Jesu li milenijalci generacija koja je bolesnija od ranijih generacija i hoće li zaista živjeti kraće od svojih roditelja? Nova istraživanja kažu upravo to. Milenijalci su zadnja generacija rođena prije interneta, a prva koja je iskoristila punu moć novih tehnologija za svoj osobni razvoj. Naziva ih se i generacijom Y, a rođeni su početkom 80-ih do 2000-ih. Iako su svjesniji rizika za zdravlje, bolesniji su od generacije babyboomera i generacije X(rođenih od 60-ih i 70-ih godina). Štoviše, milenijalci obolijevaju ranije i češće.
Najnoviji izvještaj (američke osiguravajuće kuće Blue Cross Blue Shield Association, BCBSA) o zdravlju milenijalaca izdvaja deset stanja i bolesti koje ih više pogađaju:
1. Depresija
2. Ovisnosti
3. Zloporaba alkohola
4. Visoki krvni tlak
5. Hiperaktivnost
6. Psihoze
7. Crohnova bolest i ulcerozni kolitis
8. Visoki kolesterol
9. Pušenje
10. Dijabetes tipa 2
Milenijalci u dobi od 34 do 36 godina u 2017. godini za 11 posto su nezdraviji nego babyboomeri (generacija X) u istoj dobi i tri godine ranije. Unatoč tome, 83 posto od 55 milijuna milenijalaca ispitanih u istraživanju BCBSA smatra se da su dobrog i odličnog zdravlja. No stručnjaci upozoravaju da zdravstveni rizici i izazovi među njima rastu više nego u prijašnjim generacijama.
Mentalne bolesti
Milenijalci su više pogođeni psihičkim poremećajima nego somatskim bolestima što je evidentno u visokoj pojavnosti depresije i poremećaja pozornosti, a sam vrh popisa bolesti koje ih pogađaju su velike depresivne epizode, ovisnost i prekomjerna konzumacija alkohola. Stručnjaci navode nekoliko razloga za to:
Okruženi su tehnologijom
- Zbog obilatog korištenja tehnologije oni su prva generacija koja je rasla bez učenja kako ostvariti kontakt očima, kako čitati nečije izraze lica i osvijestiti mnoštvo emocija (svojih i dugih ljudi). Nedostatak svijesti o emocijama, što se klinički naziva aleksitimija, otežava im spoznaju o tome što žele i što osjećaju, pa ne iznenađuje učestalost depresije - navodi psihologinja Deborah Serani sa Sveučilišta Adelphi.
Preopterećeni su medijima
Milenijalcima i njihovoj djeci danas su dostupne vijesti 24 sata na dan. Non-stop viđamo scene terorizma, prirodnih katastrofa u razmjerima kojima ranije generacije nisu svjedočile, a osjećaj bespomoćnosti, beznadnosti i straha zbog tih događaja prožimaju svijet milenijaca bilo da svjedoče takvim događajima ili su, kada se radi o djeci, preuzeti od odraslih iz njihovog okruženja.
Mentalitet 'svi pobjeđuju'
Učenje iz iskustva pobjeda ili poraza milenijci su zamijenili sigurnom zonom reset ili pauza tipke. Uvjerenje da svi dobivaju pobjednički pehar i da nema samostalnog započinjanja nečeg novog usporavaju prirodno učenje kako se nositi s porazom, iz njega učiti i jačati samopouzdanje. To, pak, rezultira da se mnogi milenijalci teško nose sa stresom, frustracijama i pritiskom, navodi Serani.
Kućanstva s dva prihoda
Milenijaci su generacija čija su oba roditelja najčešće zaposlena, što nije bio slučaj u generaciji babyboomera. A to ih često lišava obiteljskog okupljanja za stolom, predvidljivog trajanja radnog vremena, vikenda slobodnih za druge aktivnosti, zbog čega su još više osamljeni, izolirani i prepušteni sami sebi.
Prilagodljivo radno vrijeme
Mnogi stariji milenijalci rade u okruženju koje nema striktna pravila oko radnog mjesta i radnog vremena, što im omogućava da rade i vikendima i tijekom godišnjih odmora. ”Zapravo nemaju “vrijeme za odmak” i vrijeme predviđeno za “punjenje baterija”, kaže Serani ističući kako sve to pridonosi da od mentalnih bolesti obolijevaju češće i više.
Kako si mogu pomoći
Prepoznavanje simptoma i pravovremena pomoć zaustavila bi razvoj bolesti, ali istraživanja o preventivnim pregledima milenijcima ne idu u prilog. Pokazalo se, naime, da trećina milenijalaca u Americi nema primarnu medicinsku skrb, zaobilaze preventivne mjere, a što je još gore, većina milenijaca posjećuje doktora već kada su bolesni.
Serani savjetuje da nauče vještine samopomoći. “Isključite tehnologiju i medije, usmjerite pažnju na tehnike opuštanja kao što je mindfulness te dobru prehrana, zdravo spavanje i redovitu fizičku aktivnost kao dugoročne navike. Također, više se okrenite druženju uživo i ne zazirite tražiti pomoć ”. Kreatore zdravstvene politike savjetuje se da se više okrenu milenijalcima i ponude im programe za zdravlje kojima su oni skloniji, a to je više holistički pristup koji obuhvaća cjelokupni pristup zdravlju.
Izvor: Healthline