Zdravlje oka počinje uravnoteženom prehranom. Oči trebamo štititi od sunca i redovito kontrolirati kod oftalmologa, moramo paziti na ukupno zdravlje, uz redovito vježbanje, optimalnu tjelesnu težinu i nepušenje. Uz to, važno je uredno spavati i odmarati oči. Dok radimo na računalu, trebali bismo ih odmarati po pravilu 20-20: svakih 20 minuta odvratiti pogled na 20 sekundi - savjetuje dr. Mateja Jagić, spec. oftalmologije s Klinike Svjetlost.
- Redovita polusatna lagana tjelovježba pogoduje očima, osobito u prirodi. Važno je to i za djecu, jer smatra se da boravak vani tijekom dana, pogotovo vedrog, smanjuje mogućnost razvoja kratkovidnosti i potiče razvoj vidnog puta - ističe dr. Ana Bišćan Tvrdi, spec. oftalmologije s Poliklinike Bilić Vision.
- Održavanje zdrave tjelesne težine i razine šećera u krvi smanjuje rizik od dijabetesa i povezanih promjena na očima, kao i od makularne degeneracije. Tome može pridonijeti prehrana s dovoljno antioksidansa i omega-3 masnih kiselina, ali i izbacivanje nekih namirnica - navodi dr. Ranka Motušić Aras, spec. oftalmologije s Poliklinike Bilić Vision. Ističe neke sastojke koji podržavaju zdravlje očiju.
Prehrana i navike
- Vitamin A ključan je za zdrav vid. Njime su bogati mrkva, batat, špinat, kelj, marelice... Lutein i zeaksantin pomažu u zaštiti mrežnice od štetnih utjecaja svjetla, a ima ih u kelju, špinatu, žumanjku, brokuli. Za mrežnicu su važne i omega-3 masne kiseline (losos, tuna, skuša) i cink (meso, plodovi mora, orašasto voće). Treba redovito piti dovoljno vode za dobro hidriranje očiju. S druge strane, neke su namirnice potencijalno štetne za oči. To su pržena hrana i grickalice, jer sadrže zasićene masne kiseline koje mogu podići rizik od razvoja makularne degeneracije. Pretjeran unos šećera rizik je za razvoj dijabetesa, a previše soli može podići krvni tlak. Alkohol i duhan mogu povećati rizik od različitih očnih bolesti - kaže dr. Motušić Aras. Danas olako posežemo za dodacima prehrani, no liječnica smatra da takav oblik pomoći nije svakome nužan, u većini je slučajeva hranjive tvari najbolje osigurati uravnoteženom prehranom.
Dr. Motušić Aras ističe i novodobnu naviku koja može biti štetna za oči i vid. To je dugotrajno gledanje u ekrane računala, mobitela, tableta i televizora.
- Ljudi obično manje trepću dok gledaju u ekran, što može dovesti do suhoće očiju. Manifestira se crvenilom oka, svrbežom, zamagljenim vidom, umorom očiju i nelagodom. Dugotrajno gledanje u ekran može otežati fokusiranje očiju i izazvati zamagljen vid, a prekomjerno izlaganje plavom spektru svjetlosti koji emitiraju ekrani može poremetiti ritam spavanja i budnosti, tzv. cirkadijani ritam. Neka istraživanja sugeriraju da dugotrajno gledanje na blizinu, poput gledanja ekrana, može povećati rizik od razvoja kratkovidnosti kod djece - naglašava liječnica.
Kako bismo smanjili štetne učinke gledanja u ekran, savjetuje kratki odmor svakih 20-30 minuta, dobru rasvjetu oko ekrana kako bi se oči manje naprezale i korištenje naočalnih leća s filtrom za plavu svjetlost. U ublažavanju suhoće očiju korisne su umjetne suze.
- S druge strane, nema veće štete od čitanja pri slabom svjetlu, čime su nas često plašili. Može uzrokovati naprezanje očiju i nelagodu te privremeno smanjiti funkcionalnost oka, ali neće dugoročno oslabjeti vid - kaže dr. Motušić Aras.
Higijena i zaštita
- Važna je i higijena očiju. Prirodno se same čiste, a svojim im postupcima možemo pomoći ili odmoći. Uobičajene infekcije oka možemo izbjeći pravilnim pranjem ruku - napominje dr. Jagić i dodaje:
- Nemojte dijeliti ručnike, šminku ni kapi za oči kako biste spriječili širenje bakterija ili virusa. Higijena je važna i u liječenju blefaritisa, upale vjeđa koja se često ponavlja. Prije stavljanja i skidanja kontaktnih leća uvijek operite ruke sapunom i vodom. Leće ispirite namjenskom otopinom, uvijek svježom, a spremnik za leće zamijenite svaka tri mjeseca. Šminku, osobito maskaru, skidajte toplim oblozima, maramicama za šminku ili prirodnim alternativama, poput kokosova ulja. Bacite staru šminku kako biste smanjili rizik od infekcije i iritacije.
Ističe i kako ne bismo smjeli zaspati s lećama u očima. Rožnica, naime, nema krvnih žila te joj je potreban pristup kisiku iz zraka.
- Kontaktne leće mogu otežati dolazak dovoljne količine kisika, što može izazvati oštećenje površinskih stanica rožnice. Meke kontaktne leće drže se vode (suza), ali se mogu uhvatiti i za čestice prašine ili bakterije koje mogu doći na površinu oka kroz dan. Ako leće ne čistimo često, izlažemo se opasnosti od infekcije, a rizik je značajno veći spavamo li s lećama - objašnjava.
Oči obavezno moramo čuvati od sunčeva zračenja. I UVA i UVB zrake prodiru u atmosferu i mogu oštetiti očima, pa je preporuka nositi sunčane naočale koje blokiraju najmanje 99 posto UVA i UVB zraka i nikada ne gledati izravno u sunce.
- UVA zrake mogu proći kroz rožnicu i doći do leće i mrežnice. Prekomjerno izlaganje povezano je s razvojem određenih vrsta sive mrene - tumači dr. Jagić i dodaje kako i zimski mjeseci kriju opasnosti. - Hladan vanjski i grijani unutarnji zrak sadrže manje vlage, pa zimi možemo imati suhu kožu, ispucale usne i - suhe oči. Neki ljudi zimi imaju manjak suza, a drugi pretjerano suze zbog utjecaja hladnog zraka i vjetra. Uvijek zaštitite oči ako zimi izlazite na dulje vrijeme jer snijeg i led stvaraju reflektirajuće površine koje mogu dramatično povećati količinu svjetla, pa ako imate osjetljive oči, možete osjetiti još više treptanja i nelagode pri jakom svjetlu. Pojedinci mogu razviti novu osjetljivost na svjetlo zbog stanja poznatog kao snježno sljepilo.
Kada na pregled
- Primijetimo li smetnju vida, ne bismo smjeli odgađati posjet oftalmologu. Isto tako, roditelji trebaju pripaziti na svako ponašanje djeteta koje može ukazivati na smetnje vida - upozorava dr. Bišćan Tvrdi.
- To su pojačano treptanje, škiljenje, približavanje predmetu koji promatra, neprirodno držanje glave, učestala pojava ječmenca i sl. Veća djeca uglavnom znaju reći da su primijetila da slabije vide, ali ako jedno oko vidi bolje od drugoga, subjektivna smetnja može izostati. Povremeni ili stalni bijeg oka u stranu, s dvoslikama ili ne, kao i razlika u veličini zjenica ili položaja vjeđe razlog su za posjet oftalmologu – navodi.
Prema Nacionalnom preventivnom programu ranog otkrivanja slabovidnosti, djeca obavljaju prvi oftalmološki pregled između četvrte i pete godine. U toj dobi uglavnom razumiju što se od njih traži, a "plastičnost" mozga i razvoj vidnog puta još nisu završili, pa se može utjecati na razvoj vida.
- Probir se najčešće radi pomoću testnih slova (slovo E ili C) ili simbola. Provjerava se vidna oštrina na svakom oku posebno, pa je potrebno dijete pripremiti kroz razgovor ili igru (npr. igra gusara) na to da će mu oči biti naizmjence pokrivene. Poželjno je objasniti da će se u oči kapati kapi jer oko toga djeca najčešće teže surađuju. Kapima se proširuju zjenice kako bi se pregledala očna pozadina te kako bi se dobio uvid u moguću dioptriju. Posumnja li se i ranije da dijete lošije vidi, važno je što prije odvesti ga dječjem oftalmologu - kaže dr. Bišćan Tvrdi.
Odrasle, zdrave osobe koje ne nose naočale na prvi pregled oftalmologu obično dolaze oko 40. godine, kada počinju smetnje s čitanjem na blizinu, točnije simptomi tzv. staračke dalekovidnosti. Ako je nalaz uredan, preporuka je ići oftalmologu jednom u 12 ili 24 mjeseca, a kod očnih bolesti kontrole su češće.
- Kompletan oftalmološki pregled obuhvaća oftalmološku i opću anamnezu. Pacijent treba reći kada su počele smetnje vida i kakve su, otkad nosi naočale, liječi li tko u obitelji očni tlak (glaukom), je li imao zahvat na očima i sl. Treba navesti sistemske bolesti, alergije, lijekove. Slijedi uzimanje vidne oštrine bez korekcije, kao i određivanje korekcije pomoću optičkih stakalaca - opisuje dr. Bišćan Tvrdi.
Provjerava se pokretljivost očiju, a oči i vjeđe se pregledavaju na biomikroskopu uz mjerenje očnog tlaka. Očna pozadina pregledava se nakon širenja zjenica kapima