Ponekad je moguće osjećati se depresivno, a zapravo ne znati uzrok. Kao da ste niotkuda zapali u depresivno raspoloženje.

 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Suzana Ciboci
Suzana Ciboci
Psihologija

Zašto se osjećamo depresivno, a dobro nam je u životu?

21. prosinac 2021.
Suprotno uvjerenju da se mora dogoditi nešto loše u našem životu da utonemo u depresiju, ona nas može preplaviti i onda kada smo finacijski sigurni, u dobrim odnosima, dobro se slažemo s obitelji, zadovoljni smo poslom...

Ako patite od depresije ili iznenada doživite napade tuge koji kao da dolaze niotkuda, vjerojatno se pitate zašto se to događa. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u siječnju 2020. više od 264 milijuna ljudi dijagnosticirana je depresija. Suprotno uvjerenju da se mora dogoditi nešto loše u našem životu da utonemo u depresiju, ona nas može preplaviti i onda kada smo finacijski sigurni, u dobrim odnosima, dobro se slažemo s obitelji, zadovoljni smo poslom, vodimo koliko toliko normalan život i u pandemiji covida (pridržavajući se svih mjera zaštite jer na njih možemo kontrolirati).

Zašto smo zapravo depresivni, a dobro nam je u životu?

Uzroci depresije

Jasno je da su neke životne situacije ili, primjerice aktualna pandemija, veliki okidači depresije. Na uzorku kineske populacije ustanovljeno je da više od 50 posto ispitanika u pandemiji korone ima simptome anksioznosti i depresivnosti. Osim toga, česte su pritužbe na smetnje koncentracije, smetnje pažnje, pamćenja, iritabilnost, nesanicu ili povećanu potrebu za snom, dezorganiziranost te somatske simptome kao glavobolja i drugi bolni sindromi, poremećaj apetita uz gubitak/porast tjelesne težine. U pozadini ovih simptoma je tjeskoba vezana za suočavanje s opasnošću od zaraze i promjene načina života i funkcioniranja koje je nametnula korona.

Kada ste suočeni s određenim životnim izazovom ili promjenom, poput gubitka posla, zemljopisnog preseljenja ili obiteljskog i financijskog stresa, te situacije mogu uzrokovati da padnete u privremenu ili dugotrajnu depresiju.

Depresija se događa i iz drugih razloga - bioloških i okolišnih, tj. iz okruženja. Biološki uzroci depresije povezani su s načinom na koji naše tijelo proizvodi neurotransmitere koji utječu na raspoloženje (serotonin, norepinefrin i dopamin). Neki ljudi mogu imati biološku predispoziciju za depresiju i nikada ne dožive nikakve značajne simptome, ali kada se suoče s izazovnom životnom situacijom, kao što je gubitak ili razočaranje, to ih može dovesti u malodušnost i intenzivan osjećaj lošeg i tužnog raspoloženja.

Depresija uzrokovana nečijim okruženjem više se odnosi na one s kojima ste možda odrasli, obitelj ili kućno okruženje. Bez obzira na vašu biološku predispoziciju, učite kako se nositi s izazovima u životu promatrajući one oko sebe. Odrasli, a posebno roditelji/skrbnici, su uzori za djecu. Na primjer, dijete koje odrasta svjedočeći zlostavljanju partnera između svojih roditelja ima povećan rizik da bude žrtva ili počinitelj nasilja u intimnoj vezi kao odrasla osoba.

U nekim slučajevima depresija može biti kombinacija svega navedenog.

Simptomi depresije

Depresija je poremećaj raspoloženja koji karakterizira osjećaj tuge, krivnje, bezvrijednosti, beznađa, razdražljivosti, a u najgorim slučajevima očaja i suicidalnosti.

U kliničkoj praksi klasificirana je u nekoliko kategorija, dvije su uobičajenije - teška depresija i distimija. Prema dijagnostičkom i statističkom priručniku, koji regulira dijagnozu psihijatrijskih i mentalnih poremećaja, velika depresija se klasificira kao doživljavanje pet ili više simptoma u istom dvotjednom razdoblju i mora uključivati ​​gubitak užitka kao i depresivno raspoloženje veći dio dana, gotovo svaki dan.

Kriteriji su:

* gubitak zadovoljstva ili radosti

* intenzivan osjećaj tuge i depresivnog raspoloženja veći dio dana, gotovo svaki dan

* poteškoće sa spavanjem

* povećan ili smanjen apetit i promjena tjelesne težine

* poteškoće s fokusiranjem, loša koncentracija

* psihomotorna agitacija ili usporavanje

* pretjeran umor

* osjećaj bezvrijednosti ili krivnje

* stalne misli o smrti, umiranju i samoubojstvu

Distimija je jedan od lakših stupnjeva depresije, kod koje najčešće prevladava plačljivost i povlačenje iz društva, potištenost, međutim nema vegetativnih tegoba (bolovi u želucu, lupanje srca). Distimija je trajno ili trajno depresivno raspoloženje u razdoblju od dvije godine u kojem osjećate tugu više dana nego ne. Uključuje najmanje dva od sljedećih simptoma:

* slab apetit ili prejedanje

* nesanica ili prekomjerno spavanje

* niska energija ili umor

* nisko samopouzdanje

* slaba koncentracija

* osjećaj beznađa

Primjeri uzroka depresije

✓ Tuga

Gubitak voljene osobe, osobito kada je iznenadan i traumatičan, može izazvati intenzivan osjećaj gubitka i tuge, što može dovesti do kliničke depresije. To uključuje i smrt kućnih ljubimaca.

✓ Bolest

Dijagnoza bolesti, osobito ako je kronična i progresivna, slično je svakom drugom gubitku koji biste mogli doživjeti. Predstavlja gubitak života koji ste imali.

✓ Osjećaj neuspjeha ili uočenih nedostataka

Ljudi koji doživljavaju depresiju skloni su biti osjetljivi i samokritični. Na primjer, možda ne napredujete na poslu onako kako ste zamislili, ali to ne znači da ne napredujute na drugim područjima života.

✓ Iznenadna životna promjena

Promjene - čak i dobre promjene i dobrodošle - su teške. Ponekad te promjene mogu utjecati na vašu ulogu i status u društvu, poput braka ili roditeljstva, što su obje prekrasne promjene, ali pune mnogih izazova i novih društvenih uloga.

✓ Osjećaj zarobljenosti ili ograničenih mogućnosti

Imati mogućnosti je i blagoslov i prokletstvo. Znamo da što više opcija imamo, to smo manje sretni i više smo tjeskobni, da želimo i trebamo donijeti ispravnu odluku. Međutim, s druge strane, ideja da nemate mogućnosti također može dovesti do osjećaja zarobljenosti i osjećaja da su vaše životne okolnosti već zapisane u kamenu.

✓ Burnout

Stres na poslu, preopterećenost i nedovoljno plaćen posao ili nedostatak ispunjenja u svojoj profesiji mogu dovesti do depresije, koja se također može podudarati s osjećajem da ste zarobljeni i kao da nemate mnogo mogućnosti u životu i karijeri.

✓ Iz vedra neba

Ponekad je također moguće osjećati se depresivno, a zapravo ne znati uzrok. Kao da ste niotkuda zapali u depresivno raspoloženje. No obično kad postoji nešto poput depresije ili anksioznosti - što su obrambeni mehanizmi - također postoji nešto u vašem životu što nije potpuno u skladu s tim tko ste i kamo idete. To u biti znači da je vrijeme da se zaustavite i preispitate nekoliko stvari u životu. To ne znači da ćete moći u potpuno ispraviti životni brod. Međutim, možda ćete moći napraviti neke male promjene koje će vam pomoći da dobijete osjećaj više kontrole nad svojim životom i smjerom u kojem idete.

Ako ste se prepoznali u nečemu od navedenog

1. Razmislite o terapiji

Terapija će vam pomoći da napravite inventuru i razmislite o tome što se događa u vašem životu i gdje biste mogli napraviti neke promjene. Također ćete imati potrebnu podršku da se upustite u te promjene. To bi također mogla biti prilika da prepoznate što je to u vašem životu što uzrokuje depresiju.

2. Grupna podrška

Obrada povrijeđenosti i boli kroz grupno iskustvo moćna je metoda povezivanja sa sobom i drugima. Dio vrijednosti grupnog iskustva je znati da niste sami i da imate podršku ne samo od profesionalaca nego i od ljudi poput vas.

3. Samoprocjena

Samoprocjena uključuje procjenu gdje se nalazite u svom životu u odnosu na svoje životne ciljeve, vaše odnose i smjer u kojem ste krenuli. Možda je vrijeme da se napravi zaokret i promijeni kurs, što bi moglo biti vrlo zastrašujuće. Donošenje ove vrste informacija u terapiju bit će vrlo dragocjeno i pomoći će vam u terapijskom procesu.

4. Odvojite malo slobodnog vremena

Uzmite si slobodno vrijeme za sebe, pogotovo ako doživljavate burnout ili preopterećenost. To će vam dati više vremena za brigu o sebi i pomoći vam da se odmorite, pozabavite svojim mislima, potražite liječničku pomoć ili savjet terapeuta...Ljudi koji liječe depresiju imaju 80 do 90 posto uspjeha od terapije i/ili lijekova.

Depresija je ozbiljan poremećaj mentalnog zdravlja, 30-70 posto smrti uslijed samoubojstva pripisuje se velikoj depresiji ili bipolarnom poremećaju. Ali s depersijom ne treba živjeti. Dovoljno je reći da ako dobijete tretman koji vam je potreban, šanse za oporavak i novi život vrtoglavo rastu.

Ako vi ili netko koga volite patite od depresije i izražavate misli ili izjave o smrti i samoubojstvu, posavjetujte se sa liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Hrvatska psihološka komora objavila je brojeve telefona na kojima možete uvijek dobiti pomoć.

Teme
Linker
12. ožujak 2022 07:23