Uvijek se početkom ljetnih školskih praznika sjetim svog djetinjstva. I dok danas djeca 'ne znaju što bi sama sa sobom', mi smo prije nekih 30, 40 godina bili 'skroz na skroz u akciji'. Jutro je bilo rezervirano za kupanje, popodne za 'ulicu', a ni onih nekoliko 'prokletih' sati kućnog reda nismo imali mira.
Kod nas su se pekli kolači 'u svih 16'. Nije bilo klime, pa je baka neprestano negodovala kako je potiho, iz dana u dan, ubijamo toplinskim udarom.
'Baki' je, Bogu hvala, još na ovome svijetu. Prešla je 90 i često govori kako smo bili 'dobra dica'. Pravi anđeli, kaže. Valjda to dođe s godinama, pa se čovjek sjeća samo dobrih stvari. 'A mogli ste napravit' onaj svoj stari kolač s kokosom', predloži nedavno. Naravno, radi se o Čupavcima. :) Ima li netko tko ih ne voli? U biti, ne poznajem nikoga tko ne voli kokos.
Kokos je plod kokosove palme koja potječe iz Indije i Indonezije. Bio je omiljen još u prapovijesti među prvim ljudima; lovcima i sakupljačima. Osim za jelo koristili su ga za izradu posuđa i alata. Danas kokosova palma uspijeva diljem tropskih i suptropskih krajeva gdje se štuje kao 'drvo života'. Europljanima ga je prvi opisao i predstavio naš Marko Polo.
Kokos nas prvo asocira na kokosovo brašno, no iz njegove se pulpe još dobivaju kokosovo mlijeko i ulje. U kokosu je i voda, ili sok kako je neki nazivaju. Gusta je, slatka i pomalo kiselkastog okusa. Cijenjeno je osvježavajuće piće, te sirovina za dobivanje octa.
Među stanovnicima Pacifičkih otoka raširena je primjena kokosa u narodnoj medicini i kulinarstvu, pa se kokosova krema (mješavina kokosove pulpe i vode) često kuha s rižom.
Kokosova voda
Zanimljivo je spomenuti kako kokosova voda ima višestruko pozitivan učinak na čovjekov organizam. Sadrži flavonoide, vitamine, mineralne tvari, te salicilnu kiselinu koji svi ispoljavaju protuupalno djelovanje.
Osim toga, djeluje protiv bakterija i gljivica, primjerice Candide, a ima i antioksidativni učinak. Svojim aktivnim sastojcima štiti zdravlje bubrega i krvožilnog sustava; snižava koncentraciju masnoća i kolesterola krvi.
Kokosovo ulje
U zadnje vrijeme kokosovo ulje sve više dobiva na popularnosti. U njemu prevladavaju zasićene masne kiseline, pa je po svojoj konzistenciji mast. Na tržištu se nalazi rafinirano i djevičansko kokosovo ulje. I dok je prisutnost masnih kiselina u njima slična, dotle je djevičansko ulje bogatije vitaminom E, sterolima i polifenolima. Obično se koristi za kuhanje kao zamjena klasičnim uljima i mastima.
Ipak …
Nije preporučljivo u prehrani koristiti isključivo kokosovo ulje. Više je razloga tome. Prvo, ono manjka esencijalnim masnim kiselinama. Kako ih organizam sam ne može sintetizirati, njihova nedostatna prisutnost u prehrani povećava rizik za pojavu kožnih problema (npr. dermatitis), slabije zacjeljivanje rana, usporen rast kod djece, te povećanu osjetljivost na infekcije.
Nadalje, iako je kokosovo ulje zahvaljujući prisutnošću zasićenih masnih kiselina na sobnoj temperaturi otpornije na degradativne oksidativne promjene, a time i stabilnije, ne preporučuje ga se koristiti za prženje i pečenje. Niske je točke dimljenja, pa termičkom obradom hrane pri temperaturama višim od 170 ℃ dolazi do stvaranja kancerogenih spojeva.
Bez obzira na to što se kokosovo ulje reklamira kao pomoć pri mršavljenju i sniženju kolesterola u krvi, ne postoje čvrsti znanstveni dokazi koji bi govorili tome u prilog.
Kokosovo ulje se ne preporučuje nanositi na kožu. Slikovito rečeno, djeluje kao vosak i zatvara pore na koži.
Kokos u pahuljicama za doručak
Živimo brzo, u to nema sumnje. Želimo baš sve i sve odjednom. Nemamo vremena za sebe i obitelj, još manje za prijatelje. Kuhanje ne trebam ni spominjati. Ono nam je 'zadnja rupa na sviralu'. Ja sam nekako ostala vjerna tradiciji, kuhači i pregači i na to sam baš ponosna. Odavno sam rekla NE gotovim pahuljicama za doručak i, vjerujte mi, ništa ne propuštam.
Domaće pahuljice za doručak nikako ne trebaju biti dosadne i 'uvijek iste'. U mome su kuhinjskom ormaru razno razni sastojci koje miješam po želji. Svaki put je druga kombinacija. Zimi su mi super zobene pahuljice, bademi, grožđice i poprženi lješnjaci ili ječmene pahuljice, brusnice i orasi pomiješani s jogurtom. Ljeti mi nema boljeg doručka od zobenih pahuljica, bresaka i jogurta. Tu su još lanene, sezamove, suncokretove i bučine sjemenke. I zimskoj i ljetnoj verziji može se dodati kokosovo brašno. Malo egzotike nikad nije na odmet. :)
Ljetni smoothie s kokosom
Sastojci:
- mango
- marelice
- kokosovo mlijeko
- cimet i kokosovo brašno za ukras
Priprema:
- U blender stavite polovice marelica i mango izrezan na kocke.
- Dodajte kokosovog mlijeka po želji i sve izmiksajte.
- Izlijte u čaše, ukrasite kokosovim brašnom i cimetom u prahu te poslužite.