Već za nekoliko godina polovina stanovnika Europe patit će od nekog kroničnog oblika alergije
 FOTOGRAFIJE: ZORANM GETTY IMAGES
Suzana Ciboci
Suzana Ciboci
Covid i peludna groznica

Nošenje maski moglo bi ove sezone pomoći alergičarima, ali jednu stvar moraju znati

15. veljača 2021.
Globalno zatopljenje vjerojatno će rezultirati povećanjem koncentracije peludi u gusto naseljenim područjima, a dokazano je i da veća koncentracija ugljikova dioksida u atmosferi utječe na veću koncentraciju peludi

 Alergijska sezona započinje cvatnjom lijeske (lješnjaka), vrlo rasprostranjene biljke u našem području umjerene klime. Njezina je pelud izrazito alergena, cvate prije listanja i smatramo je vjesnikom peludnih alergija.
- Pelud lijeske pojavljuje se najčešće počekom veljače i, iako traje kratko, može izazvati vrlo jake simptome kod alergičnih osoba - kaže mr. sc. Alma Rožman, dr. med., specijalist za plućne bolesti i ravnateljica Poliklinike za bolesti dišnog sustava u Zagrebu. Najintenzivnija sezona polenacije započinje cvatnjom breze u ožujku i tijekom travnja, kada se preklopi s cvatnjom trava u travnju i svibnju. Stoga se porast osoba s alergijama na pelud očekuje sredinom ožujka ako to omoguće i vremenski uvjeti. Poznato je da toplo i vlažno, a pogotovo vjetrovito vrijeme omogućuje cvatnju i rasprostranjivanje peludi - kaže dr. Alma Rožman.

Klimatske promjene
Klimatske promjene utjecale su na raširenost peludnih alergija i astme. Utjecaj klime na zdravlje nije vidljiv samo na onima koji pate od alergija nego i na zdravima.
- Povišene koncentracije CO2 u atmosferi ubrzavaju rast biljaka, a povišene temperature znače da proljeće, a s njim i sezona alergija, dolazi ranije nego inače. Proljetni vremenski uvjeti već sada dolaze u prosjeku 14 dana ranije nego prije 20 godina. Opažanja su pokazala da je progresivno povećanje prosječne temperature produljilo trajanje sezone peludi nekih biljaka. Globalno zatopljenje vjerojatno će rezultirati povećanjem koncentracije peludi u gusto naseljenim dijelovima svijeta - pojašnjava dr. Rožman. Naime, dokazano je i da veća koncentracija ugljikova dioksida u atmosferi utječe na veću koncentraciju peludi. U Europskoj akademiji za alergije i kliničku imunologiju upozoravaju da će već za nekoliko godina polovina stanovnika Europe patiti od nekog kroničnog oblika alergije.

Nedavno je tim znanstvenika pod vodstvom biologa doc. dr. Williama Anderegga na Sveučilištu Utah objavio rezultate istraživanja koji pokazuju da je globalni porast temperature doveo do povećanja koncentracije peludi u zraku za 21 posto i do znatno ranijeg početka sezonskih alergija. To nema utjecaja samo na osobe koje pate od peludnih alergija nego i na zdrave osobe. Naime, dulja izloženost alergenima znači i povećanu vjerojatnost da će se kod nekih osoba razviti alergija. S obzirom na to da se klima i dalje mijenja, možemo očekivati porast broja slučajeva astme i alergija zbog alergena, jer se ne stignemo prilagoditi tako brzim klimatskim promjenama, upozoravaju epidemiolozi.

 - Nadolazeća peludna sezona mogla bi zahvaljujući obaveznom nošenju maski zbog koronavirusa biti manje iritirajuća, simptomi bi mogli biti manje izraženi - kaže dr. Alma Rožman - ali to ne znači da bi trebalo reducirati terapiju, nego, dapače, treba je redovito uzimati kako bi se postigla potpuna kontrola simptoma, a time i bolja kvaliteta života.
Liječenje peludne hunjavice treba započeti na vrijeme, najmanje 15 dana prije početka polenacije, a iako postoje učinkoviti lijekovi, kontrola simptoma ovisi o redovitom uzimaju terapije.

Početi na vrijeme
- Alergija nije izlječiva, ali postoje metode u liječenju kojima se alergijski odgovor može smanjiti te tako prorijediti simptome i smanjiti potrebu za antialergijskim preparatima. Za alergičare je najvažnija edukacija o bolesti, o pravilnom uzimanju terapije, terapiju treba početi uzimati na vrijeme i redovito je koristiti dok god traje sezona. Potrebno je izbjegavati okidače koji mogu pogoršati simptome, pravilno se hraniti, odabrati adekvatnu sportsku aktivnost rekreativnog, ali i natjecateljskog karaktera - kaže dr. Rožman.
Za osobe koje boluju od astme važna je kontrola disanja, koja je sastavni dio plućne rehabilitacije te bi u nju trebali biti uključeni svi kronični plućni bolesnici.
- U trenutačnoj situaciji s epidemijom covida-19 viđamo sve više osoba koje su preboljele upalu pluća s posljedicama oštećenja plućne funkcije različitog intenziteta. Kod svih onih kojima je zaostao kašalj ili osjećaj nedostatka zraka bitno je procijeniti stupanj oštećenja i uključiti ih u program plućne rehabilitacije s ciljem jačanja dišnih mišića i mišića ekstremiteta te potpune eliminacije simptoma i ponovnog uspostavljanja svakodnevnih aktivnosti bez ograničenja - savjetuje dr. Rožman. 

Sve o alergijama donosi vam novi DOKTOR PLUS, u prodaji je od četvrtka, 18. veljače!

Teme
Linker
01. ožujak 2021 18:41