Dok se svijet suočava s klimatskim promjenama, davanje prioriteta zaštiti od kardiovaskularnih rizika izazvanih toplinskim stresom ključna je briga javnog zdravlja. Otkrića objavljene studije dodatno naglašavaju potrebu za donošenjem proaktivnih strategija koje će uspješno odgovoriti na izazove s kojima se susrećemo. O čemu je riječ?
Kardiovaskularni rizici uzrokovani toplinskim stresom
Nedavna studija Sveučilišta Penn State, objavljena u srpnju 2023. napravljena je s ciljem da se utvrdi kako toplina utječe na zdravlje srca. Istraživači su tom prigodom testirali specifične uvjete okoline, temperaturu i vlažnost koji pokreću lanac fizioloških promjena poznatih kao kardiovaskularni drift (kontinuirano povećanje broja otkucaja srca tijekom treninga na vrućini). Osim toga, nastojali su usporediti ta stanja s onima koji uzrokuju porast unutarnje tjelesne temperature.
U studiji je sudjelovalo 51 zdravih sudionika prosječne dobi od 23 godine koji su bili izloženi postupno rastućoj razini topline i vlažnosti. Istodobno su se bavili laganim aktivnostima sličnim šetnji. Dobiveni nalazi su bili zapanjujući! Povećanje broja otkucaja srca pokrenuto je pri znatno nižim razinama temperature i vlažnosti od onih koje uzrokuju porast unutarnje tjelesne temperature. U vlažnim uvjetima, sudionici koji su hodali laganim tempom počeli su doživljavati kardiovaskularni napor kada je temperatura dosegla 34 Celzijevih stupnjeva . Kad su uvjeti bili suhi, napor se nije pojavio sve dok se temperatura nije popela na 41 stupanj. Značajno je također da se ovo naprezanje javilo otprilike 20 minuta prije bilo kakvog uočenog povećanja unutarnje tjelesne temperature sudionika. To implicira da srce počinje raditi jače i prije nego što se očekivalo, čak i ranije nego što tijelo pokaže znakove toplinskog stresa.
- Ako primijetite da vam se otkucaji srca progresivno ubrzavaju, to bi moglo značiti da će vaša unutarnja temperatura početi rasti. Tada morate poduzeti mjere opreza – objasnila je buduća doktorica Rachel Cottle.
Fiziologija iza toplinskog stresa
- Srce je ključno u regulaciji unutarnje temperature našeg tijela, što postaje posebno zahtjevno tijekom ljetnih vrućina. Izazov se pojačava tijekom tjelesnog napora. Za svaki stupanj povećanja unutarnje temperature tijela, broj otkucaja srca skoči za oko 10 otkucaja u minuti, što dovodi do naglog povećanja kardiovaskularnog stresa – navode iz klinike Cleveland.
Dva primarna mehanizma hlađenja tijela pri visokim temperaturama, znojenje i oslobađanje topline, mogu pogoršati kardiovaskularno opterećenje. Srce će možda trebati brže kucati i jače pumpati, potencijalno filtrirajući dva do četiri puta više krvi u minuti u usporedbi s hladnijim uvjetima.
Ublažavanje kardiovaskularnog učinka toplinskog stresa
-Pripazite na svoj tempo tijekom vrućih i vlažnih dana i smanjite intenzitet svojih aktivnosti. Konkretno, ako je temperatura iznad 26 stupnjeva, a vlažnost prelazi 80 posto, razmislite o pomicanju rasporeda vježbanja dok temperatura ne popusti – savjetuje Michael Crawford, MS, iz klinike Cleveland.
Pravilna hidratacija je od vitalnog značaja, posebno za treninge dulje od 30 minuta. Pobrinite se da popijete 200 do 350 mililitara vode oko 20 do 30 minuta prije nego počnete s aktivnošću i nastavite piti od 150 do 350 mililitra svakih pola sata aktivnosti. Ova rutina pomaže spriječiti dehidraciju. Što se tiče odijevanja, pomoći će oni materijali koji podržavaju mehanizme hlađenja tijela. Strogo izbjegavajte odjeću koja sprječava isparavanje znoja, poput gumenih odijela ili trenirki s dugim rukavima. Odaberite prozračnu, pamučnu odjeću i nosite šešir s obodom.