Posljednjih dana vruća tema mnogih razgovora odnosi se na hranu i to sve zahvaljujući Netflixovoj dokumentarnoj emisiji You are what you eat: A Twin Experiment. Ova serija specifično u fokus stavlja eksperiment nad blizancima zbog istih gena te kroz četiri epizode istražuje utjecaj dviju vrsta prehrana, vegansku i onu u kojoj je zastupljeno meso na njihovo zdravlje krvožilnog sustava, metabolički status te crijevni mikrobiom. Pritom, onoj skupini koja je jela meso, istraživači su osigurali kvalitetni sastav u kojem je bilo uključeno povrće i složeni ugljikohidrati.
Što jedemo?
Kako bi gledateljima još više približili koji se sve procesi događaju na farmama prije nego što proizvod dođe na police kroz emisije se ubacuje nekoliko kadrova, najčešće stočara i raznih stručnjaka koji objašnjavaju zašto se primjerice koriste razni antibiotici i kakve posljedice na ljude ostavljaju. Konačno, željelo se objasniti kakve sve koristi ima plant- based prehrana.
Što je plant-based prehrana?
Da bismo još više razumjeli sve procese, razgovarali smo s nutricionisticom Ivanom Barišić koja nam je detaljno objasnila prednosti obje prehrane, ali i istaknula na što moramo obratiti posebnu pozornost. Za početak, pojam plant-based obuhvaća konzumaciju hrane koja potječe isključivo ili uglavnom iz biljnih izvora, poput voća, povrća, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki. Ovakva prehrana isključuje ili minimalizira unos namirnica životinjskog porijekla, uključujući meso, ribu, mlijeko, jaja i drugih životinjskih proizvoda.
Koji su benefiti plant-based prehrane?
Benefiti plant-based prehrane s nutricionističkog aspekta naše sugovornice, ali i medicinskog uključuju:
1. Bolje zdravlje srca: Plant-based prehrana može smanjiti rizik od srčanih bolesti jer obično uključuje manje zasićenih masti i kolesterola te više vlakana, antioksidansa i fitonutrijenata.
2. Kontrola težine: Ova prehrana može olakšati održavanje zdrave tjelesne mase zbog niskog unosa zasićenih masti i kaloričnih gustoća u biljnim namirnicama.
3. Smanjenje rizika od dijabetesa: Plant-based prehrana može poboljšati osjetljivost na inzulin i smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
4. Bolja probava: Visok unos vlakana iz biljne hrane može potaknuti zdravu probavu, smanjiti zatvor i podržati opće crijevno zdravlje.
5. Niži krvni tlak: Ovakva prehrana povezana je s nižim krvnim tlakom, što može smanjiti rizik od hipertenzije.
6. Smanjenje upala: Biljna prehrana može smanjiti razine upalnih markera u tijelu, pomažući u smanjenju rizika od kroničnih upalnih bolesti.
7. Poboljšana funkcija mozga: Antioksidanti i fitonutrijenti prisutni u biljnoj hrani mogu podržati zdravlje mozga i smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti.
8. Povećana energetska razina: Mnogi ljudi izvješćuju o povećanoj energiji i vitalnosti nakon prelaska na plant-based prehranu.
- Važno je napomenuti da je potrebno osigurati dovoljan unos svih esencijalnih hranjivih tvari kako ne bi došlo do deficita, posebice vitamina B12, željeza, kalcija i omega-3 masnih kiselina koje su često manje dostupne u potpunosti biljnoj prehrani. Iz tog razloga važno je nadomjestiti kroz suplemente ono što nam eventualno nedostaje u takvoj vrsti prehrane. Danas sve možemo pratiti i mjeriti tako da nije potrebno kupovati dodatke prehrani napamet već se obratite nutricionistu i/ili liječniku za ciljanu suplementaciju - objašnjava nutricionistica Barišić dodajući kako utjecaj plant-based prehrane na sastav tijela, biološku dob, crijevni mikrobiom i mozak također može varirati među pojedincima.
Dobra prehrana, u kombinaciji s drugim zdravim životnim navikama, može imati pozitivan utjecaj na sve ove aspekte zdravlja, ali individualni odgovor može biti različit.
Koji su benefiti prehrane u kojoj je zastupljeno meso?
Prehrana koja uključuje meso također može pružiti niz koristi s nutricionističkog i medicinskog stajališta. Nutricionistica Ivana Barišić istaknula je nekoliko ključnih benefita:
1. Dobivanje esencijalnih hranjivih tvari: Meso je bogat izvor esencijalnih hranjivih tvari poput proteina, željeza, cinka, vitamina B12 i omega-3 masnih kiselina. Ovi nutrijenti igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja mišića, krvi, živčanog sustava i drugih vitalnih funkcija u tijelu.
2. Bolje upravljanje težinom: Proteini iz mesa mogu pomoći u održavanju osjećaja sitosti, što može pridonijeti boljem upravljanju težinom. Osim toga, meso pruža važan izvor energije.
3. Zdravlje mišića: Visokokvalitetni proteini u mesu igraju ključnu ulogu u održavanju i obnovi mišićnog tkiva. To je posebno važno za sportaše, ljude koji se bave tjelesnom aktivnošću ili starije osobe koje žele očuvati mišićnu masu.
4. Željezo iz mesa: Kemijski oblik željeza koji se nalazi u mesu (kemijski hem željezo) bolje se apsorbira od onog koje se nalazi u biljnim izvorima (ne-kemijski oblik željeza). To može biti korisno u prevenciji anemije, posebno kod žena u reproduktivnoj dobi.
5. Zdravlje mozga: Dostupni su nutrijenti poput omega-3 masnih kiselina koji se nalaze u ribi i mesu, a koji su važni za razvoj i funkcioniranje mozga.
6. Sastav tijela: Proteini iz mesa igraju ključnu ulogu u održavanju mišićne mase, a ova masa važna je za opću funkcionalnost tijela i metabolizam.
7. Crijevni mikrobiom: Iako se čini da prehrana bogata vlaknima, koja uključuje voće, povrće i cjelovite žitarice, ima poseban pozitivan utjecaj na crijevni mikrobiom, meso također može pridonijeti raznolikosti mikrobioma. Fermentirana hrana poput jogurta također može podržati zdravlje crijeva.
- Važno je napomenuti da kvaliteta mesa (npr., organsko, bez hormona) i ukupni način prehrane imaju ključnu ulogu u utjecaju na zdravlje. Pravilno kuhanje i odabir nemasnih izvora mesa također su važni aspekti održavanja zdrave prehrane. Kao i kod bilo koje prehrane, raznolikost i umjereno konzumiranje ključni su za optimalno zdravlje. Individualne potrebe mogu varirati, pa je važno prilagoditi prehranu osobnim potrebama i zdravstvenom stanju - naglašava Barišić.
Je li stoga plant-based prehrana dobra za svakog?
Iako plant-based prehrana može pružiti brojne zdravstvene benefite, ipak nije nužno da je optimalna za svakoga.
- Svaka osoba ima jedinstvene prehrambene potrebe, genetske predispozicije i zdravstveno stanje koje može utjecati na to koja vrsta prehrane najbolje odgovara. Za neke, potpuno biljna prehrana može biti izuzetno korisna i doprinositi zdravlju. Međutim, za druge, posebice one koji imaju posebne prehrambene potrebe, poput trudnica, dojilja, sportaša ili onih s određenim zdravstvenim stanjima, može biti izazovno zadovoljiti sve prehrambene potrebe samo biljnom prehranom - govori nam nutricionistica naglašavajući da je ključno osigurati pravilnu ravnotežu nutrijenata bez obzira na vrstu prehrane.
Prelazak na biljnu prehranu
Ako netko odluči prijeći na potpuno biljnu prehranu, važno je unaprijed dobro se informirati i razgovarati sa stručnjacima.
-Treba pažljivo planirati obroke kako bi osigurao adekvatan unos proteina, vitamina B12, željeza, kalcija, omega-3 masnih kiselina i drugih esencijalnih hranjivih tvari koje su često manje dostupne u potpuno biljnoj prehrani. Također, prehrambene potrebe mijenjaju se s vremenom, pa ono što odgovara jednom periodu života možda nije optimalno za drugi. Stručna podrška nutricionista ili drugih zdravstvenih stručnjaka može biti od velike pomoći kako bi se osiguralo da prehrana odgovara individualnim potrebama i ciljevima svake osobe - zaključuje nutricionistica Barišić.