kako to promijeniti

Sedam znakova da vas gaze, a da toga možda niste ni svjesni

Ako osjećamo da naše osobne granice nisu jasne, potrebno je osvijestiti svoje potrebe, naučiti reći „ne“,

 

Tijekom života vrlo je vjerojatno da ćemo susresti neke ljude koji neće poštivati naše potrebe i želje ili, na primjer, nudit će rješenja bez da smo ih to zatražili.

To mogu biti osobe s kojima radimo, osobe iz naše šire obitelji ili rodbina, prijatelji ili čak životni partneri. Postavljanje osobnih granica najvažniji je zadatak koji će nas poštedjeti takvih situacija, koje mogu biti doista neugodne. Osobne granice su mentalni, emocionalni i fizički „zidovi“ koje stvaramo kako bismo se zaštitili od iskorištavanja, manipuliranja ili zlostavljanja drugih ljudi i važan su dio oblikovanja zdrave slike o sebi i ulaganja u zdrave odnose. Postavljanje osobnih granica je naše pravo, ali i odgovornost. Ako osjećamo da naše osobne granice nisu jasne, potrebno je osvijestiti svoje potrebe, naučiti reći „ne“,  ali i prepoznati kada drugi prijeđu naše osobne granice.

Kako ćete znati da su vaše osobne granice pregažene? Evo nekih najčešćih primjera:


1. Dobijete nešto što niste zatražili

Primjerice, dogovorili ste s partnerom da nećete jedno drugom kupovati skupe darove, a ipak dobijete jedan takav. Osjećaj krivnje i grižnje savjesti koji vam je pri tome nametnut znak je da je pređena vaša osobna granica, da vas se nije čulo i nije razumjelo. Važno je da pri tome jasno kažete kako se s tim ne slažete. Odnos koji se temelji na međusobnom poštivanju podrazumijeva da se uvažavaju potrebe, želje i pravila koja ste dogovorili.


2. Opravdavate tuđe ponašanje

Na primjer, ako kažete: „On/ona to čini samo kad je pod stresom“ ili „Ismijava me, ali znam da me voli“ nije nešto što ukazuje na samopoštovanje i na to da imate jasno postavljene granice u odnosu s drugima. Umjesto takvih opravdanja tuđeg ponašanja radije naučite prepoznati takvo ponašanje i izraziti svoje neslaganje. Postavite granice tako što ćete ukazati na posljedicu: „Osjećam se loše kada to radiš“  ili „ Ako nastaviš, morat ćeš otići“.


3. Okrivljujete sebe kada stvari krenu loše

Kada preuzimate odgovornost za postupke drugih, tada ćete osjećati i krivnju kada se dogode loše stvari. Na primjer, priredili ste zabavu, a kada stvari krenu loše ili ne baš onako kako ste očekivali, okrivljujete se „jer niste bili dovoljno dobri“. Umjesto toga, realno ocijenite svoj doprinos i osvijestite da su drugi sami odgovorni za ono što rade.


4. Vaše odluke nisu čvrste

Bilo partner, bilo netko u obitelji ili prijatelj može vas povrijediti, slučajno ili namjerno. Primjerice partner/partnerica „gura vas“ da napravite nešto što vam izaziva nelagodu ili vas obitelj ne čuje dovoljno jasno kad kažete „ne“. U tom biste im slučaju trebali dati do znanja da niste s tim sretni. Koristite izjave poput: „To ne pali sa mnom“ ili „To me ne čini sretnom“. To će pomoći da realnije komunicirate i da učvrstite svoje odluke.


5. Osjećate grižnju savjesti ako se posvetite sebi

Ovo se često događa kada, primjerice, isplanirate večer bez djece ili bez partnera i djece, a partner vas neprestano zove i govori da nedostajete djeci, što pak izaziva grižnju savjest i krivnju što niste s njima. No, sjetite se da je to vaša „slobodna“ večer i da je partnerova odgovornost brinuti za djecu dok vas nema, ako ste tako dogovorili. Jasno postavljene osobne granice usredotočuju vas na ono što je vaša odgovornost, a partner i ostali trebaju se pozabaviti svojim osobnim granicama.


6. Živcira vas zajednički provedeno vrijeme

Ako radite nešto protiv svoje volje ili izađete negdje gdje niste željeli jer ste zapravo ugađali drugima protivno svojim potrebama i željama, moguće je da ćete se osjećati iznervirano i imat ćete osjećaj da niste drugima važni, odnosno da nije važno ono što vi želite. Važno je da najprije osvijestite zašto se osjećate ljutito i iznervirano. Tako ćete moći postaviti osobne granice, osvijestiti što vam je u redu, a što možda i nije, te jasno reći kako se osjećate.


7. Drugi ne odgovaraju za svoja djela

Zateknete se u situaciji da sumnjate u sebe jer drugi idu toliko daleko da negiraju svoja (ne)djela. Ovo je znak „gaslightinga“, manipulativnog oblika emocionalnog nasilja pri kojemu vas nasilnik/nasilnica uvjerava kako ono što mislite da znate nije ispravno, navodeći vas da posumnjate u svoje spoznaje, sjećanja, percepciju, u sebe same i svoj razum. O „gaslightingu“ se u posljednje vrijeme sve češće govori, a izraz je nastao na temelju filma „Plinsko svjetlo“ (Gas Light) s Ingrid Bergman, koja glumi suprugu koju partner polako, ali sigurno diskreditira s ciljem da je smjesti u psihijatrijsku ustanovu.

Vrlo je važno u tim situacijama jasno izreći svoje granice i ako se one prekorače izaći iz odnosa i prekinuti sve kontakte s „gaslighterom“.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo