Mnogi zaposleni ljudi provode previše vremena sjedeći, prosječno osam sati tijekom radnog vremena, a tome treba dodati i sate odmaranja i vožnje automobilom. Poznato je da sjedilački život loše utječe na kardiovaskularno zdravlje, metabolizam, mišiće, čak i na zdravlje mozga i pamćenje.U konačnici može skratiti životni vijek, pa bi sjedenje što češće trebalo prekidati ustajanjem.
Podsjetnici
Po nekim znanstvenim tvrdnjama, kako bismo od stajanja imali zdravstvene koristi, dnevno bismo trebali stajati oko tri sata. Češćim stajanjem možemo, među ostalim, pomoći sniziti razinu šećera u krvi i rizik od krvožilnih i srčanih bolesti te ublažiti stres i umor.
- Za razliku od sjedenja, stajanje pozitivno utječe na dugovječnost. Zdravstvene prednosti stajanja uključuju veću aktivaciju mišića, bolje sagorijevanje šećera, poboljšanu osjetljivost na inzulin i dugoročne koristi za zdravlje srca - kaže Christopher Travers, fiziolog vježbanja na Sportskoj medicini Klinike u Clevelandu. Predlaže da povećate broj radnji koje obavljate na nogama, pa tako možete šetati dok telefonirate, češće ustajati po vodu, otići do kolege u susjednoj sobi umjesto da mu pošaljete mail itd. Tu su i podsjetnici ili aplikacije na pametnim telefonima ili satovima koje, po nekim istraživanjima, vjerojatnost ustajanja podižu za gotovo 50 posto, a kod osoba starijih od 75 godina i 60 posto.
Već je i stajanje dobro, a još je bolje ako mu dodate neke vježbe koje možete lako izvesti na radnom mjestu. To mogu biti, primjerice, iskoraci, podizanje na nožne prste, čučnjevi, sklekovi u nagibu na stolu ili istezanje, pogotovo ako inače ne vježbate. Počnite s dvije-tri minute svaka dva do tri sata pa polako nadograđujte program vježbanja.