U Hrvatskoj, prema podacima iz 2021. oko 100.000 ljudi živi s demencijom. Očekuje se da će taj broj s vremenom sve više rasti kako kod nas tako i u cijelom svijetu. Radi se o sindromu ili grupi simptoma povezanih s kontinuiranim propadanjem funkcija mozga. Iako ne postoji lijek za tu bolest, na raspolaganju su nam neke mjere koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizik za razvoj demencije u budućnosti. A prema istraživanju provedenom na Australskom nacionalnom sveučilištu, jedna takva mjera mogla bi biti povećanje unosa magnezija.
Vitalan mineral
Magnezij je vitalan mineral koji je tijelu neophodan za brojne funkcije, uključujući izgradnju čvršćih kostiju, reguliranje šećera u krvi i krvnog tlaka te očuvanje pravilne funkcije mišića i mozga. Prisutan je u biljnim namirnicama poput mahunarki, zelenog lisnatog povrća, orašastih plodova, sjemenki, cjelovitih žitarica i ojačanih žitarica, a ima ga i u ribi, peradi i junetine. Spomenuto istraživanje je otkrilo da veći udio magnezija u našoj svakodnevnoj prehrani vodi do boljeg zdravlja mozga kako starimo, a autori tvrde da povećan unos hrane bogate magnezijem može pomoći u smanjenju rizika za demenciju.
Za potrebe studije, objavljene u časopisu European Journal of Nutrition, analizirani su podaci više od 6600 ispitanika s urednim kognitivnim funkcijama, u dobi od 40 do 63 godine. Pokazalo se da onima koji su konzumirali više od 550 mg magnezija svaki dan mozak stari tako da je, kad dođu do 55. godina, godinu dana mlađi u odnosu na osobe s „normalnim” unosom magnezija od 350 mg dnevno. Tijekom 16 mjeseci trajanja studije ispitanici su ispunjavali upitnike pet puta. Odgovori su korišteni za izračunavanje dnevnog unosa magnezija ispitanika i bili su bazirani na 200 različitih jela s porcijama različitih veličina. Znanstvenici su se fokusirali na namirnice bogate magnezijem, kao što su zeleno lisnato povrće, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke i cjelovite žitarice kako bi osigurali što precizniju procjenu unosa magnezije putem hrane. Ispitanici su bili podvrgnuti i MR-i mozga kako bi se procijenio volumen njihovih mozgova.
- Naše je istraživanje pokazalo da 41-postotno povećanje unosa magnezija može dovesti do manjeg smanjenja volumena mozga povezanog sa starenjem, a to je povezano s boljim kognitivnim funkcijama i manjim rizikom ili odgađanjem razvoja demencije kasnije u životu. Ova studija stavlja naglasak na potencijalne dobrobiti prehrane bogate magnezijem i uloge koju ona ima u očuvanju dobrog zdravlja mozga - rekao je jedan od autora studije dr. Khawlah Alateeq.
Ne postoji lijek
Procjenjuje se da će se broj ljudi diljem svijeta kojima će biti dijagnosticirana demencija više nego udvostručiti s 57,4 milijuna u 2019. na 152,8 milijuna u 2050.
- S obzirom na to da ne postoji lijek za demenciju i da je razvoj farmakološke terapije bio neuspješan proteklih 30 godina, veća pažnja bi se trebala usmjeriti na mogućnosti prevencije. Naša studija bi mogla donijeti nove informacije za razvoj javnozdravstvenih intervencija koje za cilj imaju poticanje zdravog starenja mozga pomoću određenih prehrambenih strategija - kaže koautorica studije dr. Erin Walsh.
Znanstvenici ističu i da veći unos magnezija prehranom u mlađoj dobi može pružiti zaštitu od neurodegenerativnih bolesti i kognitivnog propadanja do vremena kad uđemo u 40-e.
- Rezultati su pokazali da viši unos magnezija prehranom može doprinijeti neurozaštiti ranije u procesu starenja, a preventivni učinci mogu početi u našim 40-ima ili čak i ranije. To znači da bi ljudi svih dobi trebalo obratiti veću pažnju na svoj unos magnezija - ističe dr. Alateeq dodajući da su otkrili i da neurozaštitni učinci povećanog unosa magnezija prehranom donose više dobrobiti ženama nego muškarcima te više kod žena u postmenopauzi nego kod onih u premenopauzi, iako to može biti posljedica protuupalnog djelovanja magnezija. Imajte na umu da stručnjaci ne savjetuju veći unos od 400 mg magnezija dnevno ako je riječ o magneziju u obliku suplementa.