Atopijski dermatitis pripada skupini atopijskih bolesti te se često javlja udružen s drugim bolestima iste skupine kao što su alergija na hranu, bronhalna astma, alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa) i alergijski konjunktivitis (alergijska upala očiju). Iako se atopijski dermatitis može javiti u svakoj životnoj dobi, početak bolesti je najčešći upravo u najranijoj dobi, između drugog i šestog mjeseca života. Sretna okolnost je da intenzitet bolesti najčešće s godinama slabi, tako da nakon desete godine života više od 90% oboljele djece nema smetnje.
RIJEČ STRUČNJAKA
Atopijski dermatitis je česta, upalna bolest kože karakterizirana suhom kožom, ponavljajućim upalama kože i svrbežom. Bolest je dugotrajna, s razdobljima poboljšanja i pogoršanja. Studije pokazuju da od atopijskog dermatitisa boluje oko 15-20% djece predškolske i školske dobi. Zašto bolest nastaje, što sve potiče razvoj atopijskog dermatitisa i možemo li ga spriječiti objašnjava prim. dr. sc. Nives Pustišek, dr. med, spec. dermatolog i venerolog, subspec. dječje dermatologije u Klinici za dječje bolesti Zagreb.
Zašto nastaje atopijski dermatitis
- Točan razlog nastanka atopijskog dermatitisa je nepoznat. Bolest je uvjetovana kombinacijom nasljedne predispozicije i okolišnih čimbenika. Najnovije spoznaje upućuju da atopijski dermatitis nastaje kao posljedica oštećene kožne barijere (manjak kožnih lipida i proteina), promijenjenog imunološkog odgovora i promjene u mikrobiomu kože (dominacija zlatnog stafilokoka). Od velike je važnosti i utjecaj psihosomatskih čimbenika, odnosno stresa u nastanku atopijskog dermatitisa - pojašnjava prim. dr. sc. Pustišek.
Najčešći simptomi
Objektivni simptomi ili znakovi atopijskog dermatitisa su suha koža i ponavljajući dermatitis, a najčešći subjektivni simptom je svrbež.
- Svrbež je često glavni i najneugodniji simptom, remeti san, dnevnu koncentraciju, ometa bolesnika u svakodnevnim aktivnostima te bitno utječe na kvalitetu života oboljele osobe - ističe prim. dr. sc. Pustišek, dodajući da razlikujemo ponavljajući i kronični oblik bolesti.
Ponavljajući dermatitis - očituje se pojavom crvenih žarišta na koži, katkada uz sitne mjehuriće, točkaste kraste i ogrebotine.
Kronični dermatitis - obilježen je izrazitom suhoćom, ljuštenjem i zadebljanom kožom.
- Atopijska koža je suha koža, u koži postoji manjak masnoća (kožnih lipida), a često i proteina. Suhoća smanjuje zaštitnu funkciju kože te ona postaje osjetljivija i sklona iritaciji. Klinička slika varira od blagih do srednje teških i teških oblika bolesti te ovisi o dobi bolesnika, trajanju atopijskog dermatitisa, djelovanju okidača bolesti, odnosno prisutnim komplikacijama. Naime, atopijska koža je sklona bakterijskim i virusnim infekcijama kože kao što su stafilokokne ili streptokokne infekcije, herpes virusne infekcije ili virusne bradavice - pojašnjava prim. dr. sc. Nives Pustišek.
Faktori rizika za razvoj atopijskog dermatitisa?
Faktori rizika za razvoj atopijskog dermatitisa uključuju nasljednu sklonost i okolišne čimbenike.
- Brojne studije su dokazale važnost nasljedne predispozicije. Ako jedan roditelj ima atopiju, mogućnost da dijete bude atopičar je veća od 35%, odnosno ako oba roditelja imaju neku od bolesti iz skupine atopijskih bolesti, mogućnost da dijete bude atopičar je i do 50%.
Niz okolišnih čimbenika promatran je u kontekstu povišene ili snižene vjerojatnosti nastanka atopijskog dermatitisa i rezultati studija su često kontradiktorni. Novije studije kao glavne rizične čimbenike za pojavu atopijskog dermatitisa navode zapadnjački način prehrane, izlaganje antibioticima tijekom trudnoće i ranog djetinjstva te smanjenu različitost crijevne bakterijske flore - kaže prim. dr. sc. Pustišek i ističe da se zadnjih godina proučavaju i zaštitni čimbenici za razvoj atopijskog dermatitisa te se tako navodi kontakt s dlakom životinja za vrijeme trudnoće i prvih dana života, posebice kontakt sa psom.
Najčešći okidači
Brojni alergeni i iritansi iz okoline mogu pogoršati simptome atopijskog dermatitisa. Kako objašnjava prim. dr. sc. Pustišek, često pranje, veća uporaba sapuna i deterdženta te veća tvrdoća vode za pranje često uzrokuju pogoršanja dermatitisa.
Evo što još potiče nastanak dermatitisa?
Sapuni, deterdženti i omekšivači podižu razinu pH kože za tri jedinice što dodatno oštećuje funkciju kožne barijere.
Kozmetika poput losiona i krema koje sadrže dodatke (parfeme, konzervanse, mirise i boje) također mogu biti okidači dermatitisa.
Odjeća od vune, najlona, sintetike i drugih umjetnih materijala obično pogoršavaju simptome te se savjetuje upotrebljavati odjeću i posteljinu od prirodnih pamučnih vlakana.
Suhi zrak, vrućina i znojenje dodatno isušuju kožu i pogoršavaju svrbež. Prostorije u kojima oboljeli boravi trebalo bi umjereno zagrijavati, vlažiti i redovito prozračivati.
Boravak u zadimljenim prostorijama također pogoršava dermatitis.
Drugi alergeni - ako osoba ima udružene alergije na primjer na grinje, kućnu prašinu, peludi ili dlaku životinja, dermatitis će se pogoršati u kontaktu s alergenima. Isto je i s alergijama na hranu posebice u najmanjih. Najčešći alergeni u hrani su jaje, kravlje mlijeko, pšenično brašno, soja, kikiriki, orašasti plodovi, riba i školjke. Namirnice iz prehrane uklanjamo samo ako smo alergo-testovima dokazali preosjetljivost na određenu namirnicu, odnosno ako namirnica jasno uzrokuje pogoršanja dermatitisa.
Možemo li spriječiti razvoj AD-a?
- Razlikujemo primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju atopijskog dermatitisa.
Primarna prevencija, dakle sprječavanje da se dermatitis uopće razvije, na žalost nije moguće. Brojne studije poput primjene probiotika i omega masnih kiselina za vrijeme trudnoće i dojenja, te primjena emolijensa (neutralnih krema za obnovu kožne barijere) u novorođenčeta prije pojave simptoma bolesti nisu se pokazale uspješne u smislu prevencije razvoja atopijskog dermatitisa - objašnjava prim. dr. sc. Pustišek.
Sekundarna prevencija bi uključivala sprječavanje ili smanjivanje pogoršanja dermatitisa u osobe koja je već razvila atopijski dermatitis.
- Atopijski dermatitis je kronično-recidivirajuća upalna bolest kože kod koje se izmjenjuju razdoblja pogoršanja i poboljšanja bolesti. Držati bolest pod dobrom kontrolom znači smanjiti razdoblja pogoršanja na najmanju moguću mjeru što se može pravilnom njegom kože (redovitom primjenom emolijensa), izbjegavanjem čimbenika pogoršanja dermatitisa te u dogovoru s liječnikom produženom povremenom primjenom lokalne protuupalne terapije.
Tercijarna prevencija uključuje usvajanje znanja i vještina kojima se smanjuje utjecaj atopijskog dermatitisa na život oboljele osobe poput edukacija kroz „Škole o atopiji“ ili usvajanja tehnika iz bihevioralno-kognitivne psihoterapije i slično - kaže prim. dr. sc. Pustišek.
Kako razlikovati suhu kožu koja se obično javlja u zimskom razdoblju od atopijskog dermatitisa?
- Suha koža je čest problem, naročito kroz zimske mjesece zbog veće suhoće zraka, čestog pranja i slično. No, suha koža je samo jedan od simptoma atopijskog dermatitisa. Da bi se postavila dijagnoza atopijskog dermatitisa moraju biti ispunjeni i drugi dermatološki kriteriji poput svrbeža, izgleda i lokalizacije upalnih promjena na koži. U dijagnozi atopijskog dermatitisa važan je kronicitet i ponavljajuće javljanje dermatitisa.
Iako su pogoršanja dermatitisa najčešća tijekom zimskog razdoblja (okidači su suhi zrak, centralno grijanje, manjak sunčevog svjetla), suhoća kože u osobe oboljele od atopijskog dermatitisa je obično prisutna tijekom cijele godine. I sama suha koža tijekom zimskog razdoblja je često udružena sa svrbežom, no ako osoba ima samo suhu kožu bez drugih simptoma atopijskog dermatitisa bit će dovoljna pravilna njega kože (redovita primjena medicinskih uljnih sindeta za pranje i tuširanje te neutralnih krema za vlaženje) da se suha koža smiri - objašnjava prim. dr. sc. Pustišek.
(izvor: vašezdravlje.com)
Kako se liječi atopijski dermatitis
Faza pogoršanja
Temelj terapije atopijskog dermatitisa je lokalna primjena kortikosteroida u fazama pogoršanja bolesti. Važno je napomenuti da se zbog svojih učinaka na druge sustave u tijelu njihova upotreba ograničava samo na kratkotrajno nanošenje (najčešće pet dana). Pod nadzorom liječnika roditeljima se savjetuje vođenje dnevnika potrošnje kortikosteroida jer su tada siguran i učinkovit oblik terapije.
U slučaju bakterijske infekcije primjenjuje se i antibiotik (mast, krema, sirup, kapsule), moguće i uz primjenu antihistaminika. Naime, uz osnovne znakove bolesti nerijetko se, zbog suhoće kože i svrbeža, javljaju komplikacije, a to su sekundarne bakterijske i virusne infekcije (stafilokok, virus herpes).
U liječenju se koriste i lokalni inhibitori kalcineurina, druga skupina protuupalnih lijekova (za djecu stariju od dvije godine i odrasle) koji spadaju u skupinu imunomodulatora.
Novije generacije imunomodulatora i ciljana biološka terapija noviji su oblici liječenja. Moderni biološki lijekovi djeluju tako da blokiraju određene molekule važne u nastanku atopijskog dermatitisa. Cilj je normalizirati imunosnu neravnotežu bez sistemske supresije imunosnog sustava.
Faza mirovanja
U fazama mirovanja bolesti presudna je njega kože, kako bi se faze pogoršanja svele na najmanju mjeru.
Kako pravilno njegovati kožu?
1. korak: Higijena
Atopičnu kožu treba čistiti nježnim formulama, uljima i dermatološkim sindetima s fiziološkom pH vrijednošću, testiranima na koži sklonoj atopijskom dermatitisu. Treba izbjegavati proizvode koji sadrže sapun i jako se pjene jer takva sredstva atopičnu kožu dodatno isušuju, što treba spriječiti.
2. korak: Emolijentna krema
Kako bi se spriječilo isušivanje kože i preduhitrile faze pogoršanja bolesti te produljilo vrijeme između izbijanja pogoršanja važno je jačati kožnu barijeru kako bi koža bila otpornija na prodor alergena. U tu se svrhu upotrebljavaju emolijentne kreme koje treba nanositi svakodnevno na kožu. To je osobito važno tijekom faze poboljšanja jer se tako učinkovito može spriječiti upala koja je kod atopične kože uvijek prisutna, čak i kada se ne vidi.
Emolijensi su pripravci koji sadrže pomoćne tvari koje sprečavaju gubitak vlažnosti, hidriraju kožu i umanjuju svrbež. U posljednje vrijeme na tržištu su i emolijensi koji sadrže uz pomoćne tvari i djelatne tvari (saponini i flavonoidi iz zobi, omega masne kiseline) koje poboljšavaju stanje atopijskog dermatitisa, a nose oznaku emolijens plus.
Djelatne tvari pomažu u obnavljanju zaštitne kožne barijere koja je oštećena kod atopijskog dermatitisa ili u osoba s izrazito suhom kožom. Istraživanja su pokazala da je u koži osoba koje boluju od atopijskog dermatitisa poremećena količina masnih kiselina koje sudjeluju u prirodnoj hidraciji kože. Time slabi obrambena funkcija kože kao barijere i ona je sklona iritacijama i infekcijama. U području ekcema dodatno se nalazi velik broj upalnih stanica.
Ove navike uvelike olakšavaju život djetetu s atopijskim dermatitisom
Određene životne navike mogu pomoći u lakšem podnošenju atopijskog dermatitisa, olakšavanju tegoba, prije svega svrbeža, te u produljenju „dobrih“ faza, kako bi se smanjila potreba za kortikosteroidnim lijekovima.
* Izbjegavajte moguće okidače bolesti.
Izbjegavajte dugotrajno kupanje djeteta kao i pretoplu vodu.Temperatura vode ne bi smjela prelaziti 32º C, kako ne bi izazvala svrbež, a kupanje ne bi trebalo trajati duže od deset minuta, kako bi se spriječilo isušivanje kože.
* Za kupanje se preporučuje korištenje sindeta ili gelova bez sapuna koji ne izazivaju iritacije na koži. Važno je dobro isprati kožu i nježno je osušiti tapkanjem bez trljanja.
* Izbjegavajte sintetičke tkanine i vunu koja često izaziva svrbež. Neka dijete nosi pamučnu odjeću. Koristite pamučnu posteljinu.
* Navečer prije spavanja na kožu djeteta obavezno nanesite emolijens.
* Kožu ne prekrivajte previše, osobito noću.
* Tijekom noći djetetu stavite pamučne rukavice,ako se jako češe.
* Djetetu redovito podrezujte nokte.
* Koristite blaga sredstva za pranje rublja, izbjegavajte omekšivače rublja.
* Prostorije u kojima boravite umjereno zagrijavajte (ne smije biti vruće), vlažite i redovito provjetravajte. Suhi zrak, vrućina i znojenje dodatno isušuju kožu i pojačavaju svrbež.
* U potpunosti izbjegavati boravak u zadimljenim prostorijama.
* Atopijski dermatitis često je praćen alergijom na hranu. To su najčešće alergija na kravlje mlijeko, jaja, gluten, kikiriki te orašaste plodove. No nikako nemojte izbacivati određene namirnice iz prehrane ako alergija na hranu nije dokazana i nije pod nadzorom liječnika i/ili nutricionista.
* S liječnikom se savjetujte o mogućoj suplementaciji. Najčešće se savjetuju vitamin D3, omega-3 masne kiseline te probiotičke kulture. Djeluju na imunosni sustav i pomažu smanjiti upale.
Kako AD utječe na kvalitetu života
Upale kože, suha koža i svrbež u značajnoj mjeri utječu na kvalitetu života djece oboljele od AD-a i njihovih roditelja. Uključivanjem u škole atopije, internetske forume i podršku te edukacijom djece o njezi kože moguće je poboljšati kvalitetu života. Evo što izjavljuju djeca oboljela od AD-a i njihovi roditelji:
djeca s atopijskim dermatitisom imaju poremećen san te su češće neispavana i umorna
mogu imati lošije rezultate u školi
imaju manjak samopouzdanja
osjećaju se usamljenijima i izoliranijima u društvu
mogu biti povučenija i sramežljivija
djeca s atopijskim dermatitisom nerijetko se skrivaju od pogleda vršnjaka
- u težim slučajevima atopijski dermatitis može biti ograničavajući faktor u izboru zanimanja
