovaj vrlo izlječivi problem često zamjenjuje s poremećajima crijeva ili živčanog sustava kod starijih ljudi. Svakako posjetite liječnika i pregledajte štitnjaču, pogotovo ako bliski rođak ima bolest štitnjače.
Dijabetes tipa 2
Osjećate li se previše bezvoljno da biste redovito provjeravali šećer u krvi? Osjećate li zbog nepredvidive razine šećera u krvi kao da gubite kontrolu? Depresija je česta i opasna komplikacija mnogih kroničnih stanja, uključujući dijabetes. Također može smanjiti motiviranost da se ustrajno brinete o svom dijabetesu i držite razinu šećera u krvi u ciljanim vrijednostima. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako ste bili depresivni više od dva jedna. Razgovor, lijekovi i bolja kontrola dijabetesa mogu pomoći u poboljšanju oba stanja. Depresija je ozbiljna bolest i ako se ne liječi, može biti opasna po život.
Kada otići liječniku
Depresija se može postupno uvlačiti u život, loš dan pretvara se u kolotečinu i počinjete preskakati obiteljske, poslovne ili društvene događaje. Jedna vrsta, nazvana distimija, može trajati godinama kao kronična bolest niske razine - slabost koja tiho potkopava osobu. Također, može postati teško, onesposobljavajuće stanje. Ako se osjećate loše i depresivno raspoloženje ne prolazi ili se pojačava, potražite pomoć liječnika. Uz liječenje mnogi osjećaju značajno olakšanje za četiri do šest tjedana, a lijek je samo jedan način borbe protiv depresije. Ako koristite antidepresive, to vjerojatno neće biti za cijeli život te se savjetuje psihoterapija, odnosno terapija razgovorom. Nekada se ljudima savjetovalo da se ne "zadržavaju" na problemima govoreći o njima, ali danas postoje dokazi da različite vrste psihoterapije pomažu u liječenju depresije rješavanjem negativnih obrazaca misli, nesvjesnih osjećaja ili problema u odnosima. Kognitivno-bihevioralna terapija dobro djeluje na većinu ljudi. U depresivnim mislima često se pogrešno vjeruje da nema nade za bolji život, no to beznađe je dio bolesti, a ne stvarnost. Liječenjem pozitivno razmišljanje postupno zamjenjuje negativne misli. Iskrivljeni negativni samorazgovor i ponašanje identificiraju se i zamjenjuju točnijim i uravnoteženijim načinima razmišljanja o sebi i svijetu. Spavanje i apetit se poboljšavaju kako se podiže raspoloženje, a terapija razgovorom ostavlja i alate pomoću kojih se osoba može kasnije u životu bolje nositi sa stresnim događajima.
Bolni zglobovi
Život s kroničnom boli koju uzrokuju reumatoidni artritis ili osteoartritis povećava rizik za pojavu depresije. Istraživanja pokazuju da ljudi s kroničnom boli imaju tri puta veću vjerojatnost da će imati depresiju ili anksiozni poremećaj. Uz to, depresija može pogoršati bol. Upalne reumatske bolesti najčešće se razvijaju od 40. do 60. godine i rastu sa starenjem, no vježbanje i fizička aktivnost mogu usporiti njihov razvoj i pogoršanja. Živite li s kroničnom boli, mentalnom zdravlju pomoći će slušanje glazbe i meditacija. Ako depresivno raspoloženje ne prolazi, razgovarajte s liječnikom.
Promjene u seksualnom nagonu
Kako muškarci stare, u tijelu im se proizvodi manje važnog spolnog hormona testosterona, a njegova niska razina može uzrokovati depresiju, erektilnu disfunkciju i smanjeni interes za seks. U žena se tijekom perimenopauze i menopauze također događaju fluktuacije hormona, a simptomi koji uobičajeno prate menopauzu mogu dovesti do depresije. Žene koje imaju i problema sa spavanjem, povijest depresije ili PMS-a, tijekom ovog prijelaznog razdoblja imaju veći rizik da će doživjeti pogoršanje promjene raspoloženja ili depresiju. Joga, duboko disanje, uživanje u hobijima, druženje s prijateljima mogu pomoći kod blažih simptoma, no za ozbiljnije, dugotrajne simptome depresije ne odgađajte potražiti pomoć liječnika.
Loš san
Nesanica i drugi poremećaji spavanja (opstruktivna apneja u snu i sindrom nemirnih nogu), koji su česti kako starimo, značajno su povezani s depresijom. Nesanica može biti znak da ste depresivni, a ako imate nesanicu, ali niste depresivni, izloženi ste većem riziku od promjena raspoloženja. Mnogi su uvjereni da je nesanica popratna pojava starenja, no ne treba to biti. Problemi sa spavanjem mogu se liječiti i otkloniti. Uz primjenu takozvanih higijenskih navika spavanja, a to znači redoviti odlazak u krevet u isto vrijeme, opuštanje prije spavanja u kupki ili slušajući muziku, spavanje na prikladnom madracu i jastuku u prozračenoj sobi bez ekrana i svjetla i sl. te izbjegavanje kofeina, uz eventualnu medicinsku terapiju problemi sa spavanjem mogu se riješiti. Dovoljno kvalitetnog sna smanjit će i rizik za razvoj depresije.
Prazno gnijezdo
Ako je dijete napustilo dom, odselilo se, roditelji mogu patiti od sindroma praznog gnijezda koji prate osjećaji praznine, tjeskobe i gubitka, a još ga više otežava ako roditelji u tom razdoblju proživljavaju i druge intenzivne životne promjene kao što su menopauza ili odlazak u mirovinu. Često se to vrijeme prilagodbe na nove okolnosti može lakše prevladati ako se shvati kao prilika - za ponovno povezivanje s partnerom, drugim članovima obitelji i prijateljima, bavljenje hobijem i interesima za koje prije nije bilo vremena. Za nekoliko mjeseci i raspoloženje bi se trebalo popraviti.
Umirovljenje
Činjenica je da su zaposleni umirovljenici obično sretniji umirovljenici. Odlazak u mirovinu, pogotovo ako je bio prisiljen zbog narušenog zdravlja, može potaknuti depresiju ako se osoba suočava s financijskom nesigurnošću i nedostatkom socijalne potpore. No prijelazno razdoblje iskoristite za pronalazak novih vještina koje ćete učiti, povežite se s unucima, vježbajte. Budite fleksibilni - na primjer, ako vam vaše zdravlje otežava aktivnosti poput putovanja, uživajte u muzejima, kinima, izložbama, bazenima, redovito se družite s prijateljima...
Pijenje alkohola
Otprilike jedna od četiri osobe koje jako piju ima depresiju. Neki počinju više piti zbog stresnih događaja poput umirovljenja ili smrti supružnika. Važno je potražiti pomoć - kombinacija lijekova može liječiti i ovisnost o alkoholu i depresiju, a individualna ili grupna terapija također mogu pomoći u rješavanju problema koji mogu potaknuti pijenje.
Problemi sa srcem
Svaka druga osoba tijekom života će se susresti s kardiovaskularnim bolestima, koje su prve po učestalosti gotovo svugdje u svijetu. Osjećaj depresije nakon dijagnoze srčanih bolesti, srčanog udara ili operacije gotovo je uobičajen i očekivan. Ali mnogi ljudi sa srčanim bolestima doživljavaju tešku, dugotrajnu depresiju koja može pogoršati zdravlje srca. Stoga je iznimno važna kardiološka rehabilitacija tijekom koje oboljeli nauče prilagoditi život, brže se oporavljaju, educiraju se o zdravoj prehrani, važnosti sna, umjerenoj tjelovježbi, tehnikama opuštanja. Ako depresija potraje, vjerojatno će se propisati antidepresivi ili psihoterapija.
Zdravstvene prepreke
Svako kronično ili ozbiljno stanje, poput Parkinsonove bolesti ili moždanog udara, može dovesti do depresije. Uz to, moždani udar može utjecati na područja mozga koja kontrol i r a j u raspoloženje. Naučite kako se nositi s fizičkim učincima svoje bolesti i ne dopustite da vas ometa i u svemu ograničava. Sigurno postoji nešto što možete raditi i u čemu uživate unatoč preprekama koje vam je nametnula bolest.
Tablete za krvni tlak
Neki lijekovi također mogu dovesti do promjena raspoloženja i depresije. Među najčešće spominjanima su neki lijekovi za tlak (centralni antihipertenzivi), određeni antibiotici, antiaritmici, proizvodi protiv akni (kortikosteroidi i steroidi), benzodiazepini. Savjetuje se pitati liječnika ili ljekarnika jesu li lijekovi koje uzimate povezani s promjenama raspoloženja. Ako jesu, rješenje može biti odabir drugog lijeka.
Usamljenost
Socijalna podrška može pomoći u prevenciji ili ublažavanju depresije. Brojna su istraživanja otkrila da oni koji ostaju povezani s prijateljima, pa i onima koji žive negdje drugdje, manje obolijevaju od depresije. No, često prije davanja savjeta da se uključe u društvene aktivnosti ljudima treba pomoći da najprije razumiju svoju usamljenost, odnosno zašto se tako osjećaju (gubitak partnera, osjećaj da u odnosu nedostaje značenja, osjećaj odbacivanja...). Neki će možda sami sebi biti najbolje društvo, odnosno uživat će kad su sami, a neki će više vremena provoditi s obitelji i prijateljima. Koristite internetsku tehnologiju za virtualno druženje s članovima obitelji i prijateljima koje zbog daljine ne možete često viđati.
Tuga
Neki životni događaji uzrokuju tugu ili razočaranje, ali ne postaju klinička depresija. Tuga je normalna nakon smrti, razvoda, gubitka posla ili dijagnoze s ozbiljnim zdravstvenim problemom, ali kada se prebrode teška vremena, obično se osobu može razveseliti, u početku na kratko vrijeme, a kasnije sve više. No, otiđite liječniku ako je tuga stalna svaki dan, veći dio dana. Zapamtite da je normalno tugovati. Dopustite si vrijeme žalovanja. Ali nakon toga morate nastaviti sa svojim životom jer tuga može prerasti u depresiju. Problemi s pamćenjem, zbunjenost i socijalno povlačenje mogu biti simptomi depresije kod starijih ljudi. I tuga i depresija povećavaju rizik za smrt povezanu s bolestima srca.