Prvi je dan Velikoga tjedna - Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. Na misama u crkvama diljem Hrvatske čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice.
S Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdjenje.
Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog - Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo.
Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću.
Koji su običaji u Hrvatskoj?
S obzirom na to da se, prema vjerovanju, Isusa pozdravljalo maslinovim grančicama, običaj je da vjernici blagoslovljene grančice ponesu u svoje domove nakon mise. Negdje se blagoslivljaju i grančice drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana. Bilju se pridaje dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja). Stavljaju se u polja, u štale, svete slike u kući, odnose na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.
Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.
U Dalmaciji, posebice u i oko Dubrovnika i Splita na posvetu se nose pome tj. ispletene palmine grančice.
Vjerojatno najpoznatiji običaj vezan uz Cvjetnicu je umivanje u cvijeću, a negdje i u mladom žitu. Vjerovalo se da upravo ovaj običaj pomaže ženama u očuvanju zdravlja, mladosti, ljepote, a ponegdje i marljivosti.
