Nije potrebno posebno naglašavati da je hrana doista lijek. Štoviše, što manje obrađena, bez dodatnih aditiva i konzervansa, možemo sa sigurnošću reći da će doprinijeti cjelokupnom zdravlju, a nedavna je studija obrazložila koja to skupina pogodno utječe na zdravlje žena.
Vitamini, ali i proteini
Studija koju počekom godine objavilo stručno društvo The American Journal of Clinical Nutrition, otkrila je da konzumacija proteina, posebno onog biljnog podrijetla navodno drastično smanjuje izglede za razvoj kroničnih bolesti kod žena kako stare.
- Konzumacija proteina u srednjim godinama bila je povezana s promicanjem dobrog zdravlja u starijoj odrasloj dobi - rekao je autor studije i znanstvenik Andres Ardisson Korat nastavljajući kako su kroz studiju otkrili da je izvor proteina također bitan.
Proteini iz voća, povrća, mahunarki i graha
Tako se pokazalo da dobivanje većine proteina iz biljnih izvora u srednjoj životnoj dobi te dodatno, mala količina životinjskih proteina, doprinosi dobrom zdravlju i dobrom preživljavanju do starije dobi. Analizirajući podatke koje su same prijavile više od 48 000 žena, istraživači Sveučilišta Tufts iz Centra za istraživanje starenja ljudske prehrane otkrili su da su sudionice koje su jele više proteina iz voća, povrća, mahunarki i graha imale manju vjerojatnost da će razviti bolesti poput dijabetesa, raka ili bolesti srca. Prema izvješću, biljne bjelančevine su bile nadmoćne nad mliječnim ili životinjskim bjelančevinama.
Ispitanice koje su konzumirale više biljnih proteina, imale su niži loš kolesterol (LDL), krvni tlak i osjetljivost na inzulin, dok su životinjski proteini bili povezani s višim razinama. Dugoročna studija pratila je ženske zdravstvene djelatnike od 1984. do 2016. godine. Na početku studije sve su žene bile u dobi između 38 i 59 godina i smatralo se da su dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja.
- One koje su se usredotočile na prehranu biljnim proteinima imale su 46 posto veću vjerojatnost da će biti zdrave u kasnijim godinama - otkrili su istraživači.
Popularni izvori biljnih proteina uključuju:
- leću,
- grah,
- grašak,
- špinat i
- brokulu.
U međuvremenu, one koje su konzumirale više životinjskih bjelančevina kao što su govedina, piletina, mlijeko, riba ili plodovi mora te sir, imale su šest posto manju vjerojatnost da će ostati zdrave kako budu starile. Budući da su sudionice studije bile pretežno bijelkinje, autor je istaknuo da je potrebno provesti daljnja istraživanja u vezi s drugim rasnim demografskim podacima kako bi se vidjelo jesu li biljni proteini jednako učinkoviti za sve žene.
- Podaci iz studije uglavnom su bili vrlo homogeni u smislu demografskog i socioekonomskog sastava, tako da će biti vrijedno pratiti studiju u kohortama koje su raznolikije. To je polje koje se još uvijek razvija - rekao je.
Međutim, s obzirom na iznenađujuće učinkovite rezultate spomenutog istraživanja, ne može škoditi dodati malo biljnih proteina, poput šalice graha ili špinata u svoju dnevnu prehranu.
- Unos proteina hranom, posebno biljnih proteina, u srednjim godinama igra važnu ulogu u promicanju zdravog starenja i u održavanju pozitivnog zdravstvenog statusa u starijoj dobi - zaključio je Korat.
