Sveti bosiljak se jako mnogo upotrebljava u ajurvedskoj medicini i liječenju mnogih zdravstvenih tegoba, no iako nema dovoljno znanstvenih dokaza, njegova upotreba pomaže kod mnogih stanja, uključujući:
● stres
● glavobolju
● anksioznost
● proljev
● povišenu temperaturu
● mučninu i probavne smetnje
● bol u leđima
● bol u uhu
● prehladu i gripu
● dijabetes
● astmu
● srčane bolesti
● tegobe mokraćnog sustava i genitalija
● bronhitis
● virusni hepatitis
● malariju
● tuberkulozu
● lišajeve
● protuotrov kod ugriza zmije.
Dugoročna sigurnost
Moderna znanost odlučila je ispitati ljekovite učinke mnogih tvari u biljkama koje se tradicionalno, već stoljećima koriste u istočnjačkoj medicini, pa se tako proučava i tulsi. Pregled 24 nezavisne kliničke studije koje su proučavale tulsi na više od tisuću ispitanika u dobi od 10 do 80 godina, objavljen 2017., pokazao je da je za tri primarne kategorije pod nazivom “kliničke domene” utvrđeno da sveti bosiljak pruža povoljne kliničke učinke. Tri domene uključivale su metabolički poremećaji (dijabetes), neurokognitivne poremećaje (Alzheimerova bolest ili poremećaji raspoloženja, poput depresije) te imunitet i infekcije. Sveti bosiljak ima i važne zdravstvene prednosti u mnogim medicinskim stanjima koja uključuju upalu. Autori studije zaključili su: “Klinički učinci prikazani u pregledanim studijama upućuju na to da ajurvedska tradicija svakodnevnog konzumiranja tulsija (svetog bosiljka) može biti učinkovita mjera životnog stila za rješavanje mnogih modernih kroničnih bolesti”. Kako to funkcionira? Fitokemijske tvari (bioaktivni spojevi u biljkama) u svetom bosiljku smanjuju oticanje, bol i upalu. Listovi svetog bosiljka, naime, imaju nekoliko bioaktivnih spojeva, uključujući eugenol, spoj za koji je nedavno dokazano da djeluje putem dvostrukih staničnih mehanizama u snižavanju razina glukoze u krvi, navode autori studije.
Sveti bosiljak vjerojatno je siguran kada se uzima do šest tjedana, ali dugoročna sigurnost još nije potpuno utvrđena. Ranija istraživanja otkrila su da je uzimanje 500 mg ekstrakta lista svetog bosiljka dvaput dnevno tijekom 60 dana rezultiralo smanjenom anksioznošću i depresijom. Doza od 300 mg dnevno ekstrakta lista svetog bosiljka može se dati (30 dana) za poremećaje središnjeg živčanog sustava. Također, u preliminarnim studijama uzimanje 400 mg ekstrakta svetog bosiljka ujutro i 800 mg navečer tijekom šest tjedana smanjilo je mnoge simptome povezane sa stresom, a uključivali su probleme sa spavanjem, seksualne probleme, teški umor i poteškoće s pamćenjem. Sveti bosiljak ne bi trebale koristiti žene koji pokušavaju začeti, jer su preliminarne studije na životinjama pokazale da može uzrokovati kontrakcije maternice i negativno utjecati na plodnost. Druga studija na životinjama pokazala je da sveti bosiljak može usporiti brzinu normalnog zgrušavanja krvi, a predlaže se da se prekine uporaba bosiljka najmanje dva tjedna prije zakazane operacije i dva tjedna nakon bilo koje vrste operacije. Ne preporučuje se ni onima koji uzimaju antikoagulanse (lijekove koji usporavaju zgrušavanje krvi) poput varfarina, heparina, fragmina, aspirina. Budući da su adaptogena svojstva svetog bosiljka poznata po tome da potiču opuštanje, ljudi koji uzimaju lijekove koji kao nuspojavu uzrokuju pospanost ne bi trebali koristiti sveti bosiljak. Svi koji uzimaju lijekove na recept, bezreceptne lijekove ili prirodne dodatke prehrani trebaju se posavjetovati sa zdravstvenim djelatnikom prije uzimanja svetog bosiljka.