Hrana za svakog čovjeka ima različito značenje jer osim osnovne biološke potrebe, predstavlja temelj kulture i socijalnog života, dijeljenja i druženja s obitelji i prijateljima. Tema prehrane stoga nije nimalo jednostavna jer odluke o odabiru hrane i pića ovise o našim stavovima i uvjerenjima, društvenim odnosima, geografskom položaju kao i ekonomskim uvjetima.
Tim više je razumljivo teško mijenjanje godinama stvaranih navika, koje nam često u zdravstvenom smislu ne čine dobro. To potvrđuje i statistika - bolesti srca i moždani udar danas su najveći uzroci smrti u svijetu, a nepravilna prehrana povezana je s povišenim krvnim tlakom, povećanim masnoćama u krvi, debljinom i povećanim šećerom u krvi, sve redom čimbenicima rizika bolesti srca i krvnih žila.
Zato donosimo nove znanstvene spoznaje kako prehranom smanjiti rizik od bolesti srca i moždanog udara.
Prehrana bogata magnezijem
Nedavno objavljena studija u časopisu BMC Medicine obuhvatila je analizu četrdeset znanstvenih istraživanja s ukupno više od milijun sudionika, čije zdravlje je praćeno u razdoblju od četiri do trideset godina. Rezultati rada pokazali su da prehrana bogata magnezijem smanjuje rizik od zatajenja srca, moždanog udara, dijabetesa te smrtnosti od svih uzroka.
Preporučeni dnevni unos magnezija za normalan rad organizma iznosi 375 mg, no njegov nedostatan unos radi neodgovarajuće prehrane, postao je u razvijenim zemljama gotovo uobičajen. Prehrana preporučena za zdravlje srčano-žilnog sustava, poput mediteranske dijete koja je bogata magnezijem, temelji se na voću, povrću, mahunarkama, orašastim plodovima, sjemenkama, integralnim žitaricama, masnijoj ribi i nemasnom mesu.
No, pravilna prehrana ne uključuje samo hranu koju jedemo već i sve ono što pijemo. Svjetska kardiološka federacija, za zaštitu zdravlja od kardiovaskularnih bolesti preporučuje piti - vodu, a nova znanstvena istraživanja pokazuju kako je za zdravlje srca iznimno važna upravo voda koja sadrži magnezij!
Preporuča se i više magnezija u vodi koju pijemo
Poznato je da magnezij doprinosi normalnom radu svih mišića uključujući i srce, te ima povoljan utjecaj na zdravlje kardiovaskularnog sustava kroz različite mehanizme. Budući da je u zapadnoj civilizaciji već godinama izražen smanjeni unos magnezija iz hrane, sve veća važnost počela se pridavati vodi kao izvoru životno važnog magnezija.
U nedavno objavljenom istraživanju u časopisu Nutrients, znanstvenici su promatrali povezanost količine magnezija u vodi za piće s rizikom smrtnosti od koronarne bolesti srca.
Koronarna bolest srca nastaje kao posljedica ateroskleroze proizašle dugogodišnjim nakupljanjem plaka unutar krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić kisikom. Stvrdnuti plak sužava krvne žile i smanjuje dotok krvi prema srcu, čime je njegov normalan rad onemogućen. Tako koronarna bolest srca tijekom vremena može oslabiti srčani mišić i dovesti do aritmija i zatajenja srca, dok potpuni prekid protoka krvi kroz krvne žile srca dovodi do srčanog udara (infarkta miokarda).
Banane, orašasti plodovi te zeleno lisnato povrće samo su neke od namirnica bogatih magnezijem.
U spomenutom istraživanju analizirano je deset znanstvenih studija kojima je ukupno bilo obuhvaćeno 77.821 slučaja. Rezultati su pokazali da je viša razina magnezija u vodi za piće značajno povezana s nižim rizikom smrtnosti od koronarne bolesti srca.
Stoga je odluka o odabiru hrane i vode bogatih magnezijem blagotvoran doprinos za zdravlje srca!
Kako bismo tijelo opskrbili dnevno potrebnom količinom magnezija, idealno je odabrati vodu bogatu magnezijem. Mg Mivela je prirodna mineralna voda koja sadrži 343 mg magnezija u topivom obliku, pa ga organizam lako apsorbira u krvotok te ga može iskoristiti za vitalne životne funkcije ne izazivajući laksativan učinak.
Izvori:
Fang, Xuexian et al. “Dietary Magnesium Intake and the Risk of Cardiovascular Disease, Type 2 Diabetes, and All-Cause Mortality: A Dose–response Meta-Analysis of Prospective Cohort Studies.” BMC Medicine 14 (2016): 210.
Jiang, Lei et al. “Magnesium Levels in Drinking Water and Coronary Heart Disease Mortality Risk: A Meta-Analysis.” Nutrients 8.1 (2016): 5.