Jedan od najsloženijih odnosa koja imaju ljudska bića jest odnos prema hrani. Ne jedemo uvijek zato što smo gladni, ponekad to činimo zbog velikog broja reklama i fotografija hrane svugdje oko nas. Osim toga, naš se apetit razbuđuje zbog cijelog niza faktora koji nemaju nikakve veze s praznim želucem. Povećan unos hrane, a samim time i tjelesne težine, ima negativan utjecaj na naše zdravlje. Jedno je istraživanje upozorilo na to da se apetit mijenja kako osoba stari, a poznavanje različitih dobi našeg apetita može nam pomoći da poboljšamo prehranu i lakše izađemo na kraj s problemima kao što je debljanje.
Prva dekada: 0 do 10 godina
Prehrambene navike koje smo stekli u ranom djetinjstvu mogu se nastaviti i u odrasloj dobi. Debelo dijete će vrlo vjerojatno postati debela odrasla osoba ako roditelji nešto ne poduzmu. Vrlo je važno da se djecu navike na isprobavanje hrane različitih okusa, boja i tekstura tako da ne razviju strah od određenih namirnica. Prema nekim istraživanjima, djeca imaju iste prehrambene navike kao i njihovi roditelji, što znači da bi ambijent u kojem jedu trebao biti pozitivan, prehrana uravnotežena i sa zastupljenim svim skupinama zdravih namirnica, poput povrća i voća. Korisno je i da djeca imaju određeni stupanj kontrole svojih porcija. Prisiljavanje djece da pojedu sve što je na tanjuru može smanjiti njihovu sposobnost da opažaju znakove gladi i apetita koje im šalje organizam, a to vodi u debljinu.
Druga dekada: 10 do 20 godina
Tijekom puberteta i adolescencije hormoni utječu na povećanje apetita. U toj dobi odnos mlade osobe prema hrani je povezan s njezinim trenutnim zdravljem i rastom. Taj je period kritičan zbog toga što na neki način određuje prehrambene navike za budućnost.
Bez odgovarajućeg vodstva mlade osobe su često sklone dati prednost nezdravoj hrani, čija konzumacija ima posljedice koje će nastaviti osjećati i u odrasloj dobi. Znanstvenici upozoravaju da mlade žene imaju veći rizik od nutritivnih deficijencija, s obzirom na to da se u toj dobi razvija njihov reproduktivni kapacitet.
Treća dekada: 20 do 30 godina
U odrasloj dobi promjene u stilu života mogu dovesti do debljanja, a jednom kad se kilogramu nagomilaju, teško ih se riješiti. U toj dobi tijelo šalje jasne signale da treba jesti kad je gladno, no signali da odbije hranu kad je sito obično su vrlo slabi. Istraživanja su to objasnila brojnim fizičkim i psihološkim faktorima koji utječu na apetit, što potiče ljude da nastave jesti čak i kad nisu gladni. Tijekom ovog perioda, važno je naučiti kako možete razviti osjećaj sitosti i slušati tijelo kad više ne osjeća glad jer ćete tako izbjeći prekomjernu konzumaciju hrane. To se postiže odabirom hrane koja obiluje vlaknima i proteinima, a koja vam pomaže da se duže osjećate sitijima za razliku od hrane koja obiluje mastima i šećerima.
Četvrta dekada: 30 do 40 godina
U ovom periodu života počinju se očitovati posljedice stresa. Dokazano je da problemi odrasle dobi vode do promjena u prehrambenim rutinama i apetitu: dolazi ili do pojačanja ili do gubitka apetita. Neke crte osobnosti, poput perfekcionizma, mogu utjecati na način prehrane jer uzrokuju anksioznost.
U toj dobi ključno je promijeniti sve loše prehrambene navike bilo u radnom ambijentu ili u vlastitom domu. Na primjer, treba izbjegavati uzimanje hrane iz automata sa sendvičima, grickalicama i slatkišima na poslu i te visokokalorične obroke zamijeniti svježom hranom.
Prepoznavanje situacija koje uzrokuju stres i njihovo ublažavanje može pomoći u jačanju volje i želje da se zdravo hranite.
Peta dekada: 40 do 50 godina
U ovom je periodu jako teško promijeniti sve ono što niste promijenili prije, to je dokazano brojnim istraživanjima. Iako vam zdrav razum nalaže da se držite uravnotežene prehrane i da redovito vježbate, vjerojatno zapravo i dalje jedete nezdravo i previše. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, to je period života u kojem se najčešće javljaju zdravstveni problemi koji su posljedica nezdrave prehrane, poput visokog krvnog tlaka, povišene razine masnoća u krvi i dijabetesa. Promjene trebaju biti usmjerene na poboljšanje zdravlja i to prije nego što simptomi bolesti postanu izraženi i ireverzibilni.
Šesta dekada: 50 do 60 godina
Od 50. godine života nadalje mišićna masa se počinje progresivno i vrlo brzo smanjivati, a znanstvenici tu pojavu nazivaju sarkopenija. Unos manje količine nutrijenata nego što je potrebno, nedovoljna fizička aktivnost i menopauza mogu ubrzati taj proces. U toj je dobi od ključne je važnosti pridržavati se zdrave prehrane bogate proteinima. Nažalost, često se takva hrana zamjenjuje onom koja ne zadovoljava nutritivne potrebe osoba ove starosne dobi bilo zbog nedostatka vremena ili zbog gubitka apetita.
Sedma dekada: 60 do 70 godina
U starijoj životnoj dobi tijelo postaje osjetljivo, a često dolazi do neželjenog gubitka tjelesne težine zbog gubitka apetita i osjećaja gladi. Istraživanja su dokazala da je jedenje, više nego bilo što drugo, socijalno iskustvo. Udovištvo, nedostatak obitelji, a često i nedostatak financijskih sredstava sprečavaju uživanje u hrani kod osoba te životne dobi. Drugi faktori, kao što su poteškoće sa žvakanjem ili neke bolesti samo dodatno uskraćuju bilo kakvo uživanje u hrani. U toj je dobi održavanje zdrave prehrane ključno za produžavanje očekivanog životnog vijeka.