Pušenje duhana danas smatramo jednim od značajnijih čimbenika rizika za zdravlje. Budući da nikotin izaziva ovisnost, nužno je razviti farmakološke i psihoterapijske tretmane liječenja. Pokazalo se da za prestanak pušenja mogu biti učinkovite kratkotrajne terapijske intervencije, poput savjeta liječnika, ali su još učinkovitije intenzivne bihevioralne intervencije, primjerice grupna terapija, koja je pokazala najbolje rezultate.
Škola nepušenja
Škola nepušenja zasniva se na primjeni psihoterapijsko-edukativnog modela odvikavanja od pušenja. Temeljni program škole traje pet dana, a u okviru tog uvodnog programa nastoji se pomoći polaznicima da prestanu pušiti. Cilj programa je omogućiti zainteresiranim pušačima koji žele prestati pušiti profesionalnu pomoć u Školi nepušenja. Korisnici ovog programa su pušači koji su motivirani za prestanak pušenja, a zainteresirani su za stručnu pomoć u obliku grupne terapije. Samo čvrsta odluka da osoba uživa u prednostima nepušenja može joj pomoći na putu da postane i ostane nepušač. Sve informacije o Školi nepušenja zainteresirani mogu dobiti pozivom na broj telefona Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti 01 3830 066.
"Breathe Free Plan to Stop Smoking" poznati je američki program u 15 koraka do nepušenja - moraju biti jednostavni, razumljivi, lako primjenjivi i učinkoviti:
1. Odaberite prednosti nepušenja koje su vam najvažnije - fizičke prednosti (bolji osjet okusa i mirisa, prestanak kašlja i upala, normalizacija krvnog tlaka…), poboljšanje ukupnog zdravlja, društvene prednosti (više vremena za obitelj, posao, prijatelje, ukućanima više ne smetaju dim i smrad, zadobivanje naklonosti obitelji i prijatelja; kuća, automobil i auto odišu svježinom…), emocionalne prednosti (nema osjećaja krivnje, raste osjećaj sreće i zadovoljstva, osoba se općenito bolje osjeća, ima veće samopouzdanje i samopoštovanje...), financijske prednosti.
2. Odredite datum prestanka pušenja.
3. Tjelesno se pripremite za prestanak pušenja.
4. Naravno, potrebna je i psihička priprema.
5. Planirajte nagradu koja će vas motivirati da ustrajete.
6. Promatrajte nepušače i oponašajte ih.
7. Prestanite pušiti uz mali obred.
8. Unosite više tekućine, u prvom redu vodu, prirodne sokove, pripazite na prehranu, izbjegavajte grickalice, odaberite radije mrkvu, celer, voće…
9. Pronađite vrijeme za odmor i opuštanje.
10. Probudite sposobnost maštanja (usmjerite se na pozitivne misli i sadržaje).
11. Koristite duhovnu snagu (vjerski sadržaji).
12. Na smanjivanje žudnje za pušenjem može utjecati npr. tuširanje.
13. Ako ste posrnuli i ponovno zapalili cigaretu, nemojte odustati, već krenite ispočetka (recidiv je dio terapijskog procesa i treba ga analizirati).
14. Ne zaboravite dvostruku pobjedu (za sebe i za druge).
15. Osjećajte se dobro zbog samih sebe.
Svakako bi trebalo obratiti pažnju na fizičke simptome apstinencije koji se javljaju između 24 i 36 sati i obično traju oko tjedan dana od prestanka pušenja, iznimno i duže. Psihološki simptomi traju od jednog mjeseca do godinu dana. Neki pušači nastavljaju pušiti kako bi izbjegli simptome apstinencije - napetost, nervozu, nesanicu, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom, glavobolju, pojačan apetit, probleme s probavom, uz jaku žudnju za pušenjem. Taj osjećaj jake žudnje traje dvije do tri minute i nakon toga prolazi.
Ovisnost o nikotinu
Osobe koje su preboljele akutni srčani infarkt ili oni koji boluju od kronične opstruktivne bolesti (KOPB), karcinoma usne šupljine, grla, jednjaka i imaju druge posljedice pušenja ipak se u 50 posto slučajeva vrate pušenju. Oko trećine pojedinaca koji eksperimentiraju s cigaretama postaju redoviti pušači. Ovisnost o nikotinu je teška ovisnost, s malom stopom pušača koji pokušavajući prestati pušiti u tome trajno uspiju. Oko dvije trećine pušača željelo bi prestati pušiti, trećina to i pokušava svake godine, ali manje od tri posto uspije. Farmakološko liječenje ovisnosti o nikotinu potrebno je samo u rjeđim slučajevima, i to osobito u početnom periodu apstinencije, kada su apstinencijske tegobe najizraženije. Tada se koriste preparati koji olakšavaju prestanak pušenja, odnosno nikotinska zamjenska terapija - nikotinske gume za žvakanje, nikotinske pastile i flasteri, nikotinski sprej za nos i inhalator te nenikotinski preparati - različite vrste psihofarmaka (koje propisuje liječnik).
Rak pluća snažno je povezan s pušenjem. Čaj je 80 do 90 posto slučajeva raka pluća posljedica je pušenja. Rizik od raka pluća povećava se s brojem popušenih cigareta i pušačkim stažem. Osoba koja je pušila dvije kutije cigareta na dan deset godina ima jednak rizik kao i osoba koja je pušila jednu kutiju cigareta 20 godina. Među onima koji puše dvije ili više kutija cigareta na dan jedan od sedam će umrijeti od raka pluća. Pušenje lule i cigara također može uzrokovati rak pluća, iako rizik nije tako visok kao kod pušenja cigareta. Dakle, dok netko tko puši jednu kutiju cigareta na dan ima rizik za razvoj raka pluća 25 puta veći nego nepušač, pušači lule i cigare imaju oko pet puta veći rizik nego nepušači.
Dobrobiti prestanka pušenja
Svaki prestanak pušenja donosi zdravstvenu dobrobit već nakon nekoliko sati ili dana, ali i nakon nekoliko godina:
- unutar 20 minuta - opada broj otkucaja srca i krvni tlak
- nakon 12 sati - razina ugljičnog monoksida u krvi pada na normalu
- nakon 2 do 12 tjedana - cirkulacija je poboljšana, a plućna funkcija povećana
- nakon 1 do 9 mjeseci - smanjuje se kašalj i kratkoća daha
- nakon jedne godine - rizik nastanka koronarne srčane bolesti upola je manji nego kod pušača
- nakon 5 godina - smanjen je rizik od moždanog udara
- nakon 10 godina - rizik od raka pluća upola je manji u odnosu na pušače te opada i rizik za rak usne šupljine, grkljana, jednjaka, mokraćnog mjehura, maternice i gušterače
- nakon 15 godina - rizik za koronarnu srčanu bolest izjednačen je s rizikom nepušača.
Osobe bilo koje dobi koje već imaju zdravstvenih problema vezanih uz pušenje još uvijek mogu imati značajnu korist od prestanka pušenja.
Prestanak pušenja produžuje životni vijek:
- u dobi od 30 godina za gotovo deset godina
- u dobi od 40 godina za devet godina
- u dobi od 50 godina za šest godina
- u dobi od 60 godina za tri godine.
Vjerojatnost ponovljenog srčanog infarkta kod osobe koja prestane pušiti nakon doživljenog infarkta upola se smanjuje.
Boris Gracin, dr. med., spec. psihijatar, subspecijalist iz alkoholizma i drugih ovisnosti, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"