Iako gotovo svaka namirnica može izazvati alergijsku reakciju, veliku većinu njih izaziva osam namirnica. To su mlijeko, jaja, riba, škampi i rakovi, kikiriki, soja, orašasti plodovi i sjemenke (bademi, orasi, lješnjaci, kesten i sezam) i pšenica. Alergene tvari u hrani uvijek su bjelančevine, odnosno proteini. Tako je, primjerice, osoba alergična na pšenicu zapravo alergična na protein gluten, koji može dovesti do reakcije u imunosnom sustavu i trajnog oštećenja stijenki crijeva pa se dijagnosticira celijakija. U slučaju intolerancije glutena javljaju se tipični simptomi kao što su napuhnutost, vjetrovi, proljev, umor, glavobolja i kožni osip. U jako osjetljivih ljudi protein pšenice (gluten) može izazvati alergijsku reakciju čak i udisanjem brašna, što nazivamo pekarskom astmom.
Britansko alergološko društvo lani je upozorilo i na sve veći porast razvoja alergija na voće i povrće. Još prije četiri ili pet godina najviše alergija na hranu bilo je izazvano kikirikijem, no sada, naročito među djecom, prevladavaju alergije na celer, mrkvu, rajčicu, jabuke i kruške. Ono što tu alergiju čini još češćom je međusobna reakcija s peludom određenog drveća i trava (križna reakcija).
Prema novijim podacima primijećen je porast broja slučajeva alergija na hranu koja se nije smatrala značajnijim alergenom, što zapravo dokazuje da bilo koja hrana može uzrokovati alergijske reakcije jer one ovise o poteškoćama imunosnog sustava, a ne o sastavu hrane koju najveći broj ljudi ipak jede bez poteškoća. Primjeri takve hrane su svinjetina, govedina, riječna riba, riža (koja je inače zamjenska hrana za alergičare), špinat, blitva, zelje, mrkva, peršin i voće - marelica, breskva, lubenica, grožđe, šljive, kruške, jabuke te kakao i kava, navode u Hrvatskoj agenciji za hranu. Procjenjuje se da oko 20 posto ljudi u razvijenom svijetu pati od nekog oblika preosjetljivosti na hranu. Pri tome alergije čine manji dio, do pet posto, a najveći broj neželjenih reakcija na hranu odnosi se na intoleranciju ili nepodnošenje određene hrane, najčešće pšeničnih proizvoda zbog glutena i mlijeka zbog laktoze. Intolerancija se smatra poremećajem koji ne izaziva imunosnu reakciju, već nastaje zbog nedostataka nekog enzima u probavnom sustavu ili zbog aditiva i histamina u hrani. Razlikuju se i po simptomima. Kod alergije oni su brzi i javljaju se netom nakon unosa određene hrane, a reakcija može biti i smrtonosna. Alergijsku reakciju potiče naš imunosni sustav kada se suoči s nečim iz okoline (alergenom) što doživi kao štetno te se u organizmu bilježi porast antitijela (IgE imunoglobulina). Tegobe kod intolerancije su blaže, mogu se javiti i nekoliko sati i dana nakon konzumacije određene hrane. Intolerancija ne izaziva imunosnu reakciju. Alergije na hranu mogu se javiti u svakoj dobi, a javit će se češće u osoba koje već imaju sklonost alergijama. Manifestira se kao mučnina, povraćanje, bol u trbuhu, proljev, rinitis, astma, edem, svrbež, urtikarija, dermatitis, bronhospazam pa sve do anafilaktičkog šoka. Terapija je izbacivanje namirnice koja izaziva alergijsku reakciju.
Intoleranciju na hranu mogu pratiti jednaki simptomi, ali i glavobolja, migrena, vrtoglavica, omaglica, tjeskoba, umor, depresivno, ali i hiperaktivno stanje, u nekim slučajevima i pretilost. S obzirom na to da se simptomi mogu pojaviti nakon nekog vremena, isprva se ne povezuju s mogućom intolerancijom na hranu. Ako sumnjajte da je hrana potaknula te simptome, najbolje je voditi dnevnik prehrane i bilježiti reakcije pa potom tu hranu izbaciti iz prehrane.
Testovi na intoleranciju obuhvaćaju namirnice svih skupina
Intolerancija se može utvrditi testom. U testovima, kakve provode primjerice u Centru za preventivnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar”, zastupljene su namirnice iz svih prehrambenih skupina - žitarice s glutenom i bez glutena, povrće, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke, ribe, rakovi i školjke, sve vrste mesa i proizvoda od mesa, začini, jaja, sladila, aditivi i konzervansi. U većini zapadnih zemalja bilježi se porast alergija i preosjetljivosti na hranu, smatra se da je u jednom desetljeću porasla za čak 20 posto. Najveći porast bilježi se među djecom. Prema podacima koji se temelje na prijavama roditelja u sjevernoj i zapadnoj Europi čak 17,3 posto djece ima ili je imalo alergijsku reakciju na hranu. Alergijska reakcija tipično se javlja nakon uvođenja pojedinih namirnica u prehranu. U ranoj dječjoj dobi najizraženije su alergijske reakcije na kravlje mlijeko, kokošje jaje, kikiriki, soju i pšenicu, a u školskoj dobi to su alergije na svježe voće i povrće.
Kod većine djece alergija na hranu nestat će s godinama, dok se kod osoba kod kojih se alergija razvije kasnije to uglavnom neće dogoditi. U odrasloj dobi najčešće su alergijske reakcije na kikiriki, orašaste plodove, ribu i školjke. Hrvatska agencija za hranu izdala je edukativnu brošuru o alergijama podrijetlom iz hrane u kojoj navode zanimljive činjenice koju mogu pomoći osobama s alergijom na neku hranu. Ako je osoba alergična na jednu vrstu ribe, vjerojatnost da će biti alergična i na neku drugu vrstu je 50 posto, dok u slučaju školjaka taj postotak raste na 75 posto. Najviše je alergičnih na bakalar i losos, iako se u posljednje vrijeme pojavljuju i prve alergije na riječnu ribu. Simptomi počinju crvenilom lica, oticanjem jezika, otežanim disanjem i gušenjem, urtikarijom te mogu dovesti do anafilaktičkog šoka. Za razliku od alergija na ribe, koje su češće u odrasloj dobi, alergija na jaja češća je u djece. Vjerojatnost alergije povećavaju i obiteljsko naslijeđe, druge alergije i atopijski dermatitis.
Alergija na jaja uglavnom se povlači s odrastanjem. No to nije slučaj s alergijom na kikiriki. Javlja se u oko dva posto populacije, a u oko 80 posto oboljelih zadržava se do kraja života. Proteini kikirikija vrlo su slični proteinima orašastih plodova, zbog čega osobe koje su alergične na kikiriki mogu biti alergične i na orašaste plodove i obrnuto.
Za osobe s preosjetljivošću na kikiriki i/ ili orašaste plodove najrizičnija hrana su slastičarski proizvodi, sladoledi i zamrznuti deserti, preljevi za salate i razni umaci, čokoladni slatkiši, maslac od badema ili lješnjaka, orijentalna jela, ulje od kikirikija i kikiriki maslac. Kod 68 posto osoba koje su razvile alergiju na kikiriki javlja se reakcija i na brašno lupine, sve popularnije zbog velike prehrambene vrijednosti. I dok je u Hrvatskoj obavezno na deklaraciji istaknuti u popisu sastojaka i lupinu kao mogući okidač alergije, u Europi još uvijek nije svrstana na popis osam najčešćih alergena iz hrane. Ako čini manje od pet posto ukupne mase proizvoda, proizvođači je rijetko navode na deklaraciji. Soja je na listi osam najčešćih alergena koji potječu iz hrane, a u njoj je otkriveno najmanje 16 alergena. Do sada se pokazalo da soja rijetko izaziva jake alergijske reakcije. Problem sa sojom je u tome što je ona najčešće korišten aditiv u proizvodnji hrane, no ne izazivaju svi sojini proizvodi jednaku alergijsku reakciju.
Na primjer, tofu je manje alergen od neprerađene soje. Tempeh, miso i tamari također su proizvodi od soje, a na deklaraciji se može naći i lecitin, koji također potječe od soje. Podaci pokazuju i da je oko 50 posto osoba koje su zbog alergije na kravlje mlijeko uzimale sojino mlijeko razvilo preosjetljivost i na soju. Kravlje mlijeko sadrži 30-35 grama bjelančevina po litri, a među njima je velik broj onih koje mogu izazvati alergijsku reakciju. Najznačajniji među njima su kazein, beta-laktoglobulin i alfalaktoalbumin. Mlijeko je vodeći alergen iz hrane kod dojenčadi, a tek jedan posto odraslih ima alergiju na kravlje mlijeko. Intolerancija je češća u starijoj dobi. No prema podacima svaka treća osoba koja smatra da ima intoleranciju laktoze, zapravo je nema te neopravdano zanemaruje mlijeko u prehrani.
Top 10 namirnica koje izazivaju alergije
1. Žitarice i pekarski proizvodi (gluten)
2. Ribe, rakovi, školjke
3. Jaja
4. Mlijeko (laktoza)
5. Namirnice koje sadrže histamin
6. Voće i povrće
7. Kikiriki i orašasti plodovi
8. Senf
9. Soja i proizvodi od soje
10. Sezam