Jako je neugodno, a gotovo svi smo to nekada iskusili, kad koža odjednom, na prvi pogled bez razloga 'plane', pojave se crvenilo, svrbež ili peckanje, mjehurići ili prištići... Naravno, prvo se treba sjetiti što smo sve na nju nanosili, a to nije uvijek lako jer prosječna osoba u danu stavi najmanje desetak različitih preparata na kožu, od sapuna, tonika, hidratantne kreme do podloge, mlijeka za uklanjanje šminke i noćne kreme.
Potraga za uzročnikom iritacije može vas izludjeti: je li to bila micelarna vodica? Ili rumenilo? Ili serum? Ili balzam? Iako su alergije na uobičajene kozmetičke sastojke vrlo česte, zapravo je teško otkriti što je okidač, no možda ćete se lakše snaći u potrazi budete li znali koji su najčešći krivci.
KAKO PREPOZNATI ALERGIJSKU REAKCIJU
To zapravo uopće nije teško: najčešći oblik alergije na neki kozmetički proizvod je nadražujući kontaktni dermatitis koji se očituje crvenilom, osjećajem svrbeža ili hrapavošću površine kože na mjestu na koje ste nanosili određeni proizvod. Ponekad su simptomi praćeni bolom i žarenjem. Drugi tip česte alergijske reakcije na kozmetičke proizvode su takozvane “alergijske akne”, crveni i upaljeni prištići, ali bez crne točkice na vrhu kakva se obično može vidjeti kod običnog oblika akna. Najozbiljnija alergijska reakcija je alergijski kontaktni dermatitis, koji može izazvati pojavu mjehura ili osipa nalik na lišajeve, pa čak i oticanje lica i u tom slučaju treba hitno otići liječniku. Općenito, reakcije koje se obično nazivaju kontaktnim dermatitisom mogu se podijeliti na alergijske ili nadražujuće. Alergijska reakcija ukazuje na to da je imunosni sustav “poludio”, dok se nadražujuća reakcija zadržava samo na površini kože. Ako sumnjate da imate alergijsku ili nadražujuću reakciju na neki kozmetički proizvod, trebali biste otići dermatologu koji će vam propisati neke protuupalne preparate kojima će se smiriti reakcija kože. Osim toga, imajte na umu da kiseline i retinoidi, poput glikolne kiseline ili retinola A, stanjuju prirodnu zaštitnu barijeru kože i čine je osjetljivijom te podložnijom alergijama na sastojke kozmetičkih proizvoda pa stoga, ako ste ih dosad koristili, odmah prestanite nanositi takve proizvode na kožu. Dok ne utvrdite koji je točno uzrok alergijske reakcije na vašoj koži, kožu njegujte isključivo blagim proizvodima i sa što manje proizvoda.
Mogući krivci
FTALATI: DBP ili di-nbutyl phtalate, kako se označavaju na popisu sastojaka, najčešće se koriste u kozmetici u lakovima za nokte kako bi im dali potrebnu gipkost i elastičnost. Osim što se smatraju potencijalnim karcinogenima i mogućim uzrocima defekata ploda, uzrokuju i alergijske reakcije i ekceme. U Europi je njihova upotreba zabranjena, no ipak postoje proizvodi iz drugih zemalja koji ih mogu sadržavati. Stoga kad kupujete lak za nokte, provjerite sadrži li ovaj rizičan sastojak.
SHEA MASLAC: Iako se možda čini da je to posve neškodljiv sastojak, svatko tko je inače alergičan na orahe mogao bi imati povišenu osjetljivost na taj sastojak u kozmetici. Osobe koje su inače alergične na orahe mogu razviti alergijsku reakciju, osim na shea maslac, i na kakaov maslac, i to čak i ako su ti sastojci organskog porijekla.
TRIKLOSAN: u nekim slučajevima upravo sapun može izazvati svrbež i osip, kao i osjećaj zatezanja na dlanovima i vrhovima prstiju. Primijetite li takvu reakciju na rukama, izbjegavajte sapune i sterilizatore s antibakterijskim agensima.
PERUANSKI BALZAM: mirisne tvari su najčešći uzrok alergijskog kontaktnog dermatitisa, a peruanski balzam - mirisni sok iz drveća s područja Srednje Amerike -među njima je jedna od tvari koje su najčešće odgovorne za pojavu alergijske reakcije. S obzirom na njegove fototoksične sastojke, kad se koža izloži sunčevu svjetlu, može se razviti takozvani berloque dermatitis koji se očituje pojavom crvenila te manjih i većih mjehura, nakon kojih ostaju dugotrajne pigmentacije. Istu reakciju često izazivaju fototoksična eterična ulja poput ulja citrusa, uključujući i ulje bergamota (koja su često sastojci parfema pa se ovaj oblik dermatitisa još naziva i fototoksični dermatitis na parfeme) te jedno od najpoznatijih - kantarion, koje se koristi za mnoge kožne probleme u velikom broju proizvoda. U svakom slučaju, najsigurnije je birati proizvode koji nose oznaku “bez parfema” (fragrance free).
FORMALDEHID: iako većina kozmetičkih proizvoda ne sadrži ovaj konzervans, velik broj ih sadrži tvari koje otpuštaju formaldehid, poput imidazolidinil ureje ili kvaternija-15. Dakle, ako ste doživjeli alergijsku reakciju na formaldehid, imate dug popis sastojaka koje biste trebali izbjegavati. Možda će vas začuditi, ali jedan od najčešćih uzroka dermatitisa na kapcima je formaldehid prisutan u laku za nokte. Naime, još dan ili dva nakon lakiranja iz laka se može otpuštati formaldehid, a kako je koža na rukama deblja, na njoj će se rjeđe javiti crvenilo, no dok se umivate ili nanosite kremu za oči, formaldehid može na kapcima izazvati alergijsku reakciju.
PARABENI: jeftini su i postojani, pa su stoga među najčešćim konzervansima i ponekad nije lako naći proizvod koji ih ne sadrži. Ipak, ako su kod vas izazvali crvenilo, trebali biste kupovati isključivo prirodnu kozmetiku.
KISELINE: većina kiselina u umjerenim dozama ne izaziva alergijske reakcije, no problem može biti cimetna kiselina, prisutna u mnogim zubnim pastama kao tvar koja sprečava stvaranje kamenca na zubima, a koja može izazvati svrbež i crvenilo na usnicama i oko njih.
PPD: parafenilenediamin je tvar prisutna u mnogim trajnim bojama za kosu, a kod osoba koje su na nju alergične javit će se crvenilo, ali ne na vlasištu, već duž rubne linije kose (na čelu, vratu i iza ušiju).
RETINOIDI: oni su klasičan nadražujući sastojak iako su prisutni u mnogim anti-aging proizvodima. Kožu čine osjetljivijom na sunce ljeti i sklonijom isušenosti zimi. U svakom slučaju, preporučljivije je češće koristiti proizvod s manjom koncentracijom retinoida nego rjeđe onaj s većom koncentracijom.