Starije osobe u povećanom su riziku za razvoj demencije zbog jednog možda manje očekivanog razloga - dugotrajnog sjedenja. Prema rezultatima novog istraživanja, objavljenog ovaj tjedan u JAMA-i, sjedenje deset ili više sati svaki dan značajno je povezano s demencijom, odnosno gubitkom kognitivnog funkcioniranja. Simptomi uključuju gubitak pamćenja, zbunjenost i teškoće u izražavanju misli.
Ova nova studija najveća je dosad koja sugerira da je sjedilački način života faktor rizika za demenciju. Uključila je gotovo 50.000 ljudi u dobi od 60 ili više godina koji su tjedan dana nosili uređaje za praćenje kretanja.
Negativni učinci
Šest godina poslije kod onih koji su najviše sati proveli u sjedenju razvila se demencija, a oni koji su sjedili 15 budnih sati imali su čak trostruku šansu za razvoj demencije u usporedbi s fizički aktivnim starijim osobama.
Prijašnja su istraživanja također pokazala da dugotrajno sjedenje može pridonijeti razvoju raka, bolova u leđima i mnogih drugih zdravstvenih problema. Iako nije u potpunosti razjašnjena veza sjedenja i demencije, smanjena tjelesna aktivnost dovodi do niza negativnih učinaka, uključujući debljanje, povećanu upalu i smanjen protok krvi u mozgu.
Zajedno, ti čimbenici mogu povećati rizik od demencije, najvjerojatnije zbog izravnog i neizravnog oštećenja moždanih stanica, smatraju neuroznanstvenici. "Stručnjaci za demenciju vjeruju da promjene načina života mogu smanjiti rizik od razvoja simptoma čak 50 posto, što se čini kao uvjerljiv razlog za kretanje", kaže za Health prof. dr. Paul E. Schulz, direktor Centra za neurokognitivne poremećaje na UTHealth Houstonu.
Studija nije analizirala sjedilačko ponašanje kod mlađih ljudi, pa je još uvijek nejasno može li rad za računalom, odnosno sjedenje na poslu, utjecati na budući rizik od demencije.
Važnost kretanja
U svakom se slučaju savjetuje dugotrajno sjedenje prekidati kretanjem i aktivnošću. Šetajte, upišite tečaj plesa, vozite sobni bicikl, nađite partnera za vježbanje, plivajte... Ako imate ograničenu pokretljivost, postoje i druge strategije za održavanje bistrine mozga, poput rješavanja zagonetki, čitanja ili korištenja računala. 3