Piše Goranka Jelinčić
Je li vam se ikada dogodilo da je netko s kime se družite prekinuo vezu bez ikakvog objašnjenja? Radi se o tzv. ghostingu (engl. ghost = duh). Ghosting je okrutan. To je kada neko vrijeme izlazite s nekim, ali shvatite da vam se ne sviđa pa samo odjednom „odmaglite“.
Postoje mnogi psihološki razlozi zbog kojih netko pobjegne poput duha, ali u osnovi, slažu se psiholozi, ghosting je izbjegavanje i često proizlazi iz straha od sukoba. Što znači da se radi o želji da se izbjegne konfrontacija, izbjegnu teški razgovori, izbjegavaju povrijediti nečiji osjećaji. Okrutno ili milostivo? Iznenada nestanete iz života osobe s kojom ste bili u vezi. Prestajete odgovarati na telefonske pozive ili poruke, bez ikakvog objašnjenja. U zadnje vrijeme takvo ponašanje postalo je nekako uobičajeno.
Potpuno ignoriranje
Ghosting je inače razgovorni pojam koji se koristi za opisivanje prakse prekida svake komunikacije i kontakta s partnerom, prijateljem ili rođakom bez ikakvog očitog upozorenja ili opravdanja, a zatim ignoriranje bilo kakvih pokušaja ponovne uspostave komunikacije. Izraz je nastao početkom 2000-ih, što se pripisuje sve većoj upotrebi društvenih medija i aplikacija za internetsko druženje, a postao je popularan od 2015. godine kroz brojne članke o prekidima slavnih osoba.
Prema studiji o preferiranim strategijama okončanja odnosa provedenoj 1970-ih, kada jedna osoba prekine odnos izbjegavanjem, vjerojatno će izazvati više bijesa i boli za drugu stranu. I više frustracija uz emocionalno traumatiziranje.
Neodgovorena pitanja
U Velikoj Britaniji provedena je anketa na 800 ljudi u dobi od 18 do 33 godine. Osamdeset posto ispitanika izvijestilo je da su „ghosts“, odnosno da nestaju iz veza poput duhova, naglim prekidom svake komunikacije, bez pružanja objašnjenja. Nažalost, to postaje sve češća metoda i nepisani kodeks ponašanja nove generacije.
Očito objašnjenje porasta ovakvog ponašanja je da je danas jednostavno raskinuti s nekim, posebno ako ste se upoznali na nekoj mreži i možete izbjeći da se suočite s osobom. A bez odgovora ostaju pitanja na drugoj strani:"Što sam učinila/učinio krivo?", "Je li se ikad zaista brinuo za mene?" pa čak i: "Je li joj/mu se nešto dogodilo?" Bez obzira na to kako gledali na ovaj relativno novi fenomen, udarac je to samopoštovanju i samopouzdanju.
Ako razmišljate o tome kako nekoga ostaviti bez pozdrava, objašnjenja ili barem poruke, razmislite o nekim ugodnijim opcijama. Pokušajte biti svjesni dobrobiti druge osobe i razmislite kako biste željeli da se prema vama postupa da ste na njihovom mjestu. Možda su ona ili on sposobni čuti vaše izravno objašnjenje zašto trebate prekinuti vezu.
Ako ne možete pronaći riječi koje bi objasnile vašu promjenu osjećaja, pokušajte reći nešto kratko poput: "Ovo jednostavno nije za mene ili nije za nas. Nije tvoja greška. Moram prekinuti ovu vezu". Većina bi se složila da je jednostavna izjava bolja nego nikakva izjava.
Najnovija studija, koju je vodila Leah LeFebvre sa Sveučilišta u Alabami, nastojala je osvijetliti ovaj fenomen ponašanja kako bi pomogla demistificirati zašto i kako „duhovi“ odlučuju prekinuti vezu i kako doživljavaju ovu metodu raspuštanja odnosa.
Istraživanje o iskustvima
Istraživači su ispitivali iskustva sudionika s ghostingom. Postavljena su im pitanja koja su istraživala korijen takve odluke. "Zašto ste odabrali takav način, a ne da direktno naznačite svoje namjere?", "Kad ste se odlučili na taj korak, što je bio okidač?
Ostala su pitanja bila upućena na njihovo iskustvo poput: "U kojim je specifičnim uvjetima (doba dana, lokacija) donesena odluka bježanja?" Završno pitanje koje je sudionicima postavljeno je: "Nakon što popunite anketu, razmislite što vas nismo pitali?" To je sudionicima omogućilo pojašnjenje njihovih odgovora.
Pet razloga zbog kojih se ljudi pretvaraju u "duhove"
1. Praktičnost
Sudionici su izjavili da su skloni praktičnosti u odnosu na druge načine prekida. Jedan 22-godišnji muškarac je objasnio: "Ghosting je bio lakši nego suočavanje s osjećajima mene i partnerice." Iz ove perspektive, ghosting nudi praktičnost u usporedbi s drugim strategijama raskida veze.
2. Privlačnost
Ova se tema odnosi na postupak odabira partnera. Online upoznavanje i mobilne komunikacije pružaju više mogućnosti za druženje izvan nečijeg neposrednog geografskog područja. Osobni sastanak i njihovo upoznavanje u živo se ne događaju. Kako je rekao 21 godišnji muškarac, "odabrao sam strategiju duha jer me više nije zanimalo, a i veza nije bila dovoljno ozbiljna. Drugim riječima, kad interes opada, ljudi mogu jednostavno koristiti „tehnologiju“ za izbjegavanje.
3. Negativne interakcije
Promjena nečijeg osjećaja prema drugoj osobi, možda je sramota za drugu osobu koja radije ne bi zapravo htjela, razgovarati ili se sukobljavati. Ova vrsta logike pružila je obrazloženje za ghosting.
4. Stanje odnosa
Tu se promatrala vrsta odnosa između strana, uključujući romantiku, prijateljstvo ili poznanstvo, kao i duljinu veze. Objašnjenje 27-godišnje žene je: "Odlučila sam to učiniti jer sam bila samo na jednom sastanku i nisam htjela dalje ići. Osjećala sam se nespretno zbog tog razgovora, pa sam umjesto toga samo prestala razgovarati. "
5. Sigurnost
U ovom slučaju ghosting postaje istovremeno jednostavan i praktičan. Kao što je rekla 21-godišnjakinja, " strah od osobe koja poludi" opravdava postupak. Ovo posebno vrijedi ako je netko nestabilan, labilan, čudan, lako plane. Prekid svih tehnoloških sredstava komunikacije dao je sudionicima osjećaj sigurnosti koji nisu mogli postići iz interakcija licem u lice.
Osjećaj nedostatka obveze održavanja kontakta
Autori istraživanja primjećuju da je osjećaj nedostatka obveze održavanja kontakta objašnjenje zašto ljudi pribjegavaju ghostingu pomoću tehnologije. Lakše im je tako završiti vezu nego licem u lice. Anketa je pokazala da ghosting ide od postupnog do iznenadnog. Iznenadan ghosting opisan je kao trenutačno zaustavljanje, dok je za postupan ghosting karakterističan sporiji pristup, odnosno slabljenje komunikacije tijekom vremena.
U današnjoj kulturi druženja fenomen ghostinga iskusilo je otprilike 50 posto muškaraca i žena i gotovo jednak broj njih učinilo je isto. U podlozi ponašanja je zapravo strah od sukoba.
Postoje četiri vrste „duha“: Duh koji izbjegava (izbjegavanje sukoba; pobjeći će od svega teškog), lijeni duh (ne može se mučiti ni sa čim teškim, uključujući biti pošten/pristojan, zli duh (uopće se ne brine za tuđe osjećaje), polu-duh (može lebdjeti naprijed-nazad u vašem životu; voli držati mogućnosti otvorenima).
Psiholozi savjetuju da ako niste sigurni u sebe, morate se suočiti sa svojim strahom tako da vježbate s nekim. Jedan od najboljih načina suočavanja sa strahom od sukoba je tehnika kognitivne bihevioralne terapije (CBT) koja se naziva izloženost. Izlaganje znači dovesti se u situaciju za koju se u stvarnom životu bojite, da biste postupno smanjili svoje uobičajene anksiozne reakcije na situaciju. Ne morate se najprije baviti najstrašnijim razgovorima. Izradite najteže - poput rasprava o vezama - vježbajući s nekim u koga imate povjerenja i osjećate se ugodno, poput bliskog prijatelja ili člana obitelji. Ako se borite s neskladima, možete početi tako što ćete izraziti svoje mišljenje o bezličnim stvarima poput filma ili restorana kada se razlikuju od mišljenja vaših prijatelja.
Terapija izlaganja
Suočavanje sa svojim strahovima postaje lakše što više to činite. Dakle, nakon što vježbate s nekim bliskim, bit ćete spremni početi se izlagati težim razgovorima. To bi moglo uključivati i male nesuglasice. S vremenom ćete pobijediti svoj strah od sukoba i sklonost izbjegavanju teških razgovora.
Izlaganje će vam vjerojatno biti neugodno ili teško, pa vodite računa o sebi prije i poslije. Prekidi mogu biti jednako teški za osobu koja prekida vezu kao i osobu s kojom su raskinuli. Možete osjetiti krivnju zbog pokretanja raskida ili čak krivnje zbog svoje tuge zbog toga što je završila, otkad ste započeli rasplet. Imajte na umu da su briga o nekome i da želite biti u vezi s njima odvojene stvari.
Nakon izlaganja ili teške rasprave o odnosima, pokušajte krenuti u opuštajuću 10-minutnu šetnju, vježbajući disanje ili uživajte u dugoj kupki. Dajte sebi zaslugu za suočavanje sa svojim strahom...
Ljudi koji bježe
Nakon naglih prekida bez ijedne izgovorene riječi emocionalni učinci mogu biti pogubni i osobito štetni za one koji već imaju krhko samopoštovanje. Ljudi koji bježe primarno su usredotočeni na izbjegavanje vlastite emocionalne nelagode i ne razmišljaju o tome kako to osjeća druga osoba. Nedostatak međusobnih socijalnih veza za ljude koji su se upoznali putem interneta također znači da su manje društvene posljedice odbacivanja iz tuđeg života. Što se više događa, bilo sebi ili prijateljima, to se ljudi više desenzibiliziraju i veća je vjerojatnost da će to učiniti nekom drugom.
Gledanje kroz objektiv kukavice, pasivno odstupanje od druženja čini se najlakšim i najljepšim putem... dok to ne učine vama. No, to je svakako dio onoga što scenu internetskih izlazaka čini tako privlačnom. Budući da nemate zajedničke prijatelje nije kraj svijeta ako samo spustite glavu. Kad se netko koga volimo i kojem vjerujemo udalji od nas to se osjeća kao vrlo duboka izdaja. Imati dobru vezu s novim prijateljem ili prijateljicom i odjednom ga više nikad ne čujete? To je bolno i stvarno razočaravajuće.
Nisi vrijedan ni prekida
Nitko ne zaslužuje da ga se tako ponizi. Nepoštovanje je uvredljivo. Jedino što je gore od raskida je uviđanje da vas netko nije ni smatrao vrijednim raskida. Ghosting je jedan od najokrutnijih oblika duhovnog mučenja.
Socijalno odbacivanje aktivira iste putove boli u mozgu kao i fizička bol. Ghosting vam ne daje upute o tome kako reagirati. Stvara krajnji scenarij dvosmislenosti. Trebate li biti zabrinuti? Što ako su povrijeđeni i negdje leže u bolničkom krevetu? Trebate li se uzrujati? Možda su samo malo zauzeti i nazvat će vas svakog trenutka. Ne znate kako reagirati jer zapravo ne znate što se dogodilo. Ostati povezan s drugima toliko je važno za naš opstanak da se naš mozak razvio kako bi imao sustav društvenog praćenja koji skenira okoliš kako bismo znali odgovoriti u određenim socijalnim situacijama.
Samoispitivanje
Jedan od aspekata ghostinga je da ne samo da dovodi u pitanje valjanosti odnosa koji ste imali, već uzrokuje da se ispitujete. Zašto nisam vidio da to dolazi? Kako sam mogao biti tako loš sudac karaktera? Što sam učinio da to uzrokujem? Kako se zaštititi od toga da se ikad više ponovi? Ovo samoispitivanje rezultat je osnovnih psiholoških sustava koji su uspostavljeni kako bi nadgledali društveni položaj i prenijeli te informacije osobi putem osjećaja vlastite vrijednosti i samopoštovanja. Kada dođe do odbacivanja, vaše samopoštovanje može opadati, što socijalni psiholozi smatraju vrlo opasnom situacijom.
Čini se da ghosting uzima sve više maha i često se krive društveni mediji, kao što su aplikacije za druženje i relativna anonimnost i izoliranost u modernim kulturama druženja i spajanja, što onda i olakšava prekid kontakta.
Socijalni psiholozi slažu se da je to i posljedica pada empatije u društvu, s promicanjem više sebične, narcističke kulture. Ghosting nije ograničen samo na kontekst intimnih odnosa. To se može dogoditi i između prijatelja ili čak članova obitelji. U posljednje vrijeme sve češće i poslodavci ga prakticiraju s potencijalnim kandidatima, ali i djelatnicima. Neki stručnjaci za mentalno zdravlje smatraju da je ghosting pasivno-agresivni oblik emocionalnog zlostavljanja.
No, važno je zapamtiti da kad vas netko ostavi bez riječi i objašnjenja, to ne govori ništa o vama ili vašoj vrijednosti. To pokazuje da on ili ona nemaju hrabrosti nositi se s nelagodom svojih i vaših emocija. Budite bolja osoba, zadržite svoje dostojanstvo i pustite ga da mirno ode.