SHUTTERSTOCK
Vrijedi isprobati

Zaboravni ste, odsutni i usporeni? Zašto dolazi do moždane magle i kako se možemo boriti protiv nje

Postoje brojni razlozi zbog kojih vam se um može činiti maglovitim

Zadaci za čije bi vam rješavanje uobičajeno trebao kratak period, odjednom su potrebni sati. Na putu iz dnevne sobe u kuhinju, zaboravili ste po što ste krenuli. Na zadatku ste za čiji je uspješan ishod potreban fokus kojeg trenutno nemate, štoviše, osjećate kako ste potpuno neusredotočeni. Pronalazite li se u ovim primjerima?

Popularni izraz brain fog odnosno manifestacija moždane magle događa se svakome, a kroz ovaj ćemo članak saznati zašto dolazi do ovog fenomena odsutnosti i kako se najbolje možemo boriti protiv njega.

Što je moždana magla

Rastresenost, zaboravnost, umor, odsutnost, nefokusiranost, tromost samo su neki od simptoma koje vežemo uz izraz moždane magle. Iza ovih osjećaja stoji fiziološki razlog kojeg je objasnila profesorica neurologije.

- Od trilijuna neurona u ljudskom mozgu, samo 10.000 do 20.000 izlučuje neuropeptid koji se zove oreksin, za koji istraživanja pokazuju da je jedan od nekoliko krugova koji nas održavaju budnima - objasnila je neurologinja Gayatri Devi koja dodaje kako je zapanjujuće da našu budnost i uzbuđenje kontrolira tako mali broj živčanih stanica.

Ipak, pozitivna vijest je da je naš mozak stvoren za reagiranje što nam pomaže u brzoj reakciji na našu okolinu. Stoga, ova nam jasnoća rada ljudskog mozga pomaže objasniti zašto se moždana magla može činiti tako dezorijentirajućom i stresnom.

- Kada mi se dogodi moždana magla, osjećam se potpuno malaksalo. Sve jednostavno postaje teže, vožnja je stresnija, obavljanje više zadataka na poslu gotovo je nemoguća misija - rekla je Lila Jones wellness koordinatorica koja se bavi fenomenom moždane magle već duže vrijeme.

image
SHUTTERSTOCK

Koji su uzroci moždane magle

Postoje brojni razlozi zbog kojih vam se um može činiti maglovitim, a u nastavku donosimo sljedeće:

1. Stres

Stres je, smatraju stručnjaci, svakako veliki okidač koji stoji iza fenomena moždane magle.

- Iscrpljenost stvara toksine koji se nakupljaju u mozgu i utječu na našu sposobnost fokusa i koncentracije - objašnjava dr. Sandri Bond Chapman iz Centra za zdravlje mozga na Sveučilištu Texas u Dallasu i iznosi činjenicu kojoj su mnogi skloni.

- Kada su naša tijela umorna, prepoznajemo signale koji upućuju na to da se trebamo odmoriti. No, kad su mozgovi umorni, skloni smo se mučiti. Što više ignorirate moždanu maglu, to se ona više nakuplja. Uz to, veća je vjerojatnost da ćete i dalje imati neproduktivne dane i mnoge ‘na vrhu jezika mi je‘ trenutke - rekla je.

Kada primijetimo da smo u opasnosti, mozak oslobađa brojne neurokemikalije i hormone kako bi nam signalizirao da se mobiliziramo.

- Izuzetno je dobro što naše tijelo stvara signale koje nas tjeraju na pokret. Ipak to može potrajati samo tijekom ograničenog vremena. Naime, oslobođene neurokemikalije i hormoni iscrpljuju naš mozak kada se zadrže dulje nego što bi trebale. Zato, povratna sprega ugrađena u sustav šalje informaciju mozgu da se prekine otpuštanje hormona stresa - objašnjava Caldwell.

Nažalost, kada stres postane kroničan, mozak ostaje u zaštićenom načinu rada i ne dobiva poruku da je potrebno isključi hormon stresa. Posljedica toga je umor hipokampusa (dio mozga za pamćenje i govor). S vremenom njegove stanice počinju odumirati. Važno područje mozga počinje se smanjivati što uzrokuje moždanu maglu.

2. Nedovoljno sna

Manjak sna jedan od najvećih krivaca za moždanu maglu.

- Spavanje je kada vaš mozak pregledava nove informacije i konsolidira ih, pomažući vam da formirate stabilnije, dugoročno pamćenje. To je vrijeme kada se nepotrebne informacije miču iz mozga - kaže Caldwell.

3. Menopauza

Promjene raspoloženja i noćno znojenje često se pojavljuju tijekom perioda perimenopauze, no liječnici upućuju na činjenicu kako je moždana magla jedan od glavnih simptoma koji se često zanemaruje.

- U svojoj sam praksi imala pacijentice kojima je pogrešno dijagnosticirana demencija i Alzheimerova bolest dok je zapravo bila moždana magla povezana s menopauzom - kaže dr. Devi.

Prije ove hormonske tranzicije, estrogen ženskom mozgu daje veliku prednost, no kada za vrijeme perimenopauze padne i mozgu treba vremena za prilagodbu, a to stanje nazivamo moždanom maglom.

-Vaš mozak smišlja kako raditi bez onoliko estrogena na koliko je navikao - kaže Caldwell.

4. Nuspojave lijekova

Brojni lijekovi mogu uzrokovati moždanu maglu, od onih protiv migrene i napadaja do lijekova za spavanje ili alergije.

- Dodajte alkohol bilo kojoj skupni lijekova koja izaziva moždanu maglu, pa čak i ako je riječ o jednoj čaši vina, mogli biste se osjećati još manje fokusiranima - kaže Caldwell.

5. Medicinska stanja

Moždana magla može biti i posljedica zdravstvenih problema kao što su ozljeda glave, problemi sa štitnjačom ili rani stadij multiple skleroze.

image
SHUTTERSTOCK

Korisni savjeti za sprečavanje moždane magle

Kada osjećamo da nam se događa moždana magla, važno je pomoći si.

- Mozak je nevjerojatan stroj koji će se oporaviti, no pitanje je hoće li se vratiti na istu razinu - kaže Chapman koja predlaže da učinimo nešto proaktivno kako bismo si pomogli.

Isprobajte ove savjete:

1. Kontrolirajte stresne reakcije

Čak i jednostavno priznanje onoga što vas stresira može vam pomoći da poboljšate način na koji se nosite s teškim stvarima koje će vam život neizbježno prirediti.

2. Uvedite rutinu spavanja

- Previše nas svoj mozak smatra motorom koji se može uključiti i isključiti. Ipak, on je više poput biljke koja stalno raste i mijenja se. Stoga, ništa nije elegantnije ili moćnije od sna koji hrani tu biljku i održava je zdravom - kaže dr. Devi.

3. Krećite se

Ako srce ne pumpa krv ispravno, mozak neće dobiti krv bogatu kisikom koja mu je potrebna za podržavanje funkcije pamćenja i budnosti.

- Ako možete učiniti jednu stvar kako biste dobili višestruke koristi kada je u pitanju prevencija ili liječenje moždane magle, tjelovježba je izvrstan izbor - kaže Caldwell.

4. Vježba pet po pet

Isprobajte vježbu koju dr. Chapman propisuje svim svojim pacijentima, a koju naziva ‘pet po pet‘.

- Postavite alarm u pet intervala tijekom dana i provedite pet minuta zaustavljajući sve moždane aktivnosti. Nemojte čak ni meditirati! Samo budite u trenutku. Možete zatvoriti oči i odmoriti se ili sjediti vani i gledati drveće. Idite u šetnju, bez slušanja podcasta! Samo pet minuta najbolji je način za resetiranje mozga - kaže Chapman.

5. Prestanite s multitaskingom

- Možda se zbog toga osjećate super produktivno, ali multitasking zapravo iritira vaš mozak. Naposljetku ga usporava. Umjesto da pokušavate žonglirati s više stvari odjednom, usredotočite se na jedan po jedan cilj i učinite ga ostvarivim u 30 minuta - savjetuje Chapman.

6. Uzbudite mozak

- Mozak zapravo mrzi isto staro razmišljanje i načine obavljanja stvari. To znači da je najbolji način da svojoj sivoj tvari pružite dozu uzbuđenja uvođenje inovacija - kaže Chapman i predlaže da na radnom mjestu sljedeći put pokušate s drugačijim pristupom zadatku koji ste obavili već puno puta. Idite novom rutom do trgovine ili slušajte drugu glazbu dok šetate.

Linker
18. veljača 2024 09:20