Možete li nabrojiti na prste dvije ruke koliko ste puta posegnuli za popularnom internetskom tražilicom ne bi li dobili informacije kako najbolje očuvati svoje zdravlje? Od toga, koliko ste puta zaista povjerovali pročitanom, a koja vam je informacija izazvala upitnike nad glavom? U želji za vlastitom dobrobiti, sasvim je logično posegnuti za onim što nam je odmah dostupno (internet), i nerealno je očekivati da ćemo od ovakve prakse odstupiti. Međutim, dok pretražujemo, morali bismo imati upaljena sva osjetila kojoj ćemo informaciji povjerovati i hoćemo li ju dodatno prokomentirati sa stručnom osobom.
Nije sve za svakoga
U tu svrhu pitali smo četiri hrvatske nutricionistice na koje mitove najčešće nailaze i zašto oni nisu primjenjivi za svaku osobu.
Iva Tokić, mag. nutr. istaknula je sljedeće:
Mit: Debljanje zbog kasnih obroka
Često možemo naići na informaciju kako izbjegavanje večere potiče mršavljenje, odnosno kako kasnovečernji obroci potiču debljanje. To ne mora nužno biti istina. Mršavljenje se događa kada unosimo manje energije nego što naše tijelo troši. U tom slučaju tijelo stvara energiju iz masnih zaliha i dolazi do gubitka masnog tkiva. Ako jedemo kasnovečernje obroke, ali unutar dana unesemo manje energije nego što smo potrošili, i dalje možemo gubiti na kilaži.
Mit: Kruh deblja
Ne deblja niti jedna namirnica pojedinačno, deblja nas sve ono što unosimo u danu, odnosno način prehrane gdje unosimo više energije nego što naše tijelo potroši. Mi možemo ‘’živjeti’’ na kruhu, pizzi ili burgerima, a i dalje se ne debljati ako je naša energetska potrošnja u danu veća od unesene.
Mit: Limunada topi masne naslage
Niti jedno znanstveno istraživanje do sada nije pokazalo da limunada može potaknuti mršavljenje. Mršavljenje je isključivo rezultat disbalansa energije.
Među mitovovima na koje često nailazi, Tihana Šadek, mag. nutr., izdvojila je sljedeće:
Mit: Kokosovo ulje pridonosi mršavljenju i potiče sitost
Posljednjih godina kokosovo ulje postao je iznimno popularan izvor masti s obzirom na navodne zdravstvene benefite kao što su poticanje mršavljenja i smanjenje osjećaja gladi. Za navedene benefite zaslužni su MCT (medium chain triglycerides) odnosno trigliceridi s masnim kiselinama koje su srednje dugog lanca i koje se metaboliziraju na drukčiji način od dugolančanih masnih kiselina. No problem leži u tome što komercijalni primjerci kokosovog ulja sadrže većinom laurinsku kiselinu s 12C atoma, koja se sporije apsorbira i metabolizira od ostalih srednjelančanih masnih kiselina i prema tome je sličnija dugolančanim masnim kiselinama. No na tržištu se može pronaći i tzv. MCT kokosovo ulje koje doista sadrži trigliceride srednjeg lanca i koje može imati potencijal za spomenute zdravstvene benefite.
Mit: Himalajska sol zdravija je od obične kuhinjske soli
Himalajska sol je vrsta soli prirodno roza boje, koja je minimalno prerađena, a vadi se u podnožju Himalaje u Pakistanu te se prema sastavu ne razlikuje od obične kuhinjske soli (natrijev klorid). No, za himalajsku sol vlada mišljenje kako je bogatija mineralima poput kalcija, kalija i magnezija te da doprinosi određenim zdravstvenim benefitima kao što je olakšavanje respiratornih tegoba, postizanje pH ravnoteže organizma, smanjenje znakova starenja, poboljšanje sna itd. Navedeni zdravstveni benefiti su mogući, no potrebno ih je potvrditi istraživanjima jer se zapravo radi o normalnim ulogama natrijevog klorida u organizmu. No, himalajska sol ima važan nedostatak, a to je nedostatak joda zato što se himalajska sol ne jodira kao što se jodira kuhinjska sol. Uz to, kuhinjska sol je uz mliječne proizvode i morske plodove jedan od primarnih izvora joda u ljudskoj prehrani. Stoga kod zamjene kuhinjske soli himalajskom soli valja to imati na umu i nadomjestiti unos joda ili pak nastojati kombinirati obje vrste soli. Prema tome, kada se nedostaci i navodni benefiti stave na vagu, ne može se reći da himalajska sol ima prednost u odnosu na kuhinjsku sol.
Mit: Žumanjci jajeta štetni su za kardiovaskularno zdravlje jer sadrže puno kolesterola
Kako je još uvijek široko zastupljen strah od jaja, točnije žumanjaka, vrijedi razjasniti zašto je taj strah neopravdan. Istina je da žumanjak jajeta sadrži veću količinu kolesterola (jedno jaje sadrži 70 posto preporučenog dnevnog unosa kolesterola), no glavna činjenica koja pobija tvrdnju da su jaja štetna za kardiovaskularno zdravlje je ta da na ukupnu razinu kolesterola u krvi hrana utječe 20 posto, dok 80 posto te količine organizam sintetizira sam. Osim sadržaja kolesterola, valja naglasiti i nutritivne benefite jaja. Dok bjelanjak osigurava proteine, vitamin B2 i selen, većina nutrijenata te čak polovica sadržaja proteina prisutna je u žumanjku. Žumanjak također sadrži vitamin D, željezo te karotenoide lutein i zeaksantin, koji smanjuju rizik od nastanka očnih bolesti.
Mirna Pleština, magistra kliničkog nutricionizma navela je sljedeće zablude:
Mit: Goji bobice kao lijek za depresiju
Nutrijenti iz hrane uistinu mogu poslužiti kao saveznik u borbi protiv stresa i lošeg raspoloženja. Primjerice vitamini B skupine koji se nalaze u goji bobicama povećavaju razinu neurotransmitera serotonina koji se još naziva i hormon sreće. No, depresija je ozbiljna bolest koja zahtjeva i ozbiljan pristup liječenju, a savjeti poput ovoga mogli bi se svrstati u rang onog, samo misli pozitivno! U slučaju da se borite s depresijom, savjet je svakako potražiti stručnu pomoć psihologa i psihijatra.
Mit: Šećer hrani rak
Onkološki bolesnici ranjiva su skupina na koju plasiranje znanstveno neprovjerenih informacija može imati osobito negativan utjecaj. Maligne stanice jesu veliki potrošači glukoze, no uskraćivanjem ugljikohidrata aktivirat ćemo mehanizme u našem tijelu koji će glukozu osiguravati iz drugih izvora poput bjelančevina i masti. Potrošnja zaliha bjelančevina i masti može biti posebno opasna za populaciju koja je u riziku od razvoja tumorske kaheksije.
Mit: Top pet najzdravijih namirnica za svijetu
Na koju god verziju ovog popisa naišli, budite sigurni da vam neće previše koristiti. Pravilna prehrana satkana je od niza namirnica iz različitih skupina koje pridonose njenoj raznovrsnosti i kvaliteti te kao takva predstavlja važan faktor u održavanju zdravlja organizma. Ako želimo istaknuti superiornost jedne namirnice nad drugima, važno je definirati ciljanu populaciju, jer što je zdravo za jednu osobu ne mora biti i za ostale.
O mitovima na koje nerijetko nailazi Kristina Beljan, mag. nutr. je izdvojila ove:
Mit: Zakiseljavanje organizma putem hrane
Mit o zakiseljavanju organizma putem hrane je prilično raširen i temelji se na konceptu kiselinsko-bazne ravnoteže. Tvrdi se da neke namirnice, poput mesa, mliječnih proizvoda i grahorica, stvaraju kiselu sredinu u tijelu i da bi to moglo dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući osteoporozu, upale, ili čak rak. Važno je napomenuti da ove tvrdnje nemaju znanstvenu osnovu. Ljudski organizam ima učinkovite mehanizme za regulaciju pH vrijednosti kako bi održao optimalno funkcioniranje. Neki autori koji promoviraju ovaj mit sugeriraju da konzumiranje tzv. "alkalnih" namirnica, kao što su voće i povrće, može promicati zdravlje. Iako je potrebno uključiti voće i povrće u prehranu zbog njihovih hranjivih tvari, voće i povrće nikako ne može utjecati na kiselinsko-baznu ravnotežu organizma. Umjesto da se fokusiramo na alkalizaciju tijela, važno je fokusirati se na opću kvalitetu prehrane, unos svježe pripremljenih namirnica, ograničavanje prerađenih proizvoda i održavanje zdravog načina života. Mitovi o zakiseljavanju organizma mogu stvoriti nepotrebnu zabrinutost i nisu podržani znanstvenim dokazima.
Mit: Izbjegavanje obroka
Mit o izbjegavanju jela nakon određenog vremena, npr. nakon 17:00, proizlazi iz uvjerenja da konzumacija hrane navečer dovodi do debljanja ili drugih zdravstvenih problema. Međutim, ovakvo pravilo nema znanstvenu podršku. Mnoge osobe koje se pridržavaju ovog dijetnog pravila često ne mogu izdržati bez hrane od 17:00 do odlaska na spavanje, osobito ako na spavanje odlaze kasno. Nerijetko se dogodi da neke osobe na ovom režimu pregladne kasno navečer, te završe s prejedanjem prije spavanja. Umjesto uvođenja ovakvog rigoroznog režima, potražite pomoć nutricionista koji će vam pomoći u uvođenju promjena u vašu prehranu.
Mit: Cimet kao lijek za dijabetes
To je jedna od čestih tvrdnji koja kaže da konzumiranje velikih količina cimeta može izliječiti dijabetes. Ovo je vrlo opasna zabluda jer liječenje dijabetesa zahtijeva pažljivo doziranje lijekova, adekvatnu prehranu i savjetovanje s kvalificiranim stručnjacima. Konzumiranje cimeta u velikim količinama ne zamjenjuje lijekove, može uzrokovati komplikacije i moguća je interakcija s čak 47 vrsta lijekova i dodataka prehrani.