SHUTTERSTOCK
Ozbiljno stanje

Studija otkrila - osobe koje pate od ovog poremećaja mogle bi živjeti i do pet godina kraće

Simptomi uključuju učestalo kontroliranje tijela u potrazi za bolestima

Veliko švedsko istraživanje pokazalo je da osobe koje su stalno zabrinute oko toga jesu li bolesne i hoće li razviti neku smrtonosnu bolest imaju veće šanse da umru ranije od onih koji nemaju tih strahova. Švedski su znanstvenici istraživali kakvi su zdravstveni ishodi osoba s anksioznim poremećajem koji se naziva hipohondrijaza, a koji karakterizira prekomjeran strah od bolesti.

Narušena kvaliteta života

Naravno, mnogi ljudi se boje bolesti, ali osobe s hipohondrijazom zbog anksioznosti povezane sa strahom od bolesti imaju narušenu kvalitetu života te ne mogu normalno funkcionirati u svakodnevnom životu jer gotovo svaku normalnu senzaciju u tijelu tumače kao znak neke bolesti. Znanstvenici s Instituta Karolinska pratili su 42.000 osoba tijekom dvije dekade te još 1.000 osoba s hipohondrijazom te su otkrili da oni koji se plaše bolesti žive pet godina kraće. Rezultati studije pokazuju da su osobe s hipohondrijom živjele u prosjeku do dobi od 70 godina, dok su oni koji su vodili normalan život živjeli do dobi od 75 godina.

Veći rizik i za smrt od suicida

Istraživanje je pokazalo da hipohondri imaju i četiri puta veće šanse da umru zbog suicida te da imaju veći rizik za smrt od respiratornih bolesti, kao što su gripa ili Covid, kao i od problema cirkulacije i neuroloških problema. Autori studije kažu da se ta povezanost ne može objasniti samo „strahom od otkrivanja da su bolesni”, zbog kojeg osobe koje se toliko boje da ne budu bolesne izbjegavaju odlazak liječniku te tako riskiraju kasnu dijagnozu i lošiji ishod bolesti. Objašnjenje bi, kažu, moglo biti to da trajno stanje zabrinutosti, koje može biti izazvano čak i normalnim senzacijama kao što su znojenje ili nadimanje, dovodi do kroničnog stresa za koji se zna da je uzrok brojnih problema fizičkog zdravlja. Stres i anksioznost mogu biti okidač za lučenje kemikalija koje uzrokuju povećanje razine upale u tijelu. I prije su brojna istraživanja uočila povezanost između dugotrajne upale s nizom problema, uključujući oslabljen imunosni sustav, što tijelo čini manje sposobnim da se odupre infekcijama i bolestima. Također, moguće je da je povišena svjesnost o bolesti ukorijenjena u zdravstvene probleme koji su u podlozi, što kod tih osoba može povećati rizik za smrt. Autori spomenute studije ističu da treba napomenuti da hipohondrične osobe nisu imale povišen rizik za smrt povezanu s rakom.

Treba raditi na bržem prepoznavanju i liječenju hipohondara

Hipohondrijaza ili anksiozni poremećaj povezan sa strahom od bolesti, prema nekim procjenama, pogađa samo 0,1 posto populacije. Simptomi uključuju prekomjernu zabrinutost zbog specifične bolesti ili učestalo i ponavljano pregledavanje i kontroliranje tijela u potrazi za simptomima bolesti. Također, osobe s tim poremećajem mogu neprekidno razgovarati o svom zdravlju s drugima, strahovati od toga da se ne razbole ili brinuti da je svaki, pa i najmanji simptom znak neke teške bolesti. Za potrebe ovog istraživanja, objavljenog u časopisu JAMA Psychiatry, znanstvenici su koristili podatke iz Švedskog nacionalnog registra pacijenata u kojem se čuvaju statistike o bolestima za sve pacijente u Švedskoj. Analiza podataka iz perioda od 1997. do 2020. otkrila je da je 1.000 pacijenata imalo dijagnosticiranu hipohondrijazu. Njihovi podaci potom su uspoređeni s podacima 41.000 pacijenata slične dobi i spola koji žive u istoj zemlji. Znanstvenici su tada analizirali podatke obje skupine pacijenata tijekom dva desetljeća kako bi odredili rizik za smrt ili bolesti. Većina pacijenata s hipohondrijazom su bile žene (njih 57 posto) i gotovo svi su imali i neki drugi anksiozni poremećaj (njih 78 posto). Osim petogodišnje razlike u očekivanom životnom vijeku, podaci su pokazali i da osobe s hipohondričnim poremećajem imaju četiri puta veći rizik za smrt zbog suicida te da imaju dva puta veći rizik za smrt od respiratorne bolesti u usporedbi s osobama koje nisu hipohondri. Rizik za smrt od bilo kojeg uzroka također je bio 64 posto viši.

- Ova kohortna studija sugerira da osobe s hipohondrijazom imaju povišen rizik za smrt i od prirodnih i od neprirodnih uzroka, naročito od suicida, u usporedbi s osobama iz opće populacije koje nemaju hipohondrijazu – napisali su u izvještaju dr. David Mataxis-Cols, neuroznanstvenik s Instituta Karolinska u Švedskoj, i njegovi suradnici u studiji.

Dodali su i da bi prioritet trebali biti bolje prepoznavanje tog poremećaja i otvoren pristup liječenju temeljenom na znanstvenim dokazima. Među uzrocima hipohondrijaze su, između ostalog, i borba s teškom bolešću ili bolesti prisutne u obitelji, a liječenje uključuje psihoterapiju te antidepresive.

Linker
12. travanj 2024 14:37