Pametni satovi, narukvice ili VR naočale, razni nosivi mjerači postali su svakodnevica. Mjere nam disanje, puls, aktivnost mozga u snu, broje korake i kalorije, podsjećaju nas da ustanemo i prohodamo... Mnogi se više odnjih ne odvajaju, a među njima sve je više i djece. Stoga nije naodmet spomenuti i moguće rizike za zdravlje koje donose. Na kraju sami procijenite imaju li više prednosti ili nedostataka te želite li ih.
ZA
Prednosti nosive tehnologije su neosporne. Što god pratili uz pomoć modernih gadgeta, bilo svoju fizičku aktivnost ili unos kalorija, oni će vam pomoći da ustrajete u onome što ste naumili. Što češće mjerite napredak prilikom nastojanja da ostvarite neki cilj, veće su šanse da ćete uspjeti, tvrde stručnjaci iz Američkog psihološkog društva. Upravo vam to omogućuju uređaji za praćenje fitness aktivnosti, uređaji za praćenje zdravstvenih parametara i ostala nosiva tehnologija.
Pametni satovi
Uređaji koji mjere disanje, puls, tjelesnu temperaturu, hidrataciju i slično omogućit će profesionalnim sportašima, kao i osobama koje se vrlo intenzivno bave nekom sportskom aktivnosti, da bolje isplaniraju treninge i postignu bolje rezultate. Neki pametni satovi mogu pratiti kad ste zaspali i kad ste se probudili, kao i koliko je dubok vaš san te bilježiti koliki su buka, osvjetljenje i temperatura u prostoriji u kojoj spavate. Tako ćete moći otkriti što vam remeti san.
Poznato je da je stres važan okidač niza bolesti, a uz pomoć ovakve tehnologije možete ga učinkovito kontrolirati. Postoje uređaji koji, kad ih držite između prstiju, bilježe vašu razinu stresa i zatim vas putem pametnog telefona ili sata o tome obavještavaju, a kad ih povežete s aplikacijama koje vas podsjećaju da u određenim intervalima duboko udahnete ili vas vode kroz kratku meditaciju, sasvim ćete se sigurno lakše nositi sa stresom nego prije. Nosiva tehnologija može pomoći i liječnicima jer 24-satno bilježenje zdravstvenih parametra možete biti korisno u pravodobnom uočavanju nekih zdravstvenih problema.
Razbijaju iluzije
Tu je i suočavanje sa stvarnošću kao još jedna dobrobit ovakvih uređaja: ponekad smo uvjereni da smo se nahodali tijekom dana ili da nismo unijeli u organizam mnogo kalorija, a onda ostanemo šokirani kad na monitoru pametnog sata vidimo da smo tri puta premašili broj kalorija za taj dan ili da nismo hodali ni upola od preporučenog. A kada to vidite, veća je vjerojatnost da ćete se trgnuti i nešto promijeniti u svojim navikama. Možda je jedna od najvažnijih prednosti nosive tehnologije to što omogućava praćenje starijih osoba koje su u rizičnom stanju, a nisu pod stalnim nadzorom u nekoj ustanovi. Pametni uređaj dojavljuje liječniku ili članovima obitelji ako se pojavi bilo kakav problem, a postoji i gumb koji je dovoljno pritisnuti kako bi se bliska osoba obavijestila da hitno dođe, što u mnogim slučajevima može nekome spasiti život.
PROTIV
Paradoksalno, koliko god mjerenje svega i svačega u smislu poboljšanja zdravlja može biti motivirajuće toliko može biti i stresno. Na neke ljude svi ti podsjetnici, brojači i drugi elektronički osobni asistenti ne djeluju motivirajuće nego im stvaraju stres. Još jedan od nedostataka nosive tehnologije je nepreciznost. Jedna je poznata fitness blogerica napravila eksperiment pa je trening odradila s tri različita brojača koraka na sebi i svaki od njih na kraju je pokazao drugačiji rezultat. Istraživanja su pokazala da mjerači ritma bazalnog metabolizma mogu pogriješiti za do 200 kalorija, što nije malo.
Zapravo nesposobni
Nosiva tehnologija može potaknuti i razvijanje ovisnosti, za koju već postoji termin "tehnoreksija". Tada postajete nesposobni za bilo kakvu aktivnost ako u tom trenutku nemate na sebi mjerač otkucaja srca, koraka, disanja i sl.
Mnogi fitness stručnjaci upozoravaju na to da ljudi često postanu toliko ovisni o svojim "pametnim dodacima" da prestanu uživati u samoj aktivnosti. Događa se da trče prirodom i bulje u svoj sat prateći podatke umjesto da gledaju prirodu i uživaju
Fitness stručnjaci upozoravaju da nas takvi uređaji mogu dovesti u zabludu. Iako je za prosječnu osobu preporuka da dnevno učini 10.000 koraka, velika je razlika između tih 10.000 koraka i stvarne fizičke aktivnosti. Korisnici novih tehnologija često se zadovoljavaju s tih 10.000 koraka i to uzimaju kao opravdanje da tog dana ne odu na trening, što može dovesti do debljanja. Naime, taj broj koraka, da bi bio učinkovit za liniju i zdravlje, mora poteći od kontinuirane kardiovaskularne aktivnosti (poput vožnje bicikla ili plesanja zumbe), a ne od hodanja po kući.
Zračenje
Možda najgori nedostatak od svih jest kontinuirano zračenje tih uređaja koje može uzrokovati smanjenje plodnosti kod muškaraca, nadraženost oka, glavobolje, poremećaje sna i promjene raspoloženja, pa i razvoj raka. Gadgeti su stalno pričvršćeni uz naše tijelo, a istovremeno su nam u džepu i pametni telefoni pa primamo dvostruku dozu zračenja koje nas polako, ali sigurno ubija, tvrdi radiolog dr. Rajan Pandey. Čak i u trenucima kad ih ne koristimo, oni su u interakciji s odašiljačima i zrače, a rizik je najveći za djecu jer je njihova lubanja tanja, a njihov živčani sustav u razvoju.
Znanstvenici upozoravaju da čak i niske razine zračenja imaju negativne posljedice za zdravlje, a roditelji vrlo često nisu svjesni da nosiva tehnologija i WiFi igračke odašilju radiofrekvencijsko zračenje. Ono je manje nego, primjerice, zračenje jednog laptopa, ali je zato konstantno.
Čitajte sve u novom Doktoru u kući
