Ljudi često imaju osjećaj da su ili mlađi ili stariji od stvarne dobi. Netko može imati 42 godine, ali tijekom igranja laser taga sa svojom djecom, osjećati se kao da ponovo ima 12 godina. Ili nakon napornog dana ispunjenog poslovnim sastancima, nabavkom u supermarketu i razvoženja djece po aktivnostima, navečer leći u krevet osjećajući se kao da ima 70.
Kad je riječ o našim mozgovima, znanost pokazuje da je ta neusklađenost sa starosnom dobi stvarna. Naime, naši mozgovi mogu zaista starjeti drugačijom brzinom u odnosu na našu kronološku dob. Ovisno o našem zdravlju, načinu života i osobnosti, možete biti mnogo mlađi ili stariji u „mozgovnim” godinama nego što možda mislite da jeste. No, kako znati je li vaš mozak svjež i vitalan ili svake sekunde postaje sve stariji? Provjerite ove znakove, i dobre i loše, koji mogu pomoći da odredite pravu starosnu dob vašeg mozga, a zatim proučite načine kako možete obrnuti negativan trend te unesite zdrave promjene odmah kako biste svoj mozak održali što duže britkim.
Istraživanja su pokazala da postoje određeni znakovi koji ukazuju na to da vaša glava dobro radi.
Osjećate se mlađim nego što jeste
Dob koju osjećate, naspram biološke dobi, poznata je i kao „subjektivna dob”. A ako je vaša subjektivna dob mlađa od broja godina koje ste zaista nakupili tijekom života, to je dobar znak! Istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Seoul National Universityja i Yonsei Universityja u Južnoj Koreji pokazalo je da osobe koje se osjećaju mlađe od svoje stvarne dobi imaju manje znakova fizičkog starenja mozga kako prolaze godine. Drugim riječima, mladenačka subjektivna dob može imati pozitivan učinak na mehanizam rada našeg mozga i na to koliko brzo on strukturalno stari. Autori studije kažu da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo na koji točno način to što se osjećate mladim utječe na neuralne mehanizme, no jedna od njihovih teorija je da što mlađi mislite da jeste, to ste fizički i mentalno aktivniji, a to je dokazano odlično za zdravlje mozga. Dakle, radite stvari koje u vama izazivaju osjećaj da ste ponovo mladi. Na primjer, ako je vaša playlista ispunjena pjesmama iz vaše mladosti (ta nostalgija za „dobrim starim danima” zaista može izazvati da se osjećate staro), ubacite u nju neke aktualne hitove. To bi vam moglo pomoći da se osjećate vitalniji i više cool.
Govorite više od jednog jezika
Kanadski i španjolski znanstvenici objavili su da bilingvalne osobe imaju više centralizirane i specijalizirane neuralne veze jer govorenje dva jezika „tjera” mozak da učinkovitije selektira informacije te tako štedi svoju energiju, a to vas održava mladim. Osim toga, bilingvisti ne koriste toliko mnogo frontalnu regiju mozga kao što to čine osobe koje govore samo jedan jezik, a to sprečava njezino trošenje te vas čini manje podložnim kognitivnom starenju i demenciji. Još niste bilingvist? Odaberite francuski, japanski, kineski...koji god jezik vam je zanimljiv i slušajte lekcije iz tog jezika dok se vozite u automobilu ili dok kuhate ručak.
Živite u trenutku
Prakticiranje mindfulnessa koje vam pomaže da ostanete prisutni u sadašnjem trenutku može vam također pomoći da sačuvate sivu tvar mozga koja je esencijalna za dobro pamćenje, pokazalo je istraživanje provedeno na Sveučilištu UCLA i australskom nacionalnom sveučilištu. Meditacija je idealna. Moguće je da, dok meditirate, fizički konzervirate sivu tvar u mozgu tako što meditiranjem smanjujete stres. A poznato je da stres može naškoditi mozgu jer oštećuje imunološki sustav. Pokušajte meditirati ujutro odmah nakon buđenja i to na najmanje deset minuta kako biste svom mozgu omogućili da mirno i produktivno započne novi dan.
Znanost se bavi i otkrivanjem znakova koji pokazuju da naš mozak stari brže nego što bi trebao. Evo koji su to znakovi:
Cinični ste
Finski su znanstvenici objavili fascinantnu studiju u kojoj su otkrili da vrlo cinični stari ljudi, ne samo da imaju viši stupanj kognitivnog propadanja, već su i skloniji umiranju u mlađoj dobi. Zašto? Krivac za to bi mogao biti negativan stres. Na primjer, znamo da hormon stresa kortizol ima vrlo nezdrav učinak na mozak i da onemogućava jasno razmišljanje. Ako ste skloni cinično gledati na svijet oko sebe, u smislu da vjerujete da su ljudi općenito sebični i nepošteni, pokušajte uočavati u kojim se situacijama javlja takav stav o nečemu ili nekome te u tim trenucima pokušajte aktivno promijeniti svoj mentalni sklop: nekoliko puta duboko udahnite i odaberite radije da se pokušate sjetiti nečeg pozitivnog što biste mogli reći.
Pažnja vam često luta
Svi znamo kako se teško koncentrirati na nešto kad smo nervozni ili uzbuđeni. Smatrate li da se zaista vrlo teško usredotočujete dok ste pod stresom i to na dnevnoj bazi, možda biste trebali porazgovarati sa svojim liječnikom. Tim znanstvenika sa Sveučilišta Južne Kalifornije otkrio je da je sklonost distrakcijama znak kognitivnog starenja, a ta se osobina može javiti već u tridesetoj godini te bi mogla biti i znak mogućeg Alzheimera u budućnosti. To je povezano s uzbuđenjem: suočite li se iznenada sa šokantnom, stresnom situacijom, na primjer, frontoparijetalna mreža vašeg mozga možda neće dovoljno reagirati na signale iz vašeg locusa coeruleusa, koji vam pomaže da se usredotočite. Najčešće se to događa kod starijih ljudi, no ako imate problema s fokusiranjem kad ste pod stresom, kognitivno testiranje bi vam moglo pomoći da otkrijete imate li predispoziciju za kognitivni pad. Vježbanje mozga, poput slaganja slagalica ili igara, također može biti od pomoći u izgradnji vještina koncentracije.
Prijatelji primjećuju da stalno zaboravljate stvari
To što ste jednom zaboravili doći na večeru za koju ste se dogovorili s prijateljima može se pripisati trenutačnoj pretrpanosti obavezama. No, zeznete li ih više puta, a da to nije bila vaša namjera, to bi ipak moglo ukazivati na problem. Kažu li vam prijatelji da je vaše ponašanje nekako drugačije, ozbiljno to shvatite.
- Pacijenti koji mi dolaze i koji imaju problema s pamćenjem obično nisu svjesni da ga imaju. Uvjereni su da je s njima sve u redu. Stoga bih rekao da je ono što vam govore prijatelji i obitelj vrlo važan znak na koji trebate obratiti pozornost. Jesu li primijetili da imate problema s pamćenjem? Ako je tako, poslušajte što vam govore, shvatite ih ozbiljno i potražite stručno mišljenje - kaže Thomas R. Vidic, suradnik Američke akademije za neurologiju .
Umorni ste tijekom dana
To je ključan znak koji je zapažen u nekoliko studija, kao na primjer u studiji starenja koju je provela Klinika Mayo. Pospanost danju, ne samo da znači da vaš mozak ne dobiva odgovarajući regenerativni odmor koji mu je potreban noću, već može uzrokovati izravne fizičke promjene mozga povezane sa starenjem.
- San je uistinu važan zaštitnik mozga. Istraživanje je pokazalo da apneja tijekom spavanja može smanjiti hipokampus (ključni dio mozga koji je povezan s učenjem i pamćenjem). Apneja tijekom spavanja uzrokuje nedostatak kisika, što može oštetiti mozak, ali istraživanje također pokazuje da liječenje apneje u snu može vratiti stanje u normalu. Imajte na umu da je za zdravlje mozga potrebno sedam i pol do osam sati kvalitetnog sna tijekom noći - kaže Neil Graff-Radford, profesor neurologije s Klinike Mayo.
Jednostavni i učinkoviti načini da pomladite svoj mozak
Isprobajte MIND dijetu
MIND prehrana (kombinacija mediteranske prehrane s DASH obrascem prehrane), odnosno mediteranska – DASH intervencija za odgodu neurodegenerativnih promjena je plan prehrane bogat zelenim lisnatim povrćem, bobičastim voćem, orašastim plodovima, ribom, maslinovim uljem, a uključuje čak i malu količinu vina. Osim što je MIND prehrana ukusna, ona može vašu kognitivnu dob pomladiti za 7 i pol godina, pokazalo je istraživanje iz 2015, u kojoj se više od četiri godine pratilo 900 muškaraca i žena u dobi od 58 do 98 godina te su se njihove kognitivne funkcije provjeravale jednom godišnje. Ispitanici koji su se striktno pridržavali MIND prehrane te znatno smanjili unos manje nutritivnih namirnica kao što su crveno meso, slastice i pržena hrana, smanjili su svoj rizik za Alzheimerovu bolest i demenciju za čak 53 posto, dok su oni koji su se malo slobodnije pridržavali MIND prehrane smanjili taj rizik za 35 posto.
Koristite stube kad god možete
Za svaki niz stepenica kojim se uspnete svaki dan, dob vašeg mozga se smanjuje za 0,58 godina, pokazalo je istraživanje provedeno u suradnji Sveučilišta Concordia u Montrealu u Kanadi, Sveučilišta Columbia u New Yorku i Sveučilišta Florida. Još je bolji rezultat kad naučite voljeti to uspinjanje.
- Trebali biste prakticirati tjelesnu aktivnost u kojoj uživate. To će potaknuti centre za uživanje u mozgu na lučenje dopamina, a taj hormon „sreće” će vam pomoći da ustrajete u svojoj tjelovježbi. Dakle, stavite slušalice na uši, pustite si glazbu koju volite i izdvojite vrijeme da se uspinjete stubama, bilo na poslu ili kod kuće, u trajanju od 150 minuta svaki tjedan - savjetuje dr. Vidic.
Povjerite prijateljima svoje osjećaje
Fascinantna studija provedena na Grossman School of Medicine u New Yorku otkrila je da socijalna povezanost s osobama koje su dobri slušači i kojima možete vjerovati pomaže u lakšem oslobađanju od stresa i pritiska uzrokovanog problemima, a to usporava starenje mozga. Kad osjećate da ste pod stresom nazovite mamu, popričajte preko Zooma sa svojom sestrom, pošaljite poruku prijatelju ili se nađite s njim i izbacite to iz sebe. Naravno, i vi budite dostupni bliskim osobama kao „uho za slušanje” kad njima to zatreba.
Brzo hodajte, što češće
Ako ste srednje životne dobi ili stariji možete poboljšati svoje pamćenje i poboljšati svoje kognitivne funkcije tako da žustro hodate tri do pet puta tjedno, pokazalo je istraživanje koje su proveli znanstvenici iz Teksasa i Japana. U tom su istraživanju osobe srednje dobi i starije s ranim znakovima gubitka pamćenja poboljšale svoje rezultate u kognitivnim testovima nakon što su učestalo hodale žustrim tempom. Započnite polakši tempom, a zatim postupno povećavajte brzinu tijekom tjedna. Rezultat? Osjećat ćete se zadovoljno i ispunjeno, a vaš mozak će dobiti injekciju zdrave energije koja mu je potrebna za pravilno funkcioniranje.