Većina nas je iskusila nagli trzaj tijela u trenutku kada pokušavamo zaspati. To je potpuno benigna pojava i iskusi je i do 70 posto ljudi
- Ovo se zove hipnički trzaj. Pojavi se iznenadni trzaj dijela tijela ili cijelog tijela, a osjeti se kao udar elektriciteta ili kao da padamo - rekao je za portal livestrong.com Raj Dasgupta, dr. med., docent kliničke medicine na Keck Medicine iz USC-a u Los Angelesu u Kaliforniji. Iako se najčešće dogodi na prijelazu između budnog stanja i spavanja, može se dogoditi i u različitim fazama sna, a ponekad nas i ne probudi.
Zašto se to događa još nije posve jasno, jer se uz san i sanjanje još uvijek veže mnogo nepoznanica. Znanstvenici vjeruju da je hipnički trzaj možda i evolucijski znak, odnosno nosimo ga iz daleke prošlosti kad su ljudi spavali na drveću, hipnički trzaj bi ih spriječio da padnu.
Iako nema razloga za brigu, hipnički trzaj se javlja i savršeno zdravim ljudima, a postoji nekoliko razloga koji se s njim mogu povezati.
1. Neispavanost
- Loša kvaliteta sna znači da ne dobivate dublju REM fazu sna koja je restorativna. Iako u krevetu provedete sedam do devet sati, koliko se preporučuje, možda se budite neispavani i pospani ste tijekom dana. Higijena spavanja, kao što je vrijeme prije spavanja za opuštajuće aktivnosti i boravak podalje od ekrana važni su za kvalitetu sna - savjetuje dr. Dasgupta.
2. Stres
- Bilo bi vrlo zanimljivo istražiti jesu li ljudi počeli doživljavati hipnične trzaje tijekom pandemije korone - kaže dr. Dasgupta. Naime, mentalni i emocionalni stres može potaknuti hipničke trzaje.
Opuštanje prije spavanja može pomoći olakšati tjeskobu i pomoći da mirnije zaspite.
3. Kofein
- Stimulansi, kao što su kofein i nikotin, također su povezani s hipničkim trzajima. I ne čudi stoga da nedostatak sna i konzumacija kofeina mogu ići ruku pod ruku. Što ste više neispavani, to više posežete za kofeinom kako biste ostali budni - kaže dr. Dasgupta. Preporučuje se zato piti najviše dvije do tri šalice kave na dan.
4. Apneja
- Budući da se hipnični trzaji događaju tijekom prijelaza između buđenja i spavanja, veća je vjerojatnost da će se pojaviti ako imate apneju u snu, stanje obilježeno kratkim stankama u disanju tijekom noći, što uzrokuje višestruka uzbuđenja i buđenja - objašnjava dr. Dasgupta.
Ostali znakovi i simptomi apneje uključuju hrkanje ili dahtanje tijekom spavanja (nešto što bi vaš partner u krevetu mogao primijetiti), kao i prekomjernu dnevnu pospanost ili glavobolju kada se probudite. Apneja je opasna jer može povećati rizik od srčanih bolesti, stoga razgovarajte sa svojim liječnikom.
Koliko nam treba sna?
Bez obzira na individualne potrebe, znanost je otkrila koliko kojoj dobnoj skupini treba sna.
- Starije osobe (iznad 65 godina) 7 do 8 sati
- Odrasli (26-64 godine) 7 do 9 sati
- Mlađi odrasli (18-25 godina) 7 do 9 sati
- Tinejdžeri (14-17 godina) 8 do 10 sati
- Djeca škole dobi (6-13 godina) 9 do 11 sati
- Predškolci (3-5 godina) 10 do 13 sati
- Mala djeca (1-2 godine) 11 do 14 sati
- Bebe (4-11 mjeseci) 12 do 15 sati
- Novorođenčad (0-3 mjeseca) 14 do 17 sati