Dobro zdravlje mozga i srca samo su neki od blagotvornih učinaka mediteranske prehrane koju preporučuju mnogi. Ipak, u posljednje se vrijeme sve više nameće Dijeta plavih zona koja zapravo uključuje obrasce prehrane iz pet regija Barbagie na Sardiniji Ikarije u Grčka, zatim poluotok Nicoya u Kostariki, Okinawa iz Japana te Loma Linda iz Kalifornije. Njihov osnivač Dan Buettner odabrao je baš ova mjesta na temelju stila života i dugovječnosti ljudi koji u tim područjima žive. Uz prirodno kretanje, osjećaj svrhe i stavljanje voljenih na prvo mjesto popularna Dijeta plavih zona ima tri načela koja uključuju:
- Pravilo 80 posto: Ovo se pravilo temelji na mantri koja se izgovara prije obroka, a koja podsjeća osobu da prestane jesti kada joj je želudac 80 posto pun. Ostavljanje preostalog prostora od 20 posto između osjećaja gladi i sitosti mogla bi biti razlika između gubitka ili dobivanja na težini.
- Konzumacija biljaka: Grah i povrće kamen su temeljac Dijete plavih zona. Meso se jede samo četiri do pet puta mjesečno i to u malim porcijama.
- Vino u pet: Oni koji prakticiraju ovu dijetu piju alkohol umjereno i redovito. Savjetuju se jedna do dvije čaše dnevno, s prijateljima i uz hranu.
Benefiti dijete
Kao i svaka dijeta, tako i ova ima svoje prednosti i mane, međutim, prednosti ipak vode. Nabrajamo nekoliko njih:
1. Promiče društveni život
Mnoge druge dijete imaju stroge okvire jedenja te odabira određene vrste hrane koju neće baš svatko jesti niti će se moći vremenski uskladiti. Za razliku od njih dijeta plavih zona zagovara jedenje i pijenje u društvu.
2. Dobra je za planet
Prehrana plavih zona je 95 do 100 posto bazirana na biljkama, a to drugim riječima znači da je dobra za vaše zdravlje i zdravlje planete.
3. I dalje možete uživati u vinu
Ako uživate u večernjoj čaši vina, to se i dalje potiče, za razliku od mnogih drugih dijeta u kojima alkohol nije dopušten. Ipak u umjerenosti je ključ.
4. Obiluje vlaknima
Grah, povrće, voće, orašasti plodovi i cjelovite žitarice temelj su prehrane plavih zona, a također su puni topivih i netopivih vlakana. Uzimanje dovoljno dijetalnih vlakana povezano je s gubitkom težine, ali i sa zdravljem crijeva i srca.
5. Cjelovita hrana
Ova dijeta temelji se na cjelovitoj hrani bogatoj hranjivim tvarima koju je lako pronaći u lokalnom supermarketu, što je potpuna suprotnost raznim skupim dijetama s tek malo ili nimalo učinka.
Potencijalni nedostaci dijete
Ipak, neki će se složiti da ovaj princip prehrane ima svoje manjkavosti. To su:
1. Zahtijeva pripremu i kuhanje
Budući da je velik dio prehrane usmjeren na konzumaciju cjelovite hrane bogate hranjivim tvarima, jedan od koraka ovakvog načina života uključuje odvajanje vremena za kuhanje. To će za one koji su naučili jesti gotovu i procesiranu hranu svakako predstavljati izazov.
2. Ukusnost hrane
Za one kojima je jedenje cjelovite i minimalno prerađene hrane novost, vjerujemo da će biti potrebno vrijeme prilagodbe. Ponajviše za one koji su do jučer konzumirali ultra procesiranu hranu koja je obično bogata natrijem i dodanim šećerom. Ipak, zagovornici plavih zona kažu da će ta prilagodba trajati tjedan do dva. Primijetit ćete pozitivne promjene u svom tijelu i napokon ćete se osjećati dobro.
Koje namirnice obuhvaća Dijeta plavih zona
Sljedeće namirnice će u ovoj dijeti pretežno činiti vaš dnevni plan prehrane:
- Povrće: Lisnato povrće (kelj, raštika, repa, blitva, špinat itd.), brokula, karfiol, šparoge, kupus, celer, mrkva, krastavac, prokulice (kelj pupčar) i rotkvice.
- Voće: Jabuke, naranče, grožđe, banane, jagode, maline, borovnice, šljive, breskve, borovnice...
- Cjelovite žitarice: Zob, teff, heljda, kvinoja, divlja riža, grah, slanutak, crni grah, pinto grah...
- Tekućina: voda (piti oko sedam čaša dnevno), kava, čaj i vino (umjereno)
- Orašasti plodovi: Orasi, pistacije, bademi, indijski oraščići, pekan orasi, brazilski orasi, pinjoli...
- Fermentirana hrana: Kruh od kiselog tijesta, ukiseljeno povrće, tofu
- Riba: Losos, brancin, pastva, skuša, bakalar...Jedite manje od 100 grama, tri puta tjedno.
Namirnice koje treba ograničiti ili izbjegavati
- Ne biste smjeli konzumirati više od 28 grama šećera dnevno.
- Izbjegavajte gazirane sokove, slatkiše, kolače, sladoled, zašećerene žitarice i voćne jogurte
- Smanjite ukupni unos mlijeka, jogurta i sira.
- Meso: stogodišnjaci s područja plavih zona jedu oko 50 grama mesa pet puta mjesečno.
- Visoko prerađenu i prženu hranu izbjegavajte.
Je li Dijeta plavih zona zdrava?
Dijeta je nastala analizom prehrane i stilova života najzdravijih i najdugovječnijih skupina ljudi na svijetu. Prema studiji iz 2019. godine objavljenoj u Jama Internal Medicine ova se prehrana u najvećoj mjeri oslanja na biljke poput mahunarki i tofua koji sadrži proteine. Zajedno povoljno djeluju na sveukupno zdravlje svakoga. Biljna prehrana također je povezana s nižim rizikom od dijabetesa tipa 2.