Piše: dr. sc. Zoran Rakušić, prim. dr. med., spec. radioterapije i onkologije, Klinika za onkologiju KBC-a Zagreb
Prvo što onkološki bolesnici nakon postavljanja dijagnoze učine je uvođenje promjena u prehranu. Time imaju osjećaj da osobno mogu pridonijeti izlječenju. To može biti vrlo opasno i imati negativan utjecaj na liječenje. Onkolozi se svakodnevno susreću s brojnim zabludama vezanim za prehranu. Primjerice, u posljednje vrijeme aktualna je dijeta "juice cleanse" (čišćenje sokom) kao varijanta detoksikacijske dijete s ciljem uklanjanja štetnih tvari iz organizma. Međutim, ne postoje znanstveni dokazi koji potkrepljuju tvrdnje da pijenje isključivo sokova usporava rast raka. Postoje određeni pokazatelji da sokovi mogu djelovati preventivno zbog sadržaja polifenola, no nema dokaza za povoljan učinak kod već razvijene maligne bolesti. Dijeta ograničena na sokove, primjerice sok cikle, može dovesti do nedostatka važnih hranjivih sastojaka te dodatnog gubitaka tjelesne i mišićne mase, odnosno progresije tumorske kaheksije. Detoksikacijske dijete koje koriste laksative i diuretike još su opasnije. Nadalje, uvriježeno je mišljenje o štetnosti crvenog mesa, kao i djelotvornosti "čudotvornih" antikancerogenih dijeta. No zabluda s kojima se onkolozi najčešće susreću u razgovoru s bolesnikom i članovima njegove obitelji je štetan utjecaj šećera u prehrani onkoloških bolesnika.
Hrane li šećeri rak?
Mnogi onkološki bolesnici vjeruju da šećere treba izbjegavati jer potiču rast tumora. Sve vrste stanica, uključujući i stanice raka, ovise o glukozi (jednostavnom šećeru) u krvi za energiju. Stanice raka metaboliziraju glukozu u pravilu brže od normalnih stanica, a neke maligne stanice su osjetljivije na nedostatak glukoze od drugih.
Unatoč tome, uobičajena konzumacija šećera ne ubrzava rast stanica raka, a oduzimanje šećera ih neće uništiti. Također, nema baš nijednog dokaza da prehrana siromašna ugljikohidratima može usporiti rast tumora. Naprotiv, prehrana siromašna ugljikohidratima stvara u tijelu sklonost razgradnji proteina do aminokiselina, kako bi se one potom iskoristile za sintezu glukoze. Taj je proces povezan sa slabljenjem mišića, gubitkom snage i nižom razinom aktivnosti. Pretpostavka da šećer može stimulirati rast tumorskih stanica može se dijelom temeljiti na nerazumijevanju mehanizma pozitronskoemisijske tomografije (PET), koja koristi malu količinu radiofarmaka u obliku glukoze.
Sva tkiva u tijelu apsorbiraju dio ovog radiofarmaka, ali tkiva koja troše više energije, uključujući stanice raka, apsorbiraju veće količine. Zbog toga su se javila određena mišljenja da stanice raka brže rastu na šećeru. Treba li izbjegavati šećer i ugljikohidrate u potpunosti? Odgovor je - ne. Nisu sve namirnice bogate ugljikohidratima iste po sastavu niti jednako probavljive. Preporučuje se konzumacija ugljikohidrata s niskim glikemijskim indeksom, namirnica bogatih topivim i netopivim vlaknima, a smanjen unos namirnica bogatih rafiniranim šećerima.
Savjeti onkologa
Zdrava prehrana pomaže tijelu da optimalno funkcionira. Još je važnije imati zdravu prehranu tijekom aktivnog onkološkog liječenja. Oboljeli od maligne bolesti koji tijekom aktivnog liječenja uspijevaju održati dobar nutritivni status lakše podnose kemoterapiju. Kod tih je bolesnika manja potreba za smanjenjem terapijske doze ili odgodama u liječenju, što se u konačnici odražava i na uspjeh liječenja. Dovoljan unos energije i proteina omogućava bolesniku s malignom bolesti da podnese citotoksične lijekove i radioterapijsko liječenje u punim dozama, što je preduvjet uspješnog liječenja maligne bolesti. Dobar nutritivni plan važan je za bolesnike s malignim bolestima. Nutritivno savjetovanje je prva i najčešće korištena intervencija na putu nutritivne skrbi kojom se stječu korisne informacije o prehrambenim navikama, aktualnom unosu i eventualnim probavnim tegobama koje utječu na unos i apsorpciju hrane. Ovaj korak je važan i da bismo bolesniku dodatno pojasnili razloge i ciljeve nutritivnih preporuka koje ćemo indicirati i motivirati ga da se prilagodi izmijenjenim nutritivnim zahtjevima bolesnog stanja. Kalorijske potrebe kreću se u rasponu između 25 i 35 kcal/kg/dan, a unos proteina treba biti veći od 1 g/kg/dan
Farmakonutrijenti čine razliku
Kao sastavni dio liječenja onkološkog bolesnika jako je važna pravilna prehrana uz nutritivnu potporu u obliku enteralnih pripravaka. Djelovanje tih pripravaka, za razliku od alternativnih, kao i sigurnost primjene dokazani su brojnim laboratorijskim i kliničkim ispitivanjima. Enteralni pripravci razlikuju se sastavom. Postoje enteralni pripravci specifično dizajnirani za prehranu određene grupe bolesnike. Takvi pripravci obogaćeni su farmakonutrijentima - specijalnim biološkim aktivnim spojevima koji nisu samo hranjivi nego i modificiraju (pato) fiziološke procese u tijelu. Eikozapentaenska kiselina (EPA) je jedini zasad poznati nutritivni suplement, tj. farmakonutrijent koji raznim mehanizmima modulira upalnu komponentu tumorske kaheksije. Kao jedan od farmakonutrijenata koji je pokazao učinkovitost u povećanju i očuvanju mišićne mase izdvaja se β-hidroksi β-metilbutirat (HMB). Zbog svojih pozitivnih učinaka na metabolizam skeletnih mišića – povećanje sinteze mišićnih proteina, smanjenje njihove razgradnje i upale te povoljnih učinaka na mišićnu regeneraciju, HMB je dio smjernica za prehranu bolesnika starije dobi i bolesnika s komorbiditetima, a preporučuje se svim bolesnicima koji zbog osnovne bolesti i hospitalizacije gube mišićnu masu i funkciju. Važno je naglasiti da se bolesnici drže preporuka svog liječnika ili stručnjaka za prehranu te uzimaju pripravke koji imaju klinički provjeren i dokazan učinak.
Virtualne ordinacije
Na portalu e-medicus Na portalu e-medicus onkološkim bolesnicima i članovima njihovih obitelji na raspolaganju su virtualne ordinacije pomoću kojih mogu dobiti informacije o prehrani tijekom i nakon onkološke bolesti. U projekt je uključena tvrtka Abbott Nutrition, a cilj je osigurati kontrolu bolesti i dostupnost savjeta stručnjaka i kada bolesnik nije u mogućnosti otići svom liječniku.
Glas partnera