Pluća su vitalan organ kroz koji svakog dana udahnemo i izdahnemo oko 20.000 puta približno 12.500 litara zraka, ovisno o tome kakve smo građe i koliko smo aktivni. No od najranije dobi oštećuju ga različiti faktori kojih često nismo dovoljno svjesni, poput klimatskih promjena i zagađenog zraka, a promijenjena dinamika pojave zaraznih bolesti nakon pandemije dodatno ukazuje na potrebu otkrivanja mogućih oštećenja na plućima tijekom cijelog života. Uz to, posljedice izloženosti rizičnim faktorima koje su se do sada očitovale u starijoj dobi, danas se sve češće viđaju i u djece. Primjerice, KOPB se nekada smatrao bolešću starijih, a danas ga imaju i mladi ljudi. Stoga se sve češće takvim bolestima bave i pedijatri.
- Od dojenačke dobi javljaju se rizici koji nepovoljno utječu na zdravlje pluća. Uz velik broj sezonalnih virusa, svjedočimo i onim cjelogodišnjim, poput respiratornog sincicijskog virusa. Ove godine bakterijskim infekcijama pridružile su se i pojačane infekcije hripavcem zbog velikog broja necijepljene djece. Posljedice na plućima uočavamo i kod tinejdžera jer je docijepljenost slabija, što vidimo po težim kliničkim slikama. Dakako, zagađenje zraka, izloženost duhanskom dimu, alergijska astma i deficit imunosti ubrajaju se u rizične faktore u svim dobnim skupinama - kaže dr. sc. Željka Vlašić Lončarić, specijalistica pedijatrijske pulmologije, ističući da na te rizične faktore možemo djelovati i spriječiti pojavu KOPB-a kasnije u životu.
Prvi simptomi
KOPB je progresivna opstruktivna bolest pluća od koje u Hrvatskoj, procjenjuje se, boluje svaka deseta osoba. Pod sloganom "Disanje je život - djeluj ranije" obilježen je ovogodišnji Svjetski dan KOPB-a s fokusom upravo na ranoj dijagnozi, ranim intervencijama te isticanju važnosti zdravlja pluća od najranije dobi.
- Oboljeli, nažalost, uglavnom ne prepoznaju rane simptome KOPB-a i smatraju da su zdravi, zbog čega se bolest dijagnosticira u već uznapredovaloj fazi. Kronični kašalj, iskašljavanje i zaduha najčešći su simptomi KOPB-a, pri čemu je zaduha u naporu najraniji simptom bolesti - ističe doc. dr. sc. Andrea Vukić Dugac iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac.
No, osim pušenja, koje je najznačajniji rizični faktor za razvoj plućnih bolesti, danas znamo da sve jači utjecaj ima i zagađenje okoliša, odnosno lebdeće čestice, ispušni plinovi automobila, u kućanstvu grijanje na drva, različite mirisne svijeće i osvježivači, jaki deterdženti i sl., jer trećina oboljelih od KOPB-a nisu pušači.
- Onečišćenje zraka, prije svega lebdećim česticama, dokazano pridonosi razvoju KOPB-a, a uz globalno zatopljenje značajno povećava i rizik od akutnih pogoršanja ove kronične bolesti. Jugoistočna Europa ima lošu kvalitetu zraka i sve mjere koje ćemo poduzeti protiv onečišćenja zraka, kako na lokalnoj tako i na državnoj i svjetskoj razini, utjecat će na mortalitet, ali i učestalost KOPB-a - naglašava prim. dr. sc. Jelena Ostojić, internistica i pulmologinja u Klinici za plućne bolesti Jordanovac.
Prestanak pušenja
U Hrvatskoj svaka treća osoba puši, a jedan od najznačajnijih oblika podrške u prestanku pušenja pružaju škole nepušenja. Primjerice, u Hrvatskoj kući disanja u Zagrebu škola je dostupna bez uputnice.
Prema riječima dr. sc. Latinke Basare, internistice i kliničke psihologinje, pušači u 12 susreta imaju podršku liječnika, psihijatra i psihologa.
- Savjetujemo kako se ponašati u konkretnim situacijama kad imaju potrebu za cigaretom, ali kroz sudjelovanje pulmologa i o zdravlju pluća - pojašnjava dr. Basara.
U Klinici za psihijatriju Sveti Ivan na uputnicu se može proći škola nepušenja, a kako je rekao dr. Radovan Zrilić, internist i pulmolog, takvih bi škola trebalo biti više.
Redovito cijepljenje
- Oboljeli od KOPB-a ubrajaju se u rizične skupine kod kojih pneumokok, gripa ili covid uzrokuju dodatna pogoršanja osnovne bolesti i povećavaju rizik za hospitalizaciju i smrtni ishod. Ujedno kao kronični bolesnici imaju pravo na besplatno cjepivo. Protiv pneumokoka cijepimo se jednom, a protiv gripe i covida svake godine - kaže prof. dr. sc. Gordana Pavliša.
Hrvatsko torakalno društvo inicijator je i Nacionalnog probira za rano otkrivanje raka pluća, projekta koji su već preuzele i druge zemlje, a za koji se očekuje kako bi mogao doprinijeti i ranom otkrivanju KOPB-a.
Oboljeli i članovi njihove obitelji podršku mogu potražiti i u udruzi pacijenata Udah života, čija je tajnica Ivana Rubil glavna medicinska sestra Dnevne bolnice za kronične opstruktivne bolesti pluća na Klinici Jordanovac.
- Od KOPB-a u Hrvatskoj boluje oko 400 tisuća ljudi, no utjecaj bolesti puno je veći. KOPB ne narušava samo život oboljelog nego i njegove okoline. S dijagnozom oboljeli dobiva suputnika za cijeli život, zbog čega se često javljaju i osjećaj bespomoćnosti i depresivni poremećaji. Podrška obitelji od velike je važnosti u kontroliranju KOPB-a, stoga je udruga na raspolaganju za savjetovanje i edukaciju - kaže Rubil.