U ČEMU JE KVAKA

Kako sam ja u mjesec dana izgubila 'samo' tri kile, a u 'Životu na vagi' se mršavi daleko brže!?

Kao što liječnici i učitelji imaju različit pristup liječenju i podučavanju, tako i nutricionisti imaju različit pristup prema hrani, prehrani, mršavljenju...

 

„A kada ću ja krenuti na dijetu?“, upita me nedavno moja klijentica Ana koja je u mjesec dana smršavila 'samo' 3 kilograma.

„Pa Vi ste već na dijeti. Sjećate se da smo na početku razgovarali kako se s ovom našom dijetom mršavi prosječno dva kilograma mjesečno?“, podsjetim je.

„Ali u 'Životu na vagi' je to daleko brže“, u čudu će Ana.

„Evo. Ovo je dijeta koju je dobila moja prijateljica“, pruži mi papir.

Letimično pogledam jelovnik pa kažem: „Ja zbog same sebe i svoga mirnog sna nikoga ne želim staviti na dijetu za gladovanje. Ta njezina dijeta nema ništa voća niti žitarica. Nakon nekog vremena će sigurno biti iscrpljena i bezvoljna. Imunitet će joj pasti. Ako Vi želite brže mršavjeti, neću se ljutiti da potražite savjet nekoga drugoga. Moj pristup mršavljenju je dugoročno mijenjanje loših prehrambenih navika i uključivanje tjelovježbe u svakodnevicu. Od sada pa do sudnjeg dana.“

„Je. Ljudi na toj dijeti se žale na umor“, prizna na kraju gospođa.


'Život na vagi'? Što o tome mislim?

Kao što liječnici i učitelji imaju različit pristup liječenju i podučavanju, tako i nutricionisti imaju različit pristup prema hrani, prehrani, mršavljenju...

Bilo bi od mene bezobrazno komentirati jelovnike 'ŽNV' kad ih nisam vidjela. Mogu samo reći da ekstremno mršavljenje treba biti pod nadzorom liječnika. I nutricionistkinja showa je rekla da je kod njih tako. Primjer još jednog takvog mršavljenja je u bolnici kada je prekomjerna tjelesna masa zapreka operativnom zahvatu. Jednostavno govoreći, osoba mora smršavjeti prije nego 'ode pod nož'.

Međutim, život u 'kontroliranim uvjetima' je jedno, a stvarnost drugo. Bilo bi mi daleko logičnije da se kandidati u 'Životu na vagi' prate tijekom godine dana. Da se drže savjeta trenera, liječnika, psihologa, nutricionista…, ali da su u svojim domovima, da rade, druže se … To bi bilo pravo mijenjanje sebe i suprotstavljanje izazovima.

 


Brze dijete

Na internetu se mogu naći razno razne dijete od 1500, 1600 ili 1700 kcal. Ljudi se bacaju na njih naivno vjerujući pričama o uspjehu onih koji su ih primjenjivali (mo'š si mislit') i nadaju čudu koje se nažalost neće dogoditi. Loše dijete niske energetske vrijednosti često više štete nego koriste. Treba ih se kaniti. Evo i zašto.

Napisati ili još bolje od nekud prepisati dijetu za brzo mršavljenje od 1600 kcal je ništa lakše. Rekla bih 'mačji kašalj'. Što se iza te dijete krije je sasvim druga priča.

Na netu sam našla jedan jelovnik od nekih 1700 kcal. Ima tu i voća i povrća i žitarica i mesa … Na prvu bi laik rekao da je jelovnik OK. No kada sam izračunala koliko sadrži vitamina i mineralnih tvari, zgrozila sam. 'Jadni ljudi na što bacaju novce', pomislih u sebi.

 

Jelovnik je imao previše kolesterola i zasićenih masti???

Znam da ste čudu. Dijeta za mršavljenje trebala bi imati pozitivan utjecaj na srce i krvne žile. To kod ove dijete s interneta sigurno nije slučaj. Previše kolesterola, a premalo vlakana koja smanjuju kolesterol i masnoće u krvi, nikako ne doprinosi zdravlju krvožilnog sustava.

Nadalje, u jelovniku je premalo kalcija, magnezija, željeza, cinka, selena, joda, te vitamina A, D i biotina. Što reći?

Ljudi očito olako prihvaćaju i plaćaju loše dijete, ne mareći ni malo za njihovu nekvalitetu. Iskreno, bolje je kupiti dobre cipele i uživati noseći ih nego dati novce za dijetu koja manjka na kalciju, magneziju i vitaminu D. Svjesno se time prihvaća rizik da će kosti patiti. „Ma koga briga za kosti kada treba smršavjeti!“ Linijom manjeg otpora isto tako možemo reći „Koga briga za nedostatak željeza i anemiju?“ „Koga briga za nedostatak cinka, željeza, vitamina D i pad imuniteta?“ „Ma šta me briga za vitamin A, zdravlje očiju i kože.“, „Ne'š ti biotina. Nema veze ako 'malo' oslabi kosa.“


Uzmem dodatak prehrani i stvar je riješena“

Dijeta za mršavljenje, naravno, treba biti niže energetske vrijednosti kako bi se trošile zalihe masti. Međutim, ona i dalje mora sadržavati dovoljno vitamina, mineralnih tvari, vlakana… Ponavljam mršavljenjem se mijenjaju loše i usvajaju dobre navike; izostavljanje slatkiša, svakodnevno konzumiranje voća i povrća, često konzumiranje ribe… Dobra dijeta za mršavljenje zadovoljava potrebe i za vitaminima i za mineralnim tvarima i za omegama, vlaknima, antioksidansima… Dodaci prehrani nisu potrebni. Iza toga čvrsto stojim.


Zakiseljavanje organizma. Na to smo zaboravili

Nadalje, dijete za brzo mršavljenje obično obiluju mesom, ribom, jajima… (namirnicama bogatih bjelančevinama). Remete kiselo-bazičnu ravnotežu u organizmu. Povećava se kiselost organizma. Kiselost se mora neutralizirati, pa u pomoć priskače kalcij. Ako ga nema dovoljno u prehrani, izlučuje se onaj iz kostiju. No, to nije sve. Mijenja se i sastav urina; smanjuje prisutnost magnezija, a povećava kalcija, što stvara rizik za nastajanje bubrežnih kamenaca. Eto svakojakih problema.


A slatkiši?

Moram spomenuti da čokolada, kolači, keksi, sladoled … nikako ne mogu biti dio dijete za mršavljenje niske energetske vrijednosti. Sa svojih 300 ili 400 praznih kilokalorija zauzimaju mjesto kvalitetnoj hrani; voću, cjelovitim žitaricama, mlijeku… Jasno je onda da jelovnik ne može sadržavati dovoljno kalcija, vitamina D, vlakana … Upravo to je slučaj s dijetom s interneta koju sam analizirala.


Čemu uopće dijeta od 1600 ili 1700 kcal?

Ne znam čemu ekstremna dijeta od 1600 ili 1700 kcal. Osobi od 110 kg koja inače pojede 3200 kcal je redukcijska dijeta već i jelovnik od 2500 ili 2200 kcal. Mišljenja sam da tijekom mršavljenja energetski unos treba postupno snižavati i stati kada se (uz pomoć tjelovježbe) dođe na primjerenu masu. Ženama primjerene mase koje nisu tjelesno aktivne je obično dovoljno 2000, a muškarcima 2200 kcal dnevno. Onim aktivnijima treba nekoliko stotina kcal više.

Iskreno, ne vidim razlog zašto početi s dijetom od 1600 kcal, pa nakon mršavljenja energetski unos povećavati do 2000 kcal ili više. To često dovodi do debljanja. Kako?

 

Tijekom evolucije, čovjek je iskusio različite nezavidne situacije; rat, poplave, potrese, požare, suše … kada hrane nije bilo u izobilju. Tome se prilagodio tako da u slučaju njezine nestašice, ono što dobije racionalno troši. Kada smo na 1600 kcal dnevno, naš organizam to shvaća kao nestašicu. Ono što dobije štedi i usporava metabolizam. Nakon prelaska s 1600 na 2000 ili 2200 kcal štedi se i dalje. I što je rezultat? Debljanje.

I što sad? A što drugo nego pronaći novu obećavajuću dijetu.

I tako često držanje dijete dovodi do mršavljenja, pa debljanja. Masa pada, pa se diže, pa opet pada, pa se opet diže; baš kao što na gumi skače jo-jo loptica. Od tuda naziv 'jo-jo efekt'.

Te loše dijete dovode do umora, iscrpljenosti, glavobolje, gubitka koštane mase i osteoporoze, anemije, agresivnosti, pada imuniteta, lošeg raspoloženja, pada koncentracije i dr.

Hoćemo li prihvatiti taj rizik na nama je samima. Jer 'sami smo kovači svoje sudbine', zar ne?



A što ja jedem možete vidjeti na mome profilu EatToSlim.

 

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo