Sve češće doživljavamo nagle promjene temperature, poput ove sada kada iz minusa prijeđemo u proljetnih +12. Drastične promjene iz niskih u ekstremno visoke temperature za ovo doba godine, kao i obratno utječu na naše zdravlje i na to kako se osjećamo. Kod nekih to uzrokuje glavobolju, kod nekih nervozu, neki se osjećaju umornije nego inače, nekima tlak pada, a nekima raste, nekima curi nos i suze oči, žalimo se kad nam je prehladno i kad su temperature preniske pa se žalimo kad odjednom skoče jer su nam tada previsoke i opet se ne osjećamo dobro... Ovakvo jo-jo vrijeme postaje sve više naša nova normala pa smo doc. dr.sc. Anu Jelaković, specijalisticu nefrologije, pitali da nam pojasni što se u takvim uvjetima događa s našim tijelima i kako da si olakšamo periode ludih temperaturnih promjena.
Što se događa u našem tijelu
- Učestale velike temperaturne oscilacije predstavljaju izazov za svačiji organizam, čak i za one koji se smatraju zdravima i čiji se organizam može brzo i uspješno prilagoditi različitim ekstremima. No kod osoba s kroničnim, napose kardiovaskularnim bolestima, prilagodba nije tako jednostavna i laka. Istraživanja na velikim skupinama opće populacije, a pogotovo u skupinama starijih osoba, pokazala su da su dnevne razlike temperature zraka najjače povezane s fatalnim i nefatalnim kardiovaskularnim događajima, kao što su srčani i moždani udar i hospitalizacije zbog pogoršanja srčanih bolesti. Možda bi netko pomislio kako veću prijetnju zdravlju predstavlja -15° C, no stabilna pa i prilično hladna temperatura zraka manja je opasnost od velikih dnevnih temperaturnih oscilacija. Kronični bolesnici i starije osobe imaju iscrpljene mehanizme kojima se tijelo bori protiv velikih oscilacija u okolini, a kod njih se onda aktiviraju i dodatni obrambeni mehanizmi koji za ishod imaju neželjene događaje i porast broja smrti i hospitalizacija. Tlak je u hladnim mjesecima prosječno viši za nekoliko milimetara žive, i ta razlika u odnosu na umjereno ili toplo vrijeme je veća u osoba s arterijskom hipertenzijom. U hladno vrijeme tlak je viši zbog toga što tada nosimo topliju odjeću koja je teža te to iziskuje veći napor i rad mišića čak i prilikom "običnog hodanja", a pogotovo ako osoba nešto radi ili nosi teret. Zimi ljudi obično jedu i "težu hranu" koja je u pravilu slanija, što isto pridonosi porastu tlaka - pojašnjava doc. Jelaković dodajući da je hladno vrijeme povezano i sa sintezom raznih hormona u našem tijelu koji izravno povisuju tlak i pridonose porastu kardiovaskularnog rizika. Kako kaže doc. Jelaković, krvni tlak i arterijska hipertenzija podložne su najvećim promjenama te su stoga i tu najpogubniji od svih čimbenika rizika.
- Svi bolesnici s arterijskom hipertenzijom imaju znatno povećan kardiovaskularni rizik i stoga, kada čuju preko medija da su posebno ugrožene osobe s kardiovaskularnim bolestima, moraju biti naročito oprezni. Naravno, i svi stariji i osobe koje boluju od bilo koje kronične kardiovaskularne, cerebrovaskularne ili bubrežne bolesti - upozorava doc. Jelaković.
Slojevita odjeća i dovoljan unos tekućine
Pobjeći od vremenskih prilika ne možemo, ali si možemo pomoći da ih lakše podnesemo prilagođavajući se i slušajući savjete stručnjaka. Jedan od savjeta je svakako da ne treba izlaziti u doba dana kada vladaju vrlo niske vrijednosti temperature, pogotovo ako su praćene snažnim sjevernim vjetrom, no potreban je oprez i kada u danu dođe do znatne temperaturne promjene pa od vrlo niskih vrijednosti temperature ujutro dođemo do vrlo visokih vrijednosti sredinom dana.
- Izlazite li iz kuće ujutro kada je vrlo hladno i odjenete se toplo, to je taj tren prikladno, no kasnije tijekom dana postane prevruće za tu vrstu odjeće te dolazi do znojenja, gubitka tekućine, dodatnog umaranja i napora, što kod starijih i kod osoba s povećanim kardiovaskularnim rizikom može dovesti do kraha cirkulacije. To se može manifestirati bilo padom tlaka, što nije dobro posebno kod starijih i kod osoba s koronarnom bolesti, a kod nekih i do izrazitog skoka tlaka, što može rezultirati srčanim popuštanjem ili smetnjama sa strane centralnog živčanog sustava, pa i moždanog udara - upozorava doc. Jelaković te dodaje da i zimi treba voditi računa o primjerenom unos tekućine jer se dehidrirati može i zimi.
- Dakle, u jutarnjim satima i u doba dana kada je vrlo hladno, srčani bolesnici bi ipak trebali izbjegavati izlazak iz kuće, a ukoliko baš moraju izaći, zaštititi vrat i otvoreni dio prsnoga koša kako hladnoća ne bi izazvala stezanje krvnih žila i provocirala simptome srčane angine. Tijekom dana treba voditi računa da će temperatura porasti te se ne odijevati u pretoplu odjeću – savjetuje doc. Jelaković napominjući da nam sada gotovo cijele godine vrijedi pravilo za slojevito oblačenje, a teški kaputi i zimske veste moraju čekati neke nove klimatske promjene.
Fizička aktivnost da, ali...
Svakodnevna fizička aktivnost savjetuje se svakome, ali ipak postoje iznimke.
- Tijekom zimskih mjeseci, osim velikih temperaturnih oscilacija, događaju se i drugi meteorološki fenomeni, poput temperaturne inverzije. Tada je temperatura, primjerice na zagrebačkom Sljemenu, viša no u gradu. To se događa u danima kada je nad gradom niska naoblaka, dok sunce grije područje iznad oblaka. U većim gradovima ta se oblačna kapa sastoji od čestica smoga, vlage i uglavnom onečišćenja, a kad danima nema vjetra da rastjera takve oblake, uslijed prometa u velikim gradovima raste koncentracija onečišćujućih čestica. Takvi dani se sve češće bilježe i u hrvatskim gradovima, a mogu biti posebno pogubni za kardiovaskularno ugrožene osobe - ističe doc. Jelaković napominjući da se, nakon nekoliko dana porasta onečišćenja u zraku, bilježi povećan broj fatalnih i nefatalnih kardiovaskularnih događaja i smrti. Stoga bi se u takvim danima, kaže, ipak trebalo kloniti izlazaka iz kuća, dugotrajnih kretanja uz velike prometnice i rekreacije na otvorenome u velikim gradovima.
- Morat ćemo uz slušanje vremenske prognoze i bioprognoze, uvrstiti i upozorenja o razini onečišćenja zraka, barem u većim gradovima. S druge strane, kada i nema temperaturne inverzije, sunčeva svjetlost uz onečišćujuće čestice stvara dodatan onečišćivač - plin ozon (O3) koji se sve više, osim s respiratornim oboljenjima i pogoršanjima, povezuje i s kardiovaskularnim zbivanjima. No, u te dane svatko može sam vježbati u svoja četiri zida, može i mora paziti na odgovarajuć unos tekućine, a u prehrani i u zimskim mjesecima, koji sada nisu više onakvi kakvi su nekada bili, ipak birati lakše probavljivu i neslanu hranu – savjetuje doc. Jelaković.
Južina nije dobro vrijeme za važne odluke ni za srčane bolesnike
Iako, kako kaže doc. Jelaković, sama brzina i tip vjetra, kao i vlažnost zraka, atmosferski tlak zraka i sl. nisu u istraživanjima povezani s promjenama krvnoga tlaka, nađeno je da grupiranje vremenskih pojava, primjerice velika temperaturna oscilacija u danu, brzina vjetra koji odgovara južini i povećana vlažnost, zajedno dovode do porasta hospitalizacija zbog srčanih bolesti.
- Povećana je aktivnost simpatikusa, što se onda prema van jednim dijelom manifestira kao razdražljivost ili uznemirenost. Često se u ovim prilikama voli navoditi senat Dubrovačke Republike koji je usvojio i provodio pravilo da u vrijeme "južine" nije dozvoljeno donošenje nikakvih važnih odluka. No, ta povećana aktivnost simpatikusa, osim te razdražljivosti, može ostaviti tragove na našem krvožilju i svim ključnim organima - upozorava doc. Jelaković.
Lakše podnosimo noćni pad temperature nego dnevni skok
- Fiziološka činjenica jest da se, kad noću legnemo spavati, tijelo umiri i hladi. Tijekom ljetnih vrućina i toplinskih udara kada ne dolazi do normalnog pada temperature zraka noću, javljaju se drugačiji problemi, osobito kod osoba oboljelih od arterijske hipertenzije. Nemogućnost normalnog hlađenja organizma i okrepljujućeg sna rezultira paradoksalnim porastom krvnoga tlaka noću čime raste i kardiovaskularni rizik za neželjene događaje. Međutim, normalan pad temperature zraka za desetak stupnjeva tijekom noći poklapa se s fiziološkim usporavanjem metabolizma i hlađenjem tijela, dakle ne predstavlja jednaku prijetnju zdravlju kao dnevne oscilacije temperature zraka zimi u suprotnome smjeru - kaže doc. Jelaković.
Terapiju ne mijenjajte sami
Bez obzira na svjesnost o vremenskim promjenama, kronični bolesnici ipak ne smiju svoju terapiju mijenjati sami.
- Promjena terapije mora uvijek biti u dogovoru s nadležnim liječnikom. Što se tiče krvnoga tlaka i arterijske hipertenzije, u hladnim zimskim mjesecima obično je tlak viši i većinom bolesnici trebaju nešto veće doze lijekova nego tijekom toplih mjeseci. Liječnici zaduženi za skrb o kroničnim bolesnicima morat će u svoj svakodnevni rad uvrstiti način rada s kojim će preduhitriti učinke naglih promjena vremena na zdravlje kako bi upozorili bolesnike te prilagodili terapiju – kaže doc. Jelaković ističući kako je prevencija ključna, a jedini način trajna i uporna edukacije obje strane.