Mnogo je razloga zbog kojih se odlučujemo za pojedini oblik prehrane, no neovisno o tome za naše zdravlje najpoželjnija je ona prehrana koja uključuje svježe, cjelovito i minimalno prerađene namirnice. Konkretno to znači lokalne namirnice, sezonske, odnosno dostupne u njihovu prirodnom razdoblju dozrijevanja i u izvornom obliku.
Takva prehrana u novije vrijeme nosi naziv biljna prehrana ili prehrana temeljena na namirnicama biljnog porijekla (engl. plant based diet).
Meso nije izbačeno
Za razliku od vegetarijanske, pretežito biljna prehrana podrazumijeva da se povremeno jedu meso i drugi proizvodi životinjskog porijekla. No naglasak je na cjelovitim, minimalno prerađenim namirnicama, osobito na povrću, čiji je glavni zadatak stimulirati gubitak tjelesne mase i poboljšati zdravlje.
Što sve trebate znati o pretežito biljnoj prehrani, koje su njezine najveće zdravstvene koristi, što jesti i kako izgleda primjer jelovnika?
Kao i kod sličnih prehrambenih pravaca, i mediteranska prehrana smatra se pretežito biljnom prehranom - ističe se da je to životni stil, a ne trenutačno stanje. I to iz nekoliko razloga.
Savjetuje se dugoročno preferirati cjelovite namirnice u njihovu izvornom obliku, a ako su prerađene, neka to bude minimalno. Ograničiti ili izbjegavati namirnice životinjskog porijekla (meso, jaja, kravlje mlijeko), a fokusirati se na biljnu hranu - povrće, voće, cjelovite žitarice, mahunarke, sjemenke, orašaste plodove. To bi trebalo činiti većinu naše prehrane.
Organsko kad god je moguće
Rafinirana hrana kao što su dodani šećer, bijelo brašno i prerađena ulja nije poželjna zato što ne pridonosi zdravlju. Pretežito biljna prehrana podrazumijeva i priznavanje važnosti kvalitete namirnica, potiče se nabava namirnica u lokalnoj sredini od malih proizvođača (npr. OPG-ova), kad god je moguće organsko. Preferira se i vlastiti vrt ili barem povrtna gredica na terasi.
Pretežito biljna prehrana često se brka s vegetarijanstvom ili veganstvom. Iako su im osnovna pravila jednaka, vegani ne jedu nikakve namirnice koje potječu od životinja, uključujući mlijeko, meso, perad, ribu i morske plodove, jaja, čak ni med.
Usporedba s vegetarijanstvom
Prema definiciji veganstva koju je 1940. godine osmislilo vegansko društvo, veganstvo je filozofija i način života koji nastoji isključiti sve oblike iskorištavanja životinja i okrutnog ophođenja prema njima radi prehrane, proizvodnje odjeće, kozmetike ili u bilo koje druge svrhe. Slijedeći te postavke, kasnih 80-ih godina prošlog stoljeća iz veganske prehrane izbačen je i med (uključujući i propolis, cvjetni prah, vosak i matičnu mliječ). Smatra se da proizvodnja meda nije etički naklonjena pčelama, a ima i štetne učinke na prirodu. Vegetarijanci također isključuju iz prehrane namirnice životinjskog porijekla, ali neki jedu jaja, ribu i mlijeko.
U usporedbi s tim, pretežito biljna prehrana smatra se fleksibilnijom, jede se najvećim dijelom biljna hrana, ali meso i drugi životinjski proizvodi nisu izbačeni. Neke osobe na ovoj vrsti prehrane jedu male količine mesa, peradi, morskih plodova i životinjskog mlijeka, no neke ne jedu. Neki redovito jedu životinjske proizvode u većim ili manjim razmacima, no ne češće od jednom na tjedan.
Kako pomaže mršavljenju i potiče zdravlje
Svaka peta odrasla osoba u Hrvatskoj je debela. U tome nismo iznimka, jer je polovica ili čak i više od polovice stanovništva zapadnih zemalja debelo ili pretilo. Prekomjerna tjelesna masa i debljina značajni su rizični čimbenici za pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. To su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna plućna bolest, neka sijela tumora te mentalni poremećaji.
Nedavna analiza pokazala je da će u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina prekomjerna tjelesna masa biti odgovorna za 10 posto slučajeva kardiovaskularnih bolesti, 75 posto slučajeva dijabetesa, 7 posto slučajeva demencije i 5 posto slučajeva raka, odnosno 297.000 slučajeva kardiovaskularnih bolesti, 167.000 slučajeva dijabetesa, 20.000 slučajeva demencije te 16.000 slučajeva raka.
Srećom, promjene u prehrani i životne navike, poput više kretanja, mogu utjecati na smanjenje debljine i tako poboljšati zdravlje. Pri tome edukacija, pa potom i motivacija u ustrajnosti u stjecanju novih navika, imaju veliku ulogu u prevenciji debljine. Jedna od preporuka jest da se prehrana temelji upravo na više biljnih namirnica. Mnoga su istraživanja dosad potvrdila njihov povoljan utjecaj na gubitak težine zahvaljujući visokom udjelu vlakana, u prvom redu iz voća i povrća. Uz to, nakon eliminiranja procesirane hrane ubrzava se metabolizam, tijelo se čisti od toksina te se potiče mršavljenje.
Koje su još koristi za naše zdravlje
Ako se hranimo pretežito biljnim namirnicama, nećemo samo gubiti suvišne kilograme nego ćemo istovremeno smanjiti rizik i simptome mnogih kroničnih bolesti, a osim raka među njima su i srčano-žilne bolesti, starenje mozga, dijabetes.
Što jesti u pretežito biljnom načinu prehrane
Od jaja i šunke za doručak te odreska za ručak i večeru, meso je najčešće glavni dio obroka ljudi koji ga jedu. No oni koji jedu meso u pretežito biljnoj prehrani fokusiraju se na povrće, a meso je prilog. Odnosno jedu vrlo male količine mesa pazeći pri tome da je ono vrlo kvalitetno. I druge namirnice kao što su mlijeko, jaja, perad, meso, riba i morski plodovi povremeno se jedu kao dodatak jelima od povrća. Kad kupujete meso, ako možete, birajte ono od lokalnih, malih uzgajivača te iz domaće proizvodnje.
Sve o prehrani protiv raka doznajte u novom Doktoru plus, priručniku-kuharici na 100 stranica. Na kioscima je od četvrtka, 23. srpnja!
