Godišnje u Hrvatskoj moždani udar pogodi između 11 i 12 tisuća osoba, a umre ih oko 3500, što je otprilike kao da svake godine grad veličine Paga nestane zbog posljedica moždanog udara. Brojke su jednako zastrašujuće u cijelom svijetu, a osim što godišnje u svijetu odnese više od šest milijuna života, moždani udar je i vodeći uzrok invaliditeta. Unatoč poražavajućoj statistici, postoji nada jer se velik broj moždanih udara zapravo može spriječiti ako se pozabavimo onim rizičnim faktorima koji su povezani s najvećim rizikom za moždani udar, a na koje lako možemo utjecati. Stoga je Svjetski dan moždanog udara ove godine, pod sloganom "Greater Than Stroke", posvećen upravo prevenciji i širenju svijesti o svemu onome što možemo poduzeti da izbjegnemo biti dijelom crne statistike.
Smanjuje se dobna granica oboljelih
Hrvate bi ova tema trebala naročito zanimati jer je, kako kaže prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, specijalistica neurologije i voditeljica Zavoda za intenzivno liječenje i cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb, učestalost moždanog udara u Hrvatskoj viša nego što je to u zapadnoeuropskim zemljama.
- Moždani udar ubrajamo u bolesti krvožilnog sustava koje su drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i prvi uzrok invaliditeta, što je i neslavna svjetska statistika, ali kad je riječ o učestalosti moždanog udara, ona je u Hrvatskoj otprilike tri puta veća nego u razvijenim zemljama zapadne Europe. Godišnje u Hrvatskoj od moždanog udara oboli između 11.000 i 12.000 osoba, a umre ih između 3000 i 3500. Nažalost, smanjuje se i dobna granica osoba koje doživljavaju moždani udar te je, prema današnjim procjenama, otprilike 20 posto više moždanih udara u mlađoj populaciji, do 45 godina, nego što je to bilo prije 20-ak godina - kaže dr. sc. Poljaković. Dodaje kako postoji i dobra vijest, a to je da je primijećeno smanjenje smrtnosti od moždanog udara.
- Ona je, doduše, još uvijek visoka kada gledamo sve oblike moždanog udara i iznosi i do 30 posto svih oboljelih. Što se tiče Hrvatske u odnosu na svjetske podatke, jasan je trend smanjenja smrtnosti, no još uvijek je Hrvatska negdje u sredini epidemiološke tablice tako da itekako ima prostora za poboljšanje ovih statističkih podataka - govori nam.
I depresija povećava rizik
S obzirom na to da je Svjetski dan moždanog udara ove godine posvećen prevenciji i da prevencija, kad je riječ o moždanom udaru, doslovno može značiti spašen život, važno je podsjetiti koji su sve rizični čimbenici za moždani udar, kako oni na koje ne možemo utjecati tako i oni na koje možemo.
- Kada govorimo o čimbenicima rizika na koje ne možemo utjecati, to su dob, spol i neke genetske bolesti odnosno predispozicije. Oni na koje možemo utjecati, ali to još uvijek nedovoljno činimo, jesu povišen krvni tlak, šećerna bolest, poremećaj metabolizma masnoća, liječive srčane aritmije, pušenje, pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost te primjena alkohola ili droga - navodi dr. sc. Poljaković, napominjući da postoje i neki drugi manje poznati rizični čimbenici.
- Možda je nedovoljna pažnja posvećena nekim upravo spolno predominantnim stanjima odnosno bolestima, kao što je poremećaj disanja u spavanju (koji je značajno češći kod muškaraca) ili neke bolesti stijenki krvnih žila ili autoimune bolesti (koje su češće kod žena). Svakako treba spomenuti i depresiju, što vrijedi za oba spola, koja također povećava rizik od pojavnosti moždanog udara, kao i neke rjeđe srčane greške - kaže.
Specifični "ženski" rizici
Iako su glavni rizični čimbenici za muškarce i žene vrlo slični, postoji poseban skup rizika za moždani udar koji je specifičan za žene i na koji bi trebalo obratiti posebnu pažnju.
- Žene su podložnije promjenama na krvnim žilama kao što su nepravilnosti građe stijenki krvnih žila (aneurizme, fibromuskularna displazija...), češće imaju migrene (koje također povećavaju rizik od nastupa moždanog udara, poglavito kad su udružene s pušenjem) te češće uzimaju hormonalnu terapiju koja, u kombinaciji s nekim genetskim čimbenicima, može značajno povisiti rizik od moždanog udara.
Treba dodati i da žene dulje žive, a starija dob predstavlja visok rizik razvoja ne samo moždanog udara, nego i ostalih rizičnih čimbenika za moždani udar, kao što je fibrilacija atrija, odnosno srčana aritmija koju najčešće povezujemo s rizikom za moždani udar - pojašnjava dr. sc. Poljaković.
Nedovoljno svjesni rizika
Čini se da ima mnogo toga što možemo poduzeti da spriječimo moždani udar, no ipak to ne činimo. Bilo zbog komocije, razmišljanja da se "to ne može dogoditi nama" ili nekog drugog razloga, često ne mijenjamo opasne životne navike ili ne obavljamo redovite zdravstvene kontrole.
- Mi često i na svim razinama informiranja govorimo o čimbenicima rizika na koje možemo utjecati. Nažalost, čini se da vrlo mali postotak populacije prihvaća ove savjete, kao i činjenicu da moraju koristiti određene lijekove te promijeniti način života, što je možda i najteže u liječenju. Dakle, poruka je kontrolirajte krvni tlak, laboratorijske parametre i osnovne pretrage vezane uz rad srca. Ako se uoči nepravilnost u bilo kojem od tih parametara, potrebno ju je adekvatno liječiti i pratiti jer nema lijeka koji je štetniji od same bolesti koja može nastati kao posljedica neliječenja rizičnih čimbenika. I, naravno, pokušajmo promijeniti loše životne navike jer je to najvažniji korak prema zdravlju - savjetuje dr. sc. Poljaković, dodajući da, unatoč pomacima u razini osviještenosti i brizi o vlastitom zdravlju unutar hrvatske populacije, imamo još puno posla u prevenciji i promjeni svijesti.
- Kada analiziramo čimbenike rizika bolesnika koji su primljeni u bolnicu zbog moždanog udara, još uvijek ćemo naići na porazni postotak onih koji su imali spomenute čimbenike rizika, pa čak i znali za njih, ali ih nisu liječili ili su ih nedovoljno liječili. Prema nekoj gruboj procjeni, najmanje dvije trećine bolesnika moglo je spriječiti svoj moždani udar - naglašava.
Cilj: do 2030. za deset posto smanjiti broj moždanih udara
Jedan od ciljeva Europskog akcijskog plana za moždani udar jest smanjiti za deset posto pojavnost moždanih udara do 2030., a Hrvatska prema tom cilju ide, ali još uvijek ne dovoljno brzo.
- Hrvatska je među prvim zemljama u Europi potpisala suglasnost Europskom akcijskom planu za moždani udar te je pridržavanje i postizanje svih ciljeva plana do 2030. godine apsolutni prioritet svih nas. Mogu reći da je dio ciljeva već dobrim dijelom ispunjen, a prvenstveno se to odnosi na liječenje akutnog ishemijskog moždanog udara, pri čemu su statistički rezultati u Hrvatskoj pri samom vrhu u Europi. Nažalost, još imamo puno toga učiniti u domeni prevencije ove bolesti te u domeni neurorehabilitacije nakon moždanog udara gdje smo, pak, upravo u suprotnom dijelu tablice uspješnosti, dakle na dnu - kaže dr. sc. Poljaković.