Piše: Diana Petričević, dr. med., nutricionist, ultrasoničar
Infektivna mononukleoza najčešće se prenosi slinom, što je dovelo do naziva "bolest poljupca". To je akutna virusna infekcija koja se često javlja kod adolescenata i mladih odraslih osoba. Uzročnik u najvećeg broja oboljelih je Epstein-Barrov virus (EBV), no desetak posto oboljelih inficira se citomegalovirusom. Oba virusa su herpes virusi. Nakon prve infekcije virus ostaje unutar domaćina doživotno, a povremeno se može reaktivirati i izlučivati iz grla i ždrijela. Prvi simptomi infektivne mononukleoze obično se pojavljuju od četiri do šest tjedana nakon izlaganja virusu. Tipični znakovi uključuju visoku tjelesnu temperaturu, upalu grla, oticanje limfnih žlijezda - najčešće u vratu i pazuhu, umor i bolove u tijelu. Katkad može doći do povećanja jetre i slezene pa je tada nužna i hospitalizacija, no u većini slučajeva za tim nema potrebe.
Nema specifičnog lijeka
Dijagnoza infektivne mononukleoze obično se postavlja na osnovi simptoma i fizičkog pregleda. Važno je razlikovati mononukleozu od drugih infekcija poput streptokokne infekcije grla. Krvni testovi, poput testa na Epstein-Barr virusna antitijela, pomažu potvrditi dijagnozu. Nažalost, za infektivnu mononukleozu ne postoji specifičan antivirusni lijek. Velika većina slučajeva prolazi spontano uz odgovarajuće mjere za ublažavanje simptoma i olakšavanje oporavka. Umor i slabost, naime, mogu trajati mjesec, ponekad i više mjeseci. Savjetuje se mirovanje, unos dovoljno tekućine, uzimanje analgetika za smanjenje bolova i temperature te izbjegavanje fizičkih napora sve dok se simptomi potpuno ne povuku.
Moguće komplikacije
U slučaju ozbiljnijih simptoma ili komplikacija treba se konzultirati s liječnikom radi daljnjih smjernica i praćenja zdravstvenog stanja. S dobi raste rizik da će bolest biti ozbiljnija i trajati duže, no uz pridržavanje savjeta liječnika tijek oporavka je dobar. Moguće su komplikacije kao i kod drugih virusnih infekcija, poput opstrukcije dišnih puteva, upale srčanog mišića ili tkiva koje okružuje srce. Komplikacije poput prsnuća slezene (što je hitno i po život opasno stanje praćeno naglim padom krvnog tlaka, ubrzanim radom srca, hladnim znojem i poremećajem svijesti) te komplikacije koje dovode do poremećenog rada koštane srži iznimno su rijetke, ali moguće. Komplikacije zahtijevaju hospitalizaciju i daljnje liječenje.
Jedite mediteranski
Oslabljeni imunosni sustav zahtijeva pravilnu prehranu kako bi se borio protiv infekcije i ubrzao proces ozdravljenja. Infektivna mononukleoza može biti izazovna za pacijente, ali pravilan pristup prehrani može znatno ubrzati oporavak. Slijedeći navedene smjernice i uz adekvatan tretman većina pacijenata vratit će se svojim svakodnevnim aktivnostima za nekoliko tjedana.
- Hranjive tvari
Obratite pažnju na unos vitamina i minerala, posebno vitamina C, koji podržava imunosni sustav, te vitamina A i E, koji su važni za zdravlje kože i sluznice. Vitamina C ima u raznom voću i povrću, a spada u vitamine koji se otapaju u vodi i urinom se vrlo brzo izlučuju iz tijela pa je tijekom dana potrebno jesti mnogo voća i povrća kako bi stanice stalno dobivale potrebnu količinu tog vitamina. Vitamini A i E otapaju se u masti, pa da bi se apsorbirali i ušli u krvotok, nužno je da prehrana sadrži određene količine (minimalno pet grama na dan) masti ili ulja te je jednako važan i adekvatan unos bjelančevina.
- Unos tekućine
Povećan unos tekućine važan je za sprečavanje dehidracije, pogotovo ako imate visoku temperaturu te se obilno znojite. Voda, biljni čajevi i juhe od povrća idealan su izbor.
- Lagana hrana
Tijekom akutne faze bolesti jedite lagane obroke koji ne opterećuju probavni sustav. Voće, povrće, integralne žitarice i nemasni proteini dobar su izbor.
- Izbjegavajte šećer
Prekomjerni unos šećera može potisnuti imunosni sustav. Pokušajte smanjiti unos rafiniranog šećera i slatkih grickalica. Prekomjeran unos slatke hrane te odabir nezdravih namirnica, osobito onih bogatih šećerima ili mastima, povezuje se s nizom bolesti.
- Probiotici
Namirnice bogate probioticima, poput jogurta i kiselog kupusa, mogu pomoći u obnovi zdrave crijevne mikroflore koja podržava imunosni sustav. Probiotici ustvari djeluju kao regulator u uspostavljanju ravnoteže u našim crijevima. Naime, mikroflora se s vremenom može poremetiti, a do toga najčešće dolazi uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjerne konzumacije alkohola...
- Omega-3 masne kiseline
Riba, lanene sjemenke i orašasti plodovi bogati su omega-3 masnim kiselinama koje imaju protuupalno djelovanje. Masne ribe poput lososa, skuše, srdela i tune sadrže veće količine esencijalnih omega-3 masnih kiselina, dok nemasne ribe poput bakalara i oslića sadrže manje masti, ali su bogate proteinima i drugim hranjivim tvarima.
- Kvalitetan izvor proteina
Unos dovoljno proteina važan je za održavanje mišićne mase tijekom oporavka. Piletina, puretina, riba, mahunarke i orašasti plodovi dobar su izvor proteina. Oni bi trebali činiti od 10 do 35 posto dnevnog kalorijskog unosa. Ako ne uzimamo dovoljno proteina, to se može očitovati kao osjećaj slabosti u mišićima ili gubitak kose. Isto tako, prekomjeran unos proteina kod osoba koje imaju problema s jetrom i bubrezima može dovesti do stvaranja bubrežnog kamenca i bolova u zglobovima.