Pegan i zasitnik

Uvijek siti, a kile padaju! Nove dijete koje svakim danom stječu sve veću popularnost

Među prehrambenim programima za mršavljenje koji odnedavna dobivaju na popularnosti ističu se peganska dijeta i zasitna dijeta.

 

Peganska dijeta

Peganska je nastala kombinacijom paleo i veganske prehrane, premda na prvi pogled prehrana pećinskog čovjeka i izbacivanje svih životinjskih namirnica djeluju nespojivo. Peganstvo, ipak, nastoji pomiriti njihove razlike.

Bazira se na povrću i voću, dopuštena je mala do umjerena konzumacija mesa, neke ribe, orašastog voća i sjemenki, pa i nekih mahunarki, koje se uglavnom ne jedu. Izbjegavaju se i mliječni proizvodi, žitarice, šećer i prerađena hrana, no rijetko i u vrlo malim količinama mogu biti prihvatljive i procesirane žitarice, ulja i slastice.

Peganska dijeta osmišljena je kao dugoročan stil prehrane. Povrće i voće, organsko i obrađeno u najmanjoj mogućoj mjeri, trebalo bi činiti oko 75 posto ukupnog unosa hrane.

Niskoglikemijsko voće i povrće, poput bobičastog voća i neškrobnog povrća, namijenjeno je regulaciji šećera, dok male količine škrobnog povrća i voća bogatog šećerom mogu jesti oni koji su već imali dobro balansiran šećer prije prelaska na pegansku prehranu. Mesa se jede mnogo manje nego u paleo prehrani, a od riba, naglasak je na onima koje sadrže najmanje žive, a to su srdele i divlji losos. Uzimaju se samo zdrave masnoće, a to je orašasto voće (osim kikirikija), sjemenke (ali ne njihova rafinirana ulja), avokado i maslina te njihova hladno prešana ulja, kokos i njegovo nerafinirano ulje, omega-3, osobito od ribe s malo žive i algi.

 

Peganska dijeta ipak je fleksibilnija i od paleo i od veganske jer dopušta povremeni unos gotovo svih vrsta namirnica. Recimo, kravlje mlijeko, jogurt i sir pravi pegan nikada ne bi pojeo, no takvi kozji proizvodi dopušteni su u ograničenim količinama, pa i maslac od mlijeka koza s pašnjaka.


Zasitna dijeta

Zasitna dijeta pak preporučuje jedenje nutrijentima nabijenih namirnica koje će vam pružiti zadovoljstvo, a istodobno ćete gubiti težinu, ako vam je to cilj.

Znanstvenici s Université Laval iz Quebeca kreirali su ovaj plan baziran na povrću, voću, cjelovitim žitaricama i nemasnim izvorima proteina kako bi se izbjegla glad. Dok mnoge dijete previđaju pitanje sitosti, slušanje znakova vlastitog tijela može biti dobar način za usvajanje zdravijih navika. Zasitna dijeta namijenjena je onima koji žele smršaviti i onima koji žele održati težinu, bez skretanja u ekstreme. Preporuka je svakoga dana pojesti četiri porcije povrća, četiri porcije voća, pet serviranja cjelovitih žitarica s najmanje 4 grama vlakana po serviranju, četiri porcije nemasnih proteina, jednu užinu. Nadalje, preporučuje se barem jedan obrok mahunarki tjedno te pojačano dodavanje ljutih papričica kao začina. Jedenje začinjene hrane, naime, obično je sporije, pa ćete biti svjesniji koliko ste pojeli.

U zasitnoj dijeti 45 do 50 posto kalorija dolazi iz ugljikohidrata, 30 do 35 posto iz masnoća i 20 do 25 posto iz proteina. Budući da se njome potiče konzumacija povrtnih i voćnih plodova, cjelovitih žitarica i zdravih masnoća (riba, orašasto voće, sjemenke, jaja, avokado), neki je opisuju kao mješavinu mediteranske i ketogene dijete.

 

Tvorci dijete posebno ističu jedenje jednostruko i višestruko nezasićenih masnoća u umjerenim količinama te izbjegavanje zasićenih, trans i hidrogeniziranih masti, a to su one koje su prisutne u prženoj i procesiranoj hrani. No, s obzirom na to da ketogena dijeta dopušta samo deset posto ugljikohidrata, ovo je više mješavina mediteranske i dijete za kontrolu dijabetesa.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo