Treba imati na umu da možda i ne postoji konkretni razlog zbog kojeg se depresija pojavila, ali sljedeće, manje poznate uzroke, svakako treba uzeti u obzir.
Godišnje doba
Sezonski afektivni poremećaj najčešće se povezuje sa zimskom 'tugom' te pogađa oko 15 posto ljudi. Međutim, nešto manje od 3 posto od spomenutih osoba ovaj oblik depresije pogađa ljeti. Depresija ljeti javlja se kada tijelo doživljava kasno prilagođavanje novom godišnjem dobu. Istraživanja pokazuju da se to najčešće događa zbog neravnoteže u kemiji mozga i hormona melatonina.
Pušenje
Poznato je da nikotin utječe na aktivnost neurotransmitera u mozgu što rezultira višim nivoima dopamina i serotonina (što je i mehanizam djelovanja antidepresiva). To može objasniti 'ovisničku' prirodu lijeka, a promjene raspoloženja koje se događaju nakon prestanka njegovog djelovanja mogu objasniti i zašto je depresija povezana s prestankom pušenja. Izbjegavanje pušenja može pomoći u stvaranju optimalne ravnoteže moždanih kemikalija.
Bolesna štitnjača
Prema British Thyroid Foundation, nedovoljno aktivna štitnjača može uzrokovati emocionalne simptome, kao što su promjene raspoloženja. Premalo hormona utječe na razine serotonina, hormona sreće u mozgu pa oni koji pate od hipotireoze su često potišteni ili čak i u depresiji.
Mjesto stanovanja
Možete beskrajno razmišljati i raspravljati oko toga je li bolji život u selu ili u gradu. Međutim, istraživanja pokazuju da ljudi koji žive u urbanim sredinama imaju 39 posto veći rizik od poremećaja raspoloženja nego oni koji žive u ruralnim područjima. Jedno istraživanje nudi i objašnjenje za ovakav 'trend': stanovnici grada imaju više aktivnosti u dijelu mozga koji regulira stres, a povećan nivo stresa može dovesti do psihičkih poremećaja.
ČITAJTE I: Borba s depresijom: koje namirnice pomažu, a koje obavezno treba izbjegavati
Nedovoljan unos omega-3 masnih kiselina
Znanstvenici su ustanovili da osobe kojima manjka omega-3 masnih kiselina imaju povećan rizik od nastanka depresije. Mozak koristi omega- 3 masne kiseline za regulaciju rada neurona i proizvodnju i oslobađanje serotonina, kemijskog spoja koji je zaslužan za dobro raspoloženje. Najbolji izori omega-3 masnih kiselina su masne vrste ribe (skuša, tunjevina, sardine, losos), ali i orašasti plodovi i sjemenke lana.