Piše: Zrinka Jezdić, dipl. med. techn., clin. aromath. AROMAVITA, institut za aromaterapiju, Krapinska 27, Zagreb, www.aromavita-institut.com
Ulje slatkog badema (Prunus amygdalus Stokes var. dulcis) jedno je od najčešće korištenih biljnih baznih ulja. Blijedožute je boje, lagano viskozno i masno. Slična svojstva i sličan kemijski sastav imaju ulja koštica breskve (Prunus persica), ulje sjemenki marelice (Prunus armeniaca) i ulje lješnjaka (Corylus avellana). Prednost ovih ulja u odnosu na druga bazna ulja je što su otporna na užegnuće. Miris mu je nježan, slatkast, a okus po marcipanu.
Sadrži vitamine B1, B2, B6 i E. Biljnim uljima u aromaterapiji se nazivaju bazna ulja ili nosiva ulja. Često se čuje tvrdnja da biljna ulja imaju vrlo malu vrijednost i da jednostavno služe kao nosioci esencijalnih ulja, što nije točno. Ona imaju mnoge prednosti u kliničkoj primjeni aromaterapije i u njezi kože.
Sva biljna ulja definiraju se kao lipidi, a uglavnom se sastoje od masnih kiselina koje se pak sastoje od dva dijela, jedan dio su masnoće, drugi su kiseline. Masne kiseline glavni su gradivni elementi masnoća u ljudskom organizmu i hrani te su važni izvori energije za tijelo. One su i glavne strukturne komponente membrana koje okružuju subcelularne organele (specijalizirane jedinice unutar stanica) te su stoga važne za izgradnju i održavanje zdravih stanica.
KAKO SE DOBIVA
Najbolje bademovo ulje je ono dobiveno hladnim tiještenjem plodova (mogu sadržavati do 50 posto ulja), koje se zatim postupkom filtriranja bistri. Nakon hladnog prešanja zrna i dalje sadrže dovoljno ulja za ekstrakciju pomoću otapala pa većina raspoloživog bademovog ulja na tržištu najčešće i dolazi od ekstrakcije otapalima. Takvo ulje ima nižu cijenu i češće se koristi.
U KULINARSTVU I NARODNOJ MEDICINI
Badem je važna namirnica i sastavni dio mediteranske prehrane. Zbog svoje visoke energetske vrijednosti i niskog sadržaja šećera primjerena je namirnica u prehrani osoba s dijabetesom. Plod badema koristi se za pripremu kolača, juha, povrća i umaka, slastica (marcipana). Badem se tradicionalno koristi za izradu raznih ulja, sirupa, mlijeka, peciva, kolača i pića te za farmaceutske i kozmetičke pripravke. U obliku hranjivih revitalizirajućih maski za lice upotrebljava se i u liječenju različitih stanja kože. Bademovo mlijeko koristilo se kao nutricionistički dodatak kod pacijenata s anemijom, djece u razvoju i trudnica, upravo zbog svoje nutritivne vrijednosti.
Koristi se za liječenje površinskih opeklina, dermatoze i suhe kože. Ima i laksativna svojstva, a može se koristiti i za omekšavanje nakupljenog cerumena u ušima.
Plod i ulje badema u narodu su se koristili kao lijek protiv karcinoma mjehura, dojke, usta, slezene i maternice. Jedno je istraživanje potvrdilo da je prešano ulje korisno kod bronhijalne bolesti, nadražajnog kašlja, promuklosti, bolova u bubrezima itd.
Ulje slatkog badema koristilo se za ublažavanje bolova, kod pleuritisa i kolika. Uz to njeguje kožu ruku i lica.
OMEKŠAVA KOŽU
Bademovo se ulje za unutarnju upotrebu koristi u laksativnim preparatima, a učinkovito je i kod smanjenja razine kolesterola u krvi. Upotrebljava se i za uljne otopine za injekcije. Za vanjsku primjenu bademovo ulje je izvrstan emolijens (što znači da omekšava kožu), ublažava suhoću i hrani kožu, ublažava upalu kože, olakšava svrbež kod ekcema, psorijaze, dermatitisa i kod suhe kože lica. Korisno je za ublažavanje iritacija nježne dječje kože na području koje pokrivaju pelene, a ublažava i opekline od sunca. Farmakološka istraživanja pokazala su da se bademovo ulje lagano apsorbira kroz kožu. Bademovo i maslinovo ulje koriste se za masažu, a najbolja su svježe ekstrahirana ulja koja sadrže više esencijalnih masnih kiselina.
ZA OSJETLJIVU I DJEČJU KOŽU
U kozmetici je najvažnije djelovanje bademova ulja na oporavak kože. Vrlo se dobro podnosi pa je u širokoj upotrebi u kozmetici kao pomoćna tvar, kao lubrikant, za obnavljanje sebuma i za epitelizaciju u proizvodima namijenjenim higijeni i njezi osjetljive kože i dječje kože.
Vrlo je pogodno kao nosivo ulje za primjenu esencijalnih ulja kod djece te kod osoba kojima smetaju kozmetički pripravci na bazi alkohola. Suha koža ima smanjenu količinu linolne kiseline, što upućuje na potrebu za njenom primjenom kako bi kožna barijera ispravno funkcionirala.
Višestruko nezasićene masne kiseline smatraju se nužnima za neke funkcije kože, primjerice za sintezu prostaglandina. Ceramidi u epidermisu sadrže neke derivate masnih kiselina od kojih je 41 posto linolna kiselina. Utvrđeno je i da oleinska kiselina poboljšava transport višestruko nezasićenih masnih kiselina u kožu jer omogućuje ulazak kroz kožu i istovremeno omekšava rožnati sloj kože. Povećanjem razine esencijalnih masnih kiselina u koži potiče se proizvodnja eikozanoida, koji imaju protuupalno djelovanje. Koža se opskrbljuje visokohranjivim tvarima te se tako poboljšava njen tonus i elastičnost.
Ulje slatkog badema koristi se kao emolijens u farmaceutskim i kozmetičkim proizvodima.