Vitiligo je autoimuno stanje kože čiji uzrok nastanka još uvijek nije poznat. Ipak, kao i kod drugih autoimunih stanja smatra se da nastaje kao odgovor na posljedicu genskih i okolišnih čimbenika. Ovo stanje se prepoznaje kao depigmentacija, odnosno neravnomjerno zahvaćena područja kože čija je boja svjetlija u odnosu na ostatak tijela.
Zanimljivi statistički podaci govore kako učestalost pojave vitiliga nije zanemariva. Štoviše, u Hrvatskoj zahvaća 1,6 posto stanovništva, a na globalnoj razini oko 0,04 do 2,16 posto populacije. Osim činjenice da je riječ o stanju kože koje zahtjeva adekvatnu brigu, važno je spomenuti da vitiligo može neizravno izazvati negativan psihološki učinak na oboljelu osobu. Okolina često osuđuje i s neodobravanjem gleda na kožne promjene zbog nedovoljne upućenosti u bolest.
Kako bismo detaljnije upoznali ovo stanje, ali i saznali učinkovita rješenja, razgovarali smo s dr. Željkom Juko Kasap, specijalisticom dermatologije i venerologije.
Autoimuna stanja kao veliki okidač za nastanak vitiliga
Iako se uzrok nastanka vitiliga još se uvijek ne zna, neki od faktora u nastanku bolesti su, govori nam doktorica, biokemijski, autoimuni, čimbenici živčanog sustava, poremećaj strukture i funkcije melanocita te stres.
- Približno 20 posto oboljelih od vitiliga ima dodatno pridruženu neku autoimunu bolest, kao što su Gravesova bolest štitnjače, Hashimotov tireoiditis, reumatoidni artritis, dijabetes melitus tip I, perniciozna anemija i psorijaza - kaže.
Prema klasifikaciji iz 2010. vitiligo dijelimo u četiri skupine:
- lokalizirani,
- generalizirani,
- miješani i
- neklasificirani oblik vitiliga.
Takvu podjelu prihvatilo je i Hrvatsko dermatovenerološko društvo.
- Vitiligo je stečeni poremećaj pigmentacije koji se očituje karakterističnim depigmentacijskim promjenama na koži. Lezije su mliječno bijele boje, a najčešće zahvaćaju ekstenzorne strane udova, prste, lice te područje oko pupka - objašnjava doktorica Juko Kasap te dodaje kako, osim kože, bolest može zahvatiti i kosu, obrve, trepavice te područje sluznica.
Dostupne i učinkovite metode liječenja
Razlikujemo više metoda tretiranja vitiliga - lokalnu terapiju, liječenje UVA i UVB zrakama, kiruršku te alternativnu terapiju. Neke od navedenih su se pokazale iznimno učinkovitima.
- Pod lokalnom terapijom vitiliga, podrazumijeva se topička terapija koja obuhvaća topičke kortikosteroide, inhibitore kalcineurina, analoge vitamina D3 te njihovu kombinaciju. U liječenju vitiliga koristi se monoterapija jakim i vrlo jakim kortikosteroidima, kao što su klobetazol propionat i betametazon dipropionat kontinuirano tijekom četiri do osam tjedana - objašnjava specijalistica dermatologije i venerologije te dodaje kako se njihovom uporabom postiže repigmentacija u 75 posto slučajeva. Češće kod djece nego kod odraslih.
Promjene na licu i vratu bolje odgovaraju na terapiju od promjena na ostalim dijelovima tijela. Također je potrebno terapiju započeti što je moguće ranije.
- Inhibitori kalcineurina spadaju u drugu liniju topičke terapije vitiliga. Od inhibitora kalcineurina najčešće se koriste 0,1 postotni i 0,03 postotni takrolimus te 1 postotni pimekrolimus, dva puta dnevno tijekom tri do šest mjeseci, te se postiže postotak repigmentacije između 63 i 89 posto - govori nam doktorica.
Koža zahvaćena vitiligom prije i poslije
Također, nagrađivani proizvod, EPTADERM EPTA VTLG emulzija pokazala se izuzetno učinkovita za osobe s vitiligom.
- Kod našeg pacijenta, dječaka od 10 godina, u terapiji je osam tjedana korištena lokalna kortikosteroidna krema, a zatim i inhibitori kalcineurina uz kombinaciju s EPTA VTLG emulzijom tijekom cijelog liječenja. Repigmentacija je započela već nakon četvrtog tjedna korištenja, a sada je već repigmentirano 90 posto površine depigmentirane kože - rekla nam je.
Ova emulzija radi na principu regulacije depigmentacija, a zahvaljujući svojim antioksidansima, aktivni mehanizam omogućuje ponovno uspostavljanje ravnoteže metabolizma stanica kože. Formula EPTA VTLG emulzije postiže izvrsnu toleranciju kože, a optimalni rezultati mogu biti vidljivi već nakon tri mjeseca korištenja. Emulzija nije masna i brzo prodire u kožu, a nanosi se na zahvaćena područja i rubove depigmentiranih područja ujutro i navečer. Može se koristiti na tijelu i na licu.
Svoj doprinos borbi s vitiligom EPTA VTLG emulzija može zahvaliti nizu djelotvornih sastojaka. Voda švicarskih ledenjaka idealna je podloga za otapanje i prijenos djelatnih tvari zbog svoje čistoće, ravnoteže minerala te hidratizirajućih i relaksirajućih svojstava. Inoveol® EGCG stabilnija je verzija prirodnog flavonoida iz kineskog čajevca koja se tradicijski već stoljećima koristi za detoksikaciju i usporavanje starenja kože. Vitamin C u ovom se proizvodu nalazi u obliku natrijeva askorbil fosfata te djeluje na pigmentacije, ujednačenost i čistoću tena te zajedno s ekstraktom kore magnolije služi kao antioksidans. DNAge® i popularni niacinamid podupiru sposobnost obnavljanja kože, a Sepitonic® umiruje.
Kirurško liječenje
Sustavna terapija vitiliga, objašnjava nam doktorica, obuhvaća uporabu kortikosteroida, fototerapiju UVB zrakama, fotokemoterapiju (PUVA terapiju) te korištenje antioksidansa uzimanjem vitamina C i E i ginka bilobe. Sustavna terapija koristi se kod generaliziranih oblika vitiliga.
- Kirurško liječenje je krajnji korak u liječenju, a preporučuje se oboljelima kod kojih ostale metode nisu postigle željeni uspjeh. Kirurška terapija se temelji na principu da se zdrava koža bolesnika transplantira na depigmentirane dijelove tijela. Temeljni princip kirurškog liječenja je da se autologni melanociti pigmentiranog zdravog dijela kože premještaju u depigmentirane. Alternativna terapija je klimaterapija, gdje je poznato liječenje u Mrtvom moru nakon kojeg se pacijenti izlažu sunčevoj svjetlosti. U novije vrijeme osnivaju se vitiligo biobanke gdje se skupljaju serumi i bioptati kože oboljelih u svrhu novijih istraživanja patogeneze ove bolesti - navodi.
Koje sastojke tražiti u kremama i emulzijama
- Pravilna njega kože oboljelih od vitiliga treba sadržavati kreme i emulzije bogate antioksidansima u koje spadaju vit E i C, selen, cink, ginko biloba, karotenoide (beta-karoten, likopen, lutein, astaksantin), kao i uzimanje hrane bogate antioksidansima - savjetuje doktorica.
Sponzorirani sadržaj