Uz Badnjak se obično veže kićenje božićnog drvca, ali sve regije u Hrvatskoj imaju svoje dodatne običaje.

 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Ana Dukić
Ana Dukić
Slama, panj i kolenda

Koliko znamo o našoj božićnoj tradiciji i što zapravo znači Badnjak

24. prosinac 2021.
Stari običaji govore kako se nekad na Badnjak u kuću pred ognjište donosilo tri velika panja koja su simbolizirala Sveto Trojstvo

Badnjak ili Badnji dan je posljednji dan Adventa, a u Hrvatskoj se uz njega vežu brojni običaji. Ime dolazi od riječ "bdjeti" jer se na Badnju večer bdije čekajući rođenje Isusa Krista. Uz Badnjak se obično veže kićenje božićnog drvca, ali sve regije u Hrvatskoj imaju svoje dodatne običaje. Iako većini ljudi Badnjak predstavlja užurbani dan uoči Božića, za mnoge Hrvate ovo je dan pun folklorne tradicije kad se okupljaju svi ukućani.


Badnjak i božićno drvce

Tradicionalno se božićno drvce kiti 24. prosinca, a iznosi se na Sveta tri kralja 6. siječnja kada završavaju božićni blagdani. Ukrašavanje božićnog drvce u hrvatskim krajevima nije bilo rašireno sve do sredine 19. stoljeća. Obično se ukrašava zimzeleno drvo koje se tijekom dan ukrašava kuglicama, slasticama, voćem i božićnim lampicama, dok se prije ukrašavalo svijećama. Na vrh drvca se često postavlja anđeo ili zvijezda repatica koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu. Badnjakom se nazivala i velika zelena grana koja se obično stavljala s vanjske strane kuće. Kad bi otac unosio badnjak, čestitao bi ukućanima koji bi mu potom uzvraćali.

Slama

Postoji nekoliko običaja oko unošenja slame u kući, obično se unosi u plahti, a negdje i u košari. Stavlja se pod bor i stol te se prekriva stolnjakom, a u nekim regijama djeca bi na njoj spavala čekajući Božić. Ovaj običaj simbolizira samog Isusa koji je spavao u slami.

Na jugu Dalmacije i Hercegovine, raznim se grančicama se ukrašavala unutrašnjost kuće, a na Pelješcu se badnjak okiti ružmarinom, maslinom, lovorom te prelije vinom i pšenicom.


Položaj

Ovo je običaj koji se zadržao u nekim slavonskim selima. Položaj je dječak koji na Badnje jutro ide po kućama čestiti blagdan, a onaj koji dođe prvi u kući dobiva kobasicu. Običaj je sačuvan do danas, kad uđe u kuću dječak bio uzeo žarač i, čeprkajući po žaru govorio:

- Faljen Isus! Čestitam vam Adama i Evu! Kucilo se, macilo se, prasilo se, telilo se, janjilo se, jarilo se. Kokoške vam nile, rodila vam pšenica bjelica i u kući muška dječica. Kukuriku, kokoda ko što ima, neka da! 'o što nema, neka sprema Kukuriku! - rekao bi. Dok bi to govorio, gazdarica kuće bi ga posipala zrnjem kukuruza i žita. Vjeruje se kako položaj u kuću donosi sreću, rodnost i bogatstvo.


Panj badnjak

Stari običaji govore kako se nekad na Badnjak u kuću pred ognjište donosilo tri velika panja koja su simbolizirala Sveto Trojstvo. Ona bi se stavile u ognjište i od njih bi se palile svijeće, a često bi se u vatru u kojoj su panjevi gorjeli dodao dio gozbe i pića. Njihova vatra trebala bi donijeti mir i dobro ukućanima.


Kolenda

Stari običaj čestitanja najviše je očuvan u Dubrovniku i okolici. Kolendari obilazeći ulice, stanove i kuće pjesmom (kolendom) nazdravljaju Badnji dan te čestitaju nadolazeći Božić. Neki nose i razne glazbene instrumente, kao što su gitare, mandoline i harmonika. Današnje kolendavanje očuvano je u promijenjenom obliku, a najomiljenije je kod djece, no i grupe odraslih kolendara u ove dane pjesmom na Stradunu i starim gradskim ulicama svojim sugrađanima i gostima čestitaju blagdane.


Hrana

Naravno, Badnjak je ima i poseban jelovnik, obično se jede riba, grah, krumpir i kiseli kupus. Glavno jelo je u pravilu bakalar, a i neke druge vrste ribe, kao što su sardina, brancin, šaran i sl., ovisno o regiji. Nekada je na Badnjak po crkvenim pravilima bio strogi post i nemrs, ali više nije tako zapovjeđeno. Na stolu se nalazi božićna pšenica sa zapaljenom svijećom u sredini.


Polnoćka

Običaji tijekom Badnjaka završavaju polnoćkom, misom obično u ponoć ili večernjim satima s 24. na 25. prosinca. Misa označava početak Božića, a na nju dolaze i obitelji s djecom i pjevaju se božićne pjesme. Nakon mise, vjernici jedni drugima čestitaju Božić.

Teme
Linker
29. travanj 2022 18:40