Ne morate se odreći ljetovanja

Srčani bolesnici - pravila za život na vrućinama

Bolesnici s povišenim krvnim tlakom, srčani bolesnici te oni koji su preboljeli infarkt ili moždani udar moraju se strogo pridržavati određenih pravila i liječničkih uputa.

 


Piše: dr. Marino Kvarantan, spec. interne medicine i ultrazvuka, Poliklinika Kvarantan


 

Kada dođe ljeto, bolesnici koji boluju od bolesti krvnih žila, povišenog krvnog tlaka, oni koji su doživjeli moždani udar ili pate od koronarne bolesti često se zatvore u kuću i izbjegavaju odlazak na ljetovanje u strahu da im se stanje ne pogorša, no takav je stav pretjeran jer promjena sredine može povoljno djelovati na njihovo opće stanje.

Kronični bolesnici ne moraju se odreći ljetovanja, ali potrebne su povećane mjere opreza jer povišene temperature mogu dovesti do komplikacija bolesti srca i krvnih žila. Kako bi izbjegli probleme i ljetovali bez straha za svoje zdravlje, te bi se osobe prije putovanja trebale posavjetovati sa svojim liječnikom, od kojeg će dobiti točne upute što smiju činiti, a što ne smiju.

 

1. I tijelo ima svoj termostat

U mozgu postoji centar za reguliranje temperature tijela, koji je po načinu funkcioniranja sličan termostatu za centralno grijanje. Kad je temperatura tijela niža od idealne, šalje impulse mišićima koji uzrokuju njihovo drhtanje. To drhtanje je zapravo mišićni rad koji stvara toplinu i zagrijava krv u mišićima i koži te se tako zagrijana krv vraća u unutrašnjost tijela. Istovremeno se i krvne žile u koži stisnu, smanji se količina krvi koja je izložena hladnoj okolini te se tako smanjuje gubitak topline tijela. Kada se temperatura unutrašnjosti tijela podigne na razinu koju je zadao termostat, drhtanje prestaje.

Ako je tijelo pretoplo, termostat u mozgu šalje impulse krvnim žilama u koži, one se šire, a velika količina tople krvi iz unutrašnjosti dolazi u kožu i hladi se. Dodatno hlađenje kože i krvi u njoj izaziva znoj, koji hlapi s kože i hladi je, a time posredno hladi i krv koja cirkulira u njoj.

Tako ohlađena krv vraća se u unutrašnjost tijela i hladi je. I opet, kada termostat u mozgu procijeni da je temperatura dovoljno snižena, smanjuje se protok kroz kožu i prestaje znojenje. Dakle, očito je da je za dobro podnošenje promjena temperature okoline vrlo važno da su krvne žile elastične te da se njihov promjer lako i brzo prilagođava potrebama tijela.

 

2. Kako tijelo reagira na ljetne vrućine

Zdravo tijelo se jednostavno i brzo prilagođava promjenama temperature okoline. Njegove su krvne žile elastične, lako se skupljaju i šire i na taj način prilagođavaju krvni tlak. Zdrava osoba može uzimati dovoljno tekućine i soli te tako nadoknaditi gubitak tekućine izazvan znojenjem, disanjem i mokrenjem.

Situacija je drugačija kod osoba s bolestima krvožilnog sustava. Neovisno o tome radi li se o bolestima srca, perifernih krvnih žila ili bolesti krvnih žila u mozgu, takve osobe imaju krute krvne žile, njihove su unutrašnje površine neravne i često s aterosklerotskim plakovima. Kada je toplo, krvne žile u koži se prošire, više krvi odlazi u kožu, a manje krvi ostaje za unutrašnje organe te krvni tlak opada. Krute krvne žile ne mogu se stisnuti, smanjiti svoj volumen i time povećati tlak krvi te omogućiti odgovarajuću opskrbu srca, mozga, jetre i bubrega kisikom i hranjivim tvarima.

Dakle, ostaje manje krvi na raspolaganju vitalnim organima pa može doći do infarkta srca ili mozga, a u ekstremnim situacijama i do zatajivanja bubrega i jetre.

 

3. Reguliranje soli i vode u organizmu

U normalnim okolnostima, kada nije toplo i kada nemamo temperaturu ili proljev, dnevno nam je potrebno oko 1,5 litre vode. Dio te vode popijemo, a dio uzmemo hranom, voćem ili povrćem.

 

Voda se tijekom dana gubi mokrenjem, stolicom, znojenjem i disanjem, a kako se ljeti znatno više znojimo, to je glavni uzrok povećanog gubitka vode. Da bi se uspostavila ravnoteža vode, bubrezi počinju štedjeti vodu i upijaju je natrag u cirkulaciju, zbog čega stolica postaje čvršća te može doći do opstipacije.

 

Ljeti je tijelu potrebno oko 2 ili 3 litre vode na dan, no treba paziti da u njoj nema soli. Često se piju mineralne vode, a neke od njih su bogate solju te bi kronični bolesnici trebali posebno pažljivo čitati deklaracije o analizi vode, koju mora imati svaka mineralna voda. Najbolje je izabrati onu koja ima manje od 100 mg NaCl po litri.

 

4. Jesti lagano i bez soli

Oboljeli od bolesti krvnih žila i srca ljeti moraju posebno paziti na prehranu jer neodgovarajuća prehrana, u kombinaciji s visokim temperaturama, također može dovesti do pogoršanja stanja. Prehrana mora biti lagana, većinom kuhana, uz obilje laganih salata te svježeg voća i povrća, a obroci trebaju biti manji i češći.

Poželjno je i da hrana bude hladna ili barem mlaka, jer primjerice vruća juha sigurno ne pridonosi lakšem podnošenju topline. Pića mogu biti malo ohlađena, ali čaša ne smije biti puna leda. Kao i kod izbora vode, i kod izbora hrane treba dati prednost namirnicama koje ne sadrže puno soli.

Bolesnicima treba od 1,5 do 2 grama soli na dan, a to je količina koja stane na vrh noža. Ono što obično nazivamo normalno slanom hranom zapravo je preslana hrana, baš kao i hrana koju kupujemo gotovu, poput sira, kobasica, salama ili kruha. To je već puno više soli nego što bismo smjeli unijeti u organizam te stoga pri kuhanju ne bi uopće trebalo dodavati sol u jela. Kronični bolesnici ne bi smjeli pretjerivati ni s alkoholom. Ako je netko navikao na pola čaše vina nakon obroka, to si može priuštiti, ali ne više od toga. Veća količina bilo kojeg alkohola izaziva širenje krvnih žila u koži, znojenje i pojačano mokrenje, a to može dovesti do značajnog gubitka tekućine i pada krvnog tlaka te, u najgorem slučaju, do znatnog pogoršanja koronarne bolesti te moždanog i srčanog infarkta.

Foto: iStock

5. Na plažu samo ujutro i navečer

Bolesnici se ne smiju izlagati toplini te ne bi trebali izlaziti u središnjem dijelu dana, već samo rano ujutro ili kasnije navečer, a poželjno je da tijekom dana borave u klimatiziranim prostorijama. Oni bolesnici kojima je krvni tlak dobro reguliran mogu se kupati, no trebaju pripaziti da temperatura mora ili vode nije preniska.

Ulazak u more mora biti polagan, bez skokova ili sličnih egzibicija, a najbolje je da se na kupanje i sunčanje odlazi između 7 i 10 sati ujutro te od 19 do 20 sati podvečer. U svakom slučaju, plivanje ne treba izbjegavati jer je to odlična rekreacija i fizikalna terapija. Sa sunčanjem treba biti puno oprezniji jer može izazvati probleme na dva nivoa. S jedne strane može uzrokovati oštećenja kože i razvoj tumora, a s druge strane pregrijavanje tijela na suncu izaziva znojenje, gubitak tekućine i pad tlaka, što opet povećava opasnost od infarkta srca ili moždanog udara, a može dovesti i do gubitka ravnoteže, vrtoglavice i pada s ozljedama.

 

6. Ne mijenjajte sami terapiju

Univerzalne preporuke o korištenju lijekova nema jer je svaki bolesnik zaseban slučaj. Stoga, prije dolaska velikih vrućina kronični bolesnici trebaju posjetiti svog liječnika te s njim dogovoriti kako provoditi terapiju tijekom ljeta. Poseban oprez potreban je kod uzimanja diuretika, lijekova koje takvi bolesnici vrlo često koriste, a djeluju tako da potiču izlučivanje vode iz organizma. No, treba naglasiti da ti lijekovi, suprotno raširenom vjerovanju, zapravo ne izbacuju vodu, već sol - NaCl! Kako je ljeti potreba za diureticima obično smanjena, veća potreba za njima može ukazivati na pogoršanje bolesti. Stoga, svaku promjenu, nejasnoću ili pogoršanje obavezno prijavite liječniku, koji će, prema potrebi, promijeniti ili prilagoditi terapiju.

 

Prije duljeg putovanja uputno je prekontrolirati laboratorijske nalaze, naročito razliku kalija i natrija u krvi, a na ljetovanje treba ponijeti dovoljne rezerve lijekova i sa svojim liječnikom dogovoriti kako postupiti u slučaju pogoršanja tegoba. Dobro bi bilo znati postoji li u mjestu ljetovanja liječnik, ljekarna, koja je najbliža bolnica te kakve su mogućnosti transporta. Osobu kojoj je pozlilo na suncu prvo treba smjestiti u hlad, podići joj ruke i noge u zrak, rashladiti je polijevanjem vodom ili mokrim ručnicima. Ako je pri svijesti, treba joj ponuditi vodu, ali u malim gutljajima te pazeći da se ne zagrcne. Bolesnika kojem je pozlilo treba što prije odvesti liječniku.

 

7. Klima je spas, ali samo uz pravilnu upotrebu

Često se mogu čuti razni komentari na rad klima-uređaja, od toga da uopće ne hlade ili pak previše hlade do toga da izazivaju prehlade, osjećaj da je glava napuhana i slično. Klima-uređaji su korisni, posebno za osobe koje boluju od bolesti srca i krvnih žila za koje visoka temperatura i vlažnost mogu biti opasni. No, kako biste od klima-uređaja imali samo koristi, a ne i štetu, trebate znati njime pravilno rukovati.

Temperatura u rashlađenoj prostoriji ne smije biti više od 4 do 5 stupnjeva niža od vanjske temperature, a smjer puhanja treba biti paralelno uz strop i suprotno od osobe koja se nalazi u prostoriji. Kod vožnje u klimatiziranom automobilu smjer puhanja treba biti prema vjetrobranskom staklu i prema nogama, a desetak minuta prije kraja puta trebalo bi povisiti temperaturu u unutrašnjosti na stupanj ili dva nižu od temperature izvan auta kako bi se tijelo postupno pripremilo za izlazak na vruć zrak.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo